Transcript DEPRESIJA I KARCINOM Sinopsis zasnovan na izdanju Svjetske psihijatrijske asocijacije “Depresija i karcinom” (Kissane D, Maj M, Sartorius N, urednici – Chichester: Wiley,

DEPRESIJA I KARCINOM
Sinopsis zasnovan na izdanju Svjetske psihijatrijske asocijacije
“Depresija i karcinom”
(Kissane D, Maj M, Sartorius N, urednici – Chichester: Wiley, 2010)
Epidemiologija depresije
kod pacijenata sa karcinomom
• Više grupa vršilo je procjenu pojave depresije kod pacijenata sa
karcinomom a dobijena prevalenca široko varira (teška
depresivna epizoda 3 do 38%; sindromi depresivnog spektra 1.5
do 52%).
• Tipovi karcinoma koji su često udruženi sa depresijom
uključuju tumore mozga (41-93%), karcinom gušterače (i do
50%), glave i vrata (i do 42%), dojke (4.5-37%), karcinom ženskih
genitalnih organa- ginekološki (23%) i pluća (11%).
Iz: Massie MJ i sar. The prevalence of depression in people with cancer. U: Depression
and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Metodološki problemi epidemioloških studija
depresije kod pacijenata sa karcinomom
• Širok raspon stope prevalence odražava razlike između studija
(različite definicije depresije, upotreba samoprocjenskih skala/upitnika
ili psihijatrijskih intervjua, tip i stadijum karcinoma, vrsta tretmana
karcinoma).
• Kod pacijenata sa karcinomom, depresija se teže procjenjuje jer se
depresivni simptomi javljaju u kontinuitetu, u rasponu od normalnog
osjećanja tuge do težeg oblika afektivnog poremećaja.
• Dijagnostikovanje teške depresivne epizode kod pacijenata sa
karcinomom može biti izazov, jer dijagnostički kriterijumi u DSM-IV
klasifikacionom sistemu uključuju brojne simptome koji se preklapaju
sa simptomima karcinoma ili neželjenih dejstava tretmana karcinoma
(gubitak apetita, pad tjelesne težine, poremećaji spavanja, tuga,
gubitak energije, smetnje dekoncentracija, psihomotornа usporenost)
Iz: Passik SD, Lowery AE. Recognition and screening of depression in people with
Depresija i demoralisanost
Depresiju kod pacijenata sa karcinomom treba razlikovati od
demoralisanosti.
Depresivna
osoba
u
potpunosti
gubi
sposobnost da osjeti zadovoljstvo, a demoralisana osoba može
uživati u sadašnjem trenutku, ukoliko joj se odvuče pažnja od
demorališućih misli. Demoralisana osoba osjeća se blokiranom
za preduzimanje akcije, ne znajući šta da radi, osjećajući se
bespomoćno i nesposobno; depresivna osoba ispoljava pad u
motivacijskoj i nagonskoj sferi i nije sposobna da djeluje čak i
onda kada joj je odgovarajući pravac djelovanja poznat.
Iz: Massie MJ i sar. The prevalence of depression in people with cancer. U: Depression
and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Teškoće u prepoznavanju depresije
kod pacijenata sa karcinomom
• Posjete onkologu imaju tendenciju da se primarno fokusiraju na
tretman tjelesne bolesti i njegova neželjena dejstva, a
sekundarno na bol i liječenje simptoma. Emocionalni simptomi
se mogu previdjeti ili čak potcijeniti, kao očekivana posljedica
oboljevanja od karcinoma.
• Pacijenti nerado odlaze ljekaru radi emocionalnih smetnji iz
straha da ta vrsta smetnji ne odvuče pažnju ljekara od njegovih
nastojanja u liječenju karcinoma ili se plaše negativnih
kulturoloških stavova prema depresiji.
Iz: Passik SD, Lowery AE. Recognition and screening of depression in people with
cancer. U: Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester:
Wiley, 2010.
Evaluacija instrumenata za screening na depresiju
kod pacijenata sa karcinomom
Broj
Broj
stavki
studija
(‘item-a’)
1
15
4,088
9
2
390
BSI-18
18
4
CES-D
20
EPDS
Instrument
Distress
Thermometer
PHQ-9
Broj
učesnika
Uopštenost
DA
Pouzdanost
Validnost
UMJERENA UMJERENA
Procjena
KOREKTNA
Još uvijek ne
VISOKA
-
NEJASNA
10,749
DA
VISOKA
VISOKA
DOBRA
4
1,002
DA
VISOKA
VISOKA
ODLIČNA
10
4
470
Palijativna njega
VISOKA
UMJERENA
DOBRA
HADS
14
41
10,203
DA
VISOKA
UMJERENA
DOBRA
ZSDS
20
6
1,459
DA
VISOKA
UMJERENA
LOŠA
BDI
21
4
398
DA
VISOKA
VISOKA
ODLIČNA
GHQ-28
28
2
170
DA
VISOKA
VISOKA
ODLIČNA
Podaci zasnovani na meta analizi Vodermaier i sar. (J. Natl. Cancer Inst. 2009;101:1464-1488).
PHQ-9, Patient Health Questionnaire-9; BSI-18, Brief Symptom Inventory-18; CES-D, Center for Epidemiological
Studies - Depression Scale; EPDS, Edinburgh Postnatal Depression Scale; HADS, Hospital Anxiety and
Depression Scale; ZSDS, Zung Self-Rating Depression Scale; BDI, Beck Depression Inventory; GHQ-28, General
Health Questionnaire-28.
Iz: Passik SD, Lowery AE. Recognition and screening of depression in people with cancer. U:
Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Činioci koji određuju emocionalni
odgovor na karcinom
Emocionalni odgovor osobe na karcinom određuju TRI
činioca: a) odnos prema dijagnozi (npr., kao izazov ili
prijetnja), b) percepcija kontrole (djelomična ili nikakva) i
c) pogled na prognozu (dobra ili loša).
Iz: Clarke DM. Psychological adaptation, demoralization and depression in people
with cancer. U: Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.).
Chichester: Wiley, 2010.
Stilovi prilagođavanja karcinomu
Pogled na
bolest
Kontrola
Prognoza
Djelomična
Dobra
prijetnja
Nevažna
Fatalizam
Mala
prijetnja
Bez kontrole
Dobra
Neizvjesna-prihvaćena
sa staloženošću
Beznadežnost/
bespomoćnost
Ozbiljna prijetnja Bez
ili gubitak
Anksiozna
preokupiranost
Ozbiljna
prijetnja
Borbenost duha
Izazov
Izbjegavanje
Minimalna
ili poricanje
Neizvjesna
Neizbježno negativna
Neizvjesna
Prema Moorey and Grey (Psychological therapy for patients with cancer: a new approach.
Washington: American Psychiatric Press, 1989).
Iz: Clarke DM. Psychological adaptation, demoralization and depression in people with cancer.
U: Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Citokini i neurobihejvioralni simptomi
kod pacijenata sa karcinomom
• Proinflamatorni citokini (uključujući TNF-alfa, IL-1 i IL-6)
izazivaju sindrom bolesnog ponašanja koji ima nekoliko
karakteristika koje se preklapaju sa teškom depresivnom
epizodom.
• Ovaj sindrom uključuje anhedoniju, kognitivnu disfunkciju,
anksioznost/razdražljivost, psihomotornu usporenost, tugu,
anoreksiju, promjene sna i povećanu osjetljivost na bol.
• Proinflamatorni citokini kod pacijenata sa karcinomom koji
imaju depresiju su povišeni i njihova koncentracija je u
korelaciji sa simptomima bolesnog ponašanja.
Iz: Musselman DL i sar. Biology of depression and cytokines in cancer. U:
Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley,
2010.
Uticaj depresije na preživljavanje
pacijenata sa karcinomom
• Studija sprovedena u pacijentkinja sa karcinomom dojke,
tokom petogodišnjeg praćenja, pokazala je da su žene sа
izraženijom depresijom imale znatno manju vjerovatnoću
preživljavanja (Watson i sar., 1999).
• U populacijskoj studiji sa preko 10.000 participanata, tokom
osmogodišnjeg praćenja, kod pacijenata sa karcinomom koji su
imali depresiju utvrđen je znatno veći rizik od smrtnog ishoda u
odnosu na one koji nisu bili depresivni (Onitilo i sar., 2006).
• Medijator veze između depresije i preživljavanja kod karcinoma
je nepridržavanje plana liječenja, koje je naglašenije kad je
pacijent depresivan (DiMatteo i sar., 2000).
Iz: DiMatteo RM, Haskard-Zolnierek KB. Impact of depression on treatment adherence
and survival from cancer. U: Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N
Načini na koje depresija utiče na
pridržavanje plana liječenja karcinoma
• Nesposobnost prihvatanja dijagnoze karcinoma i informacija o
liječenju
• Smanjenje motivacije za brigu o sebi; teškoće planiranja
• Negativni stavovi prema zdravlju
liječenju
i pesimističan stav prema
• Izbjegavanje obrazaca ponašanja koja promovišu zdravlje
• Socijalna izolacija i povlačenje
• Nedovoljno korišćenje resursa zajednice
• Izražene poteškoće u toleriranju neželjenih efekata terapije
Iz: DiMatteo RM, Haskard-Zolnierek KB. Impact of depression on treatment adherence
and survival from cancer. U: Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N
Depresija povećava suicidalni rizik
kod pacijenata sa karcinomom
• Pacijenti sa karcinomom su u dvostruko većem riziku da počine
samoubistvo u odnosu na opštu populaciju (Rockett i sar.,
2007).
• Depresija je poznati uzrok jedne polovine svih samoubistava, a
oboljeli od depresije imaju 25 puta veći rizik od suicida
(Breitbart i sar., 2006).
• Dodatni faktori rizika za samoubistvo kod oboljelih od
karcinoma su i prateća osjećanja, poput osjećanja da je na
teretu drugima, gubitak neovisnosti, želja da ima kontrolu nad
smrću, tjelesni simptomi, osjećanje beznadežnosti, kao i
egzistencijalni problemi, nedostatak socijalne podrške i strah
od budućnosti (Hudson i sar., 2006).
Iz: Breitbart W i sar. Suicide and desire for hastened death in people with cancer. U:
Smjernice za procjenu suicidalnog rizika
kod pacijenata sa karcinomom- I
Pazite na svoje odgovore
Otvoreno saslušajte brige
Procijenite potpomažuće faktore
•
•
•
•
Budite svjesni kako Vaši odgovori mogu uticati na diskusije
Pratite Vaš stav i odgovore
Pokažite poštovanje prema pacijentu
Tražite superviziju
•
•
•
•
•
Pažljivo pitajte za emocionalne brige
Pripazite na verbalne i neverbalne znake uznemirenosti
Ohrabrite ispoljavanje osjećanja
Slušajte aktivno, bez prekidanja/upadica
Razgovarajte o pacijentovoj želji za umiranjem, koristeći
njegove/njene riječi
Dozvolite tugu, ćutanje i suze
Pokažite saosjećanje, verbalno i neverbalno
Priznajte razlike u odgovorima/reakcijama na bolest
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Ranija psihijatrijska oboljenja
Raniji pokušaji suicida
Podaci o zloupotrebi alkohola i/ili drugih PAS
Nedostatak socijalne podrške
Osjećaj tereta
Porodični konflikti
Potreba za dodatnom pomoći
Depresija i anksioznost
Egzistencijalni problemi, gubitak smisla i dostojanstva
Kognitivno oštećenje
Tjelesni simptomi, naročito jak bol
Na osnovu podataka iz The National Breast Cancer Centre and National Cancer Control Initiative Clinical Practice
Guidelines (2003) i Hudson i sar. (Palliat. Med. 2006;200:703-710).
Iz: Breitbart W i sar. Suicide and desire for hastened death in people with cancer. U: Depression and Cancer.
Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Smjernice za procjenu suicidalnog rizika
kod pacijenata sa karcinomom- II
Odgovorite na specifična pitanja
Završetak razgovora
Nakon razgovora
•
•
•
•
Priznati strahove i zabrinutost pacijenta i njegove porodice
Govoriti o modifikujućim potpomažućim činiocima
Preporučiti intervencije
Razviti plan rješavanja složenijih problema
•
•
•
•
•
•
•
Rezimirajte sa osvrtom na važna pitanja
Razjasnite pacijentovu percepciju
Pružite priliku pacijentu da postavlja pitanja
Pomozite u olakšavanju razgovora sa drugima
Dajte odgovarajuća uputstva
Zabilježite razgovor u pacijentovu medicinsku dokumentaciju
Komunicirajte sa članovima terapijskog tima
Na osnovu podataka iz The National Breast Cancer Centre and National Cancer Control Initiative Clinical
Practice Guidelines (2003) i Hudson i sar. (Palliat. Med. 2006;200:703-710).
Iz: Breitbart W i sar. Suicide and desire for hastened death in people with cancer. U: Depression and Cancer.
Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Kognitivna terapija depresije
kod pacijenata sa karcinomom- I
Vrsta kognitivne distorzije
Katastrofizacija: “Karcinom se sigurno vraća. U
beznadežnoj sam situaciji. Mogao bih i odustati.”
Realan odgovor nakon restrukturiranja
“Moj onkolog mi predviđa dobru prognozu. Imam sreće da je
moj karcinom izlječiv.”
Preuveličavanje: “Ovaj bol u leđima je znak da će se “Radio/la sam u bašti. Bol u leđima će vjerovatno popustiti već
karcinom opet vratiti. U nevolji sam.”
sutra. Potraje li i naredne sedmice, kazaću to svom ljekaru.”
Razmišljanje “sve ili ništa”: “Ako ne mogu biti
izliječen/a, nema svrhe bilo šta činiti ili pokušavati.”
“Mada je moj karcinom neizlječiv, može se tretmanom
zadržati da ne napreduje nekoliko godina.”
Selektivna pažnja: “Strahujem da će me neželjena
dejstva hemoterapije učiniti jadnim.”
“Hemoterapija znatno smanjuje rizik od recidiva. Vrijedi
podnijeti teret neželjenih dejstava da bi se to postiglo.”
Pesimizam, prediviđanje budućnosti: “Sigurna sam
da ću izgubiti kosu i da će me partner ostaviti.”
“Dobro izgledam i bolje se osjećam, uči me sticanju
samopouzdanja kad nosim periku. Zabaviću se sa svojim
suprugom istraživanjem novih stilova.”
Iz: Kissane DW i sar. Psychotherapy for depression in cancer and palliative care. U: Depression
and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Kognitivna terapija depresije
kod pacijenata sa karcinomom - II
Vrsta kognitivne distorzije
Realan odgovor nakon restrukturiranja
Korišćenje glagola ‘ trebati ‘: “Trebalo bi da budem
u stanju da radim sve što sam radio/la prije nego
“Hemoterapija izaziva blagu anemiju sa pratećim umorom.
što sam dobio/la karcinom. Treba bolje da se nosim Lagane vježbe će spriječiti propadanje mišića.”
sa ovim.”
“Ovo zračenje, u stvari, izaziva jake upale. Ima smisla uzeti
Etiketiranje: “Patetičan/a sam. Ja sam
lijekove protiv bolova koji su mi propisani. Idem po njih.”
beskičmenjak.”
Personalizacija: “Nije nimalo čudno što sam
dobio/la karcinom. To mora da je moja krivica.”
“Slučajne DNK promјеne uzrokuju karcinom. To se može
dogoditi svakoj porodici. Stari je mit da stres prouzrokuje
karcinom.”
Nelogično razmišljanje: “Ako se ubrzo ne budem
osjećao/la srećnije, nikad se neću oporaviti od
karcinoma.”
“Antidepresivima treba nekoliko dana da počnu da djeluju.
Moram biti strpljiv/а i sačekati da mi lijek pomogne.”
Emocionalno rezonovanje :“Pošto se ne osjećam
dobro, lošije radim svoj posao u toku hemoterapije
.”
“Ja radim na vraćnju samopoštovanja. To, svakako, nema
veze sa onim kako me drugi vide. Moje kolege na poslu me
podržavaju.”
Iz: Kissane DW i sar. Psychotherapy for depression in cancer and palliative care. U:
Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
CALM terapija depresije
kod pacijenata sa uznapredovalim karcinomom- I
Modul
Kontrola simptoma i
komunikacija sa
zdravstvenim radnicima
Promjene u sebi i
odnosima sa drugim
bliskim osobama
Cilj
Aktivnost terapeuta
Rezultat
Istražiti doživljaj simptoma i
podržati aktivno
uključivanje u tretman i
kontrolu bolesti, u suradnji
sa zdravstvenim radnicima
Terapeuti rade na
održavanju uravnoteženosti
pacijentove perspektive i
djeluju zastupnički između
pacijenata i drugih
njegovatelja
Poboljšano pridržavanje
režima za kontrolu
simptoma; poboljšan timski
rad; bolja koordinacija
njege; jasniji dogovor oko
ciljeva njege
Razriješiti svako loše
osjećanje prema sebi i
promjene u socijalnim i/ili
intimnim vezama, nastale
uznapredovalom bolesti
Omogućava partnerske ili
porodične sesije da ispita
dinamiku odnosa kako bi
pomogao kod razrješavanja
narušenih odnosa, kao i u
pripremi za izazove i
zadatke koji im predstoje
Bolje razumijevanje i
postizanje dogovora u vezi
sa ciljevima njege;
poboljšanje komunikacije
sa drugima, kohezije i
uzajamne podrške
Iz: Kissane DW i sar. Psychotherapy for depression in cancer and palliative care. U:
Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
CALM terapija depresije
kod pacijenata sa uznapredovalim karcinomom- II
Modul
Spiritualnost ili osjećaj
smisla i svrhe
Razmišljanje o
budućnosti, nadi i
smrtnosti
Cilj
Aktivnost terapeuta
Rezultat
Ispitati pacijentova
spiritualna vjerovanja i/ili
osjećaj smisla i svrhe u
životu u odnosu na patnju i
uznapredovalu bolest
Terapeuti mogu da olakšaju
i podrže smisao – napraviti
strategiju prilagođavanja za
suočavanje sa situacijom
koja se inače često
doživljava kao da je izvan
lične kontrole
Vrednovanje i/ili
preispitivanje prioriteta i
ciljeva; olakšavanje
aktivnog pristupa do kraja
životnog iskustva
Ispitati anticipirajući strah i
anksioznost te omogućiti
forum za razgovor o kraju
života i aktivnostima
pripreme za smrt
Normalizirati strah povezan
sa umiranjem i smrću;
podržati otvorenu
komunikaciju u vezi
budućnosti i planiranja
Prihvatanje postignutih
ciljeva njege; ravnoteža
između zadataka življenja i
umiranja
Iz: Kissane DW i sar. Psychotherapy for depression in cancer and palliative care. U:
Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Intervencije kod suicidalnih pacijenata
Kod pacijenta čije se suicidalne prijetnje
smatraju ozbiljnim
Kod pacijenta koji nije trenutno suicidalan i
čije je zdravstveno stanje stabilno
• Obezbijediti stalnu observaciju i dalju procjenu
• Opasne predmete, poput pištolja ili otrova, treba ukloniti iz sobe ili
kuće
• Članove porodice treba upoznati sa rizikom suicidalnog ponašanja
• Pacijent treba da se složi da će pozvati ljekara kada se osjeća
preplavljenim, postižući terapijski ugovor da će ubuduće
razgovarati sa ljekarom o svojim suicidalnim mislima, umjesto da
djeluje prema tim mislima
• Pretražiti sobu da bi se uvjerili da nema dostupnih sredstava za
Kod bolničkih pacijenata
Kod izrazito suicidalnih ambulantnih
pacijenata čije suicidalne misli nisu trenutno
posljedica njihovog zdravstvenog stanja ili
lijekova
autodestruktivno ponašanje
• Pacijent treba da je pod stalnim nadzorom nakon što izrazi
suicidalne misli
• Obavezna je psihijatrijska hospitalizacija, dobrovoljna ili prisilna
• Psihijatar može pomoći u vezi sa hospitalizacijom. Dokumentujte
sve medicinske postupke i rezonovanje u kriznoj situaciji
Prilagođeno iz: Holland i sar. (ured.). Quick reference for oncology clinicians. Charlottsville: IPOS Press, 2006.
Iz: Breitbart W i sar. Suicide and desire for hastened death in people with cancer. U: Depression and Cancer.
Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Antidepresivi i njihova upotreba
kod pacijenata sa karcinomom- I
Grupa
Mehanizam djelovanja
Tricklični antidepresivi
Inhibicija ponovnog
(npr., amitriptilin, imipramin, preuzimanja 5-HT i NA
dezipramin, klomipramin)
Antimuskarinsko
Neželjena dejstva
(mogući nedostaci)
Neželjena dejstva
(moguće prednosti)
Dejstvo na bol
Konstipacija, suvoća usta,
retencija urina, poremećaj
pamćenja
Upotreba kod
pacijenata sa
karcinomom
Generalno se ne
koriste radi rizičnih
antimuskarinskih
neželjenih dejstava.
Ukoliko je
neophodno, koristiti
uz oprez
Pospanost
Selektivni inhibitori
ponovnog reuzimanja
serotonina-SIPS/SSRI
(fluoksetin, fluvoksmin,
paroksetin, sertralin,
citalopram, escitalopram)
Antihistaminičko
Posturalna hipotenzija,
“dizziness”, refleksna
tahikardija
Anti-alfa 1
Hipotenzija
Inhibicija preuzimanja 5-HT Seksualna
disfunkcija (5-HT2A)
Gastrointestinalne smetnje
(mučnina, povraćanje,
dijareja) (5-HT3)
Dejstvo na san
Neki djeluju više sedativno
od ostalih (npr. citalopram)
Redovno se koriste,
osim fluvoksamina
(visok stepen
interakcije sa CYP).
Zabilježeni su
slučajevi interakcije
paroksetina sa
tamoksifenom
Iz: Grassi L i sar. Pharmacotherapy of depression in people with cancer. U: Depression and Cancer. Kissane D,
Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Antidepresivi i njihova upotreba
kod pacijenata sa karcinomom- II
Grupa
Selektivni inhibitori
ponovnog preuzimanja
noradrenalina –
SIPN/SNRI (npr.,
reboksetin)
Mehanizam dejstva
Inhibicija ponovnog
preuzimanja NA
Neželjena dejstva
(mogući nedostaci)
Sniženje krvnog pritiska,
“dizziness”
Moguća suvoća usta,
retencija urina
Poboljšane nagonske i
kognitivne funkcije
Upotreba kod
pacijenata sa
karcinomom
Ne koriste se rutinski
Blagi antimuskarinski
Selektivni inhibitori
Inhibicija ponovnog
ponovnog preuzimanja
serotonina i noradrenalina- preuzimanja 5-HT i NA
SIPSN/SSNRI
(npr., venlafaksin,
desvenlafaksin,
duloksetin, milnacipram)
Moguć rizik od hipertenzije Dejstvo na bol
Selektivni inhibitori
ponovnog preuzimanja
Inhibicija ponovnog
Anksioznost
dopamina i noradrenalina- preuzimanja dopamina i NA
Psihomotorna aktivacija
SIPDN/SDNRI
(npr., bupropion)
Neželjena dejstva
(moguće prednosti)
Poboljšanje pažnje i
koncentracije
Moguće smanjenje umora
Češće se koriste
Neki podaci kod
pacijenata sa
umorom ili u
uznapredovaloj fazi
bolesti. Provjeriti rizik
od epileptičkih ataka
Iz: Grassi L i sar. Pharmacotherapy of depression in people with cancer. U: Depression and Cancer. Kissane D,
Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Antidepresivi i njihova upotreba
kod pacijenata sa karcinomom- III
Grupa
Mehanizam dejstva
Noradrenergički i specifični Porast 5-HT and NA
serotoninergički
aktivnosti
antidepresivi
Antihistaminsko
(npr., mirtazapin)
Neželjena dejstva
(mogući nedostaci)
Povećan apetit i porast
tjelesne težine
Pospanost
Serotoninski antagonist i
inhibitori ponovne pohrane- Porast 5-HT aktivnosti
(trazodon, nefazodon)
Psihostimulansi
(dekstroamfetamin,
metilfenidat,
deksmetilfenidat,
modafinil)
Porast dopaminske
aktivnosti
Neželjena dejstva
(moguće prednosti)
Upotreba kod
pacijenata sa
karcinomom
Češća upotreba.
Provjeriti neutropeniju
(rijetko)
Pospanost (korisna u slučaju
nesanice)
Djeluje na san
Zabilježeni efekti na bol
Nemir, agitacija, nesanica, Brz efekat
noćne more, psihotičnost, Djeluje na bol
anoreksija
Korišćeni ranije.
Nefazodon može
dovesti do oštećenja
jetre
Posebno se koristi
kod pacijenata u
terminalnoj fazi
Aritmija, tahikardija,
hipertenzija
Tolerancija, zavisnost
Epileptični napadi
Iz: Grassi L i sar. Pharmacotherapy of depression in people with cancer. U: Depression and Cancer. Kissane D,
Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Smjernice za upotrebu antidepresiva
kod pacijenata sa karcinomom
• Započeti tretman sa niskim dozama i nastaviti sa postepenom titracijom lijeka do
postizanja optimalnog individualnog odgovora (niske doze pomažu izbjegavanje početnih
neželjenih dejstava, naročito kod pacijenata koji su u lošem fizičkom stanju).
• Informisati i uvjeriti pacijenta o latentnom periodu započinjanja djelovanja lijekova i
mogućoj pojavi neželjenih dejstava, da bi se izbjeglo preuranjeno odbacivanje lijekova i
odustajanje od terapije, posebno kod pacijenata koji koriste i druge lijekove.
• Liječenje provoditi 4-6 mjeseci da bi se sprečila pojava relapsa ili nove depresivne
epizode nakon ulaska u remisiju.
• Redovno pratiti pacijentove tjelesne varijable i istovremenu upotrebu lijekova za liječenje
karcinoma (npr. kortikosteroidi, antiemetici, antibiotici, antiestrogeni i hemoterapija).
• Prekinuti uzimanje lijekova postepenim smanjenjem doze za 50% tokom par nedelja da bi
se smanjio rizik od apstinencijskih simptoma, što bi moglo biti uznemirujuće i pogrešno
shvaćeno kao simptom karcinoma ili relapsa depresije.
• Sigurnost i edukacija pacijenata su izuzetno važni u onkološkim okolnostima.
Iz: Grassi L i sar. Pharmacotherapy of depression in people with cancer. U: Depression
and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Zahvalnost
Ovaj sinopsis je dio programa Svjetske psihijatrijske asocijacije (WPA)
koji
ima
cilj
podizanja
svijesti
o
prevalenciji
i
prognostičkim
implikacijama depresije kod osoba sa tjelesnim oboljenjima. Veoma
cijenimo podršku ovom programu, koju su dali Fondacija Lugli,
Italijansko društvo za biološku psihijatriju, Eli-Lilly i Bristol-Myers
Squibb. WPA se zahvaljuje Dr Amri Delić iz Tuzle i Dr Goranu Račetoviću
iz Prijedora (Bosna i Hercegovina), za njihovu pomoć u pripremi ovog
sinopsisa.
______________________________________________________________