Transcript Slajd 1 - Palijativna skrb

Palijativna skrb
za oboljele od demencije
Marice, ne bih Vas želio
uvrijediti, ali, da li smo mi
jednom bili prijatelji, rođaci
ili muž i žena?
Alzheimerova bolest
Makroskopske promjene
Težina mozga u AB < 1100 g.
Alzheimerova bolest
Histopatologija
Neuritički plakovi
(amiloid)
Neurofibrilarna
proliferacija
(tau)
Senilni plakovi i
neurofibrilarni snopići
Alzheimerova bolest (AB)
AB 1920. – 1970.
5 desetljeća stagnacije
Zablude i činjenice
Suvremeni stavovi
10 x NE










Demencija je normalna u starosti?
Senilnost nije bolest?
“Presenilna demencija”?
Bolest mladih ljudi?
Rijetka bolest?
Brzo dovodi do smrti?
Isključivo bolest mozga?
Nema preventive?
Nema lijeka?
Mali problem?
prioritet!
– NE, nego se radi o bolesti!
- NE, najčešće se radi o AB!
– NE, to nije adekvatan naziv!
– NE, mahom obolijevaju stariji!
- NE, epidemija pred vratima!
- NE, prosječno traje 9 godina!
– NE, zapravo sistemska bolest!
- NE, moguće je smanjiti faktore rizika!
- NE, postoji 5 registriranih
antidementiva!
– NE, javno-zdravstveni
Epidemiologija Alzheimerove bolesti
Najstariji ljudi ikad

Najstariji muškarac

115 god. i 252 dana
Kristian Ferdinand Thomas Peter
Thorvald “Christian” Mortensen (Danska)

2012
Najstarija žena

122 god. i 164 dana
Jeanne Louise Calment (Francuska)
Populacijska struktura u Hrvatskoj
1953. -2001.
2001. g. u RH 15,7% ljudi >65 g.
2050. g. u RH 26,2% ljudi >65 g.
Koliko ima 100-godišnjaka u RH?
Stogodišnjaci
(>95.g.)
Prema Popisu iz 2001. godine:
 U Hrvatskoj = 1455
 U Zagrebu = 282
Hrvatski časopis za javno zdravstvo Vol. 2, Br. 8, 7. listopada 2006.
U Japanu do 2050. godine:
 1 milion stogodišnjaka!?
Alzheimerova bolest je najčešći
oblik demencije
Porast incidencije AB u SAD
 5% osoba iznad 65 godina ima demenciju
 Porast na 10% u dobi iznad 75 godina
 Nakon 85 godina, 40% - 50% populacije je barem u
početnom stadiju AB
Broj oboljelih od demencije u Hrvatskoj
Republika Hrvatska = 4.437.460 stanovnika
Temeljem procjene da demencija zahvaća 10% osoba starijih od 65 godina,
a istih je na dan 04.12.2006. godine bilo 806.070
može se pretpostaviti da u Hrvatskoj trenutno ima
>80.000 oboljelih
Pecotić Z, Perkov D. Alzheimerova demencija. 2. nadopunjeno izdanje, Zagreb: Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest (brošura), 2007.
Procjena broja oboljelih
Grad Zagreb 782.908 / 1.100.000 – šira okolica
Osoba s demencijom: >15.000
Apsolutna i relativna prevalencija AB
450.000
60
52,5
Prevalencija po dobi
400.000
50
350.000
Populacijska prevalencija
300.000
40
31,5
200.000
17,8
20
150.000
100.000
9,2
10
4,6
2,2
1,1
50.000
0
95
+
90
-9
4
85
-8
9
80
-8
4
75
-7
9
70
-7
4
0
65
-6
9
%
250.000
30
Klinička slika Alzheimerove bolesti
Alzheimerova bolest, blaga
Prvi (rani) stadij*








Otežano usvajanje novih sadržaja
Anomička disfazija
Oštećeno ispravno procjenjivanje i apstraktno
mišljenje
Prosopagnozija (facijalna agnozija)
Nedostatak spontanosti i inicijative
Vremenska i prostorna dezorijentacija
Agresivnost i iritabilnost
MMSE 18 - 26
*Sjögren, 1950
*Sjögren, 1950
Klinička slika Alzheimerove bolesti
Alzheimerova bolest, umjerena
Drugi (srednji) stadij*








Izražena progresija demencije
Apraksija/agnozija/afazija
Pamćenje recentnih događaja sve slabije
Gubitak osjećaja o prostoru i vremenu
Depresija, anksioznost, paranoidne reakcije
Deluzije, halucinacije
Dnevna pospanost
MMSE 10 - 18
*Sjögren, 1950
Klinička slika Alzheimerove bolesti
Alzheimerova bolest, teška
Treći (kasni) stadij*








Pamćenje u potpunosti izgubljeno
Svakodnevne aktivnosti postaju nemoguće
Stereotipni pokreti
Bolesnik više ne može hodati, gutati, žvakati,
kontrolirati sfinktere
Bolesnik je potpuno ovisan o skrbi druge osobe
Koma i smrt
MMSE <10
Trajanje bolesti
(1 – 23 g.; u prosjeku 7-9 g.)
*Sjögren, 1950
Koncept kliničke progresije AB
30
Rana dijagnoza
Blaga–umjerena
Teška
Simptomi
25
Dijagnoza
MMSE
20
Gubitak samostalnosti
15
Bihejvioralni problemi
10
Smještaj u dom
5
Smrt
0
1
2
3
4
5
Years
6
7
8
9
Geldmacher et al. J Nutr Health Aging 2006; 10: 417–429
Ne obaziri se na dedu,
on misli da je na
Woodstock-u!
Farmakoterapija demencije u AB
FDA odobreni antidementivi
1. takrin
2. donepezil
3. rivastigmin
4. galantamin
5. memantin
Farmakoterapija poremećaja ponašanja i
drugih psihijatrijskih simptoma
Antidementivi – No. 1
Antipsihotici
Anksiolitici
Antidepresivi
Hipnotici i dr.
Terapijska očekivanja vs. očekivano
napredovanje bolesti
Opća težina simptoma
Blaga AB
Uspješno
liječeni
Neliječeni
Teška
AB
Vrijeme
Geldmacher et al. J Nutr Health Aging 2006; 10: 417–429
Farmakoterpija kognitivnih deficita
Antidementivi
Inhibitori
acetilkolinesteraze
donepezil
rivastigmin
galantamin
takrin
Antagonisti NMDA
receptora
memantin
Alzheimerova bolest
Skrb za bolesnike i njegovatelje

Skrb za osobe sa AB
često nije adekvatna
Potrebno je razvijati:
 Domove umirovljenika
 Dnevne boravke za AB
 Cjelodnevne boravke
 Organizirati prijevoz kući
 Domove za AB
 Psihogerijatrijske odjele
 Udruge samopomoći
 Savjetovališta za skrbnike
 Palijativnu skrb
Demencija i palijativna skrb

Problemi s hranjenjem










nedostatak apetita
teškoće gutanja
umjetna prehrana i hidratacija
Nepokretnost
Neurološki problemi
Infekcije
Bolovi
Kardiopulmonarna reanimacija
Hospitalizacija
Terminalna njega
Udruge bolesnika i njegovatelja imaju važnu ulogu u
ostvarivanju adekvatne skrbi za oboljele
2013.g.?
Vlaška 24, Zagreb
2006. g.
1999. g.
od 2008. g.

OSOBAMA S DEMENCIJOM OMOGUĆITI
RANU DIJAGNOSTIKU, STANDARDNO LIJEČENJE TE
KVALITETNU I DOSTOJANSTVENU SKRB:













UVRSTITI SVE REGISTRIRANE ANTIDEMENTIVE NA LISTU HZZO-a TE IH
PRIMJENJIVATI U SKLADU SA STRUČNIM SMJERNICAMA
OMOGUĆITI RANU DIJAGNOSTIKU NA UPUTNICU
RAZVIJATI PSIHOGERIJATRIJSKE ODJELE
RAZVIJATI PALIJATIVNU MEDICINU
IZGRADITI DNEVNE BORAVKE ZA OSOBE S DEMENCIJOM
PRENAMIJENITI DOMOVE ZA STARIJE OSOBE U SVRHU PRIHVATA
OBOLJELIH OD DEMENCIJE
OBVEZNA EDUKACIJA OSOBLJA KOJE RADI S OBOLJELIMA OD
DEMENCIJE
IZGRADITI SPECIJALIZIRANE DOMOVE ZA OBOLJELE OD DEMENCIJE
POMOĆI NJEGOVATELJIMA OBOLJELIH
PODUPIRATI UDRUGE OBOLJELIH OD DEMENCIJE
PODUPIRATI VOLONTERE
PRAVO NA BOLOVANJE ČLANA OBITELJI KOJI NJEGUJE BOLESNU
STARIJU OSOBU (RODITELJ, BAKA, DJED STARIJI OD 65 GODINA)
LJUDIMA S DEMENCIJOM PRIZNATI STATUS INVALIDNOSTI
Podrška neformalnoj skrbi
i njegovateljima
• Demencija je nadmoćnija od njegovatelja – fizički,
emocionalno i ekonomski.
• Potpora njegovatelja u njihovim kućama je moguća,
prihvatljiva i vodi do značajnih poboljšanja kod njegovatelja i
osoba s demencijom
• Potpora njegovatelja osoba s demencijom uključuje
informacije o pomoći, u razumijevanju, poduci u vještinama, u
pomoći o skrbi, odmor u svrhu angažiranja u drugim
aktivnostima, te financijsku potporu.
Zamisli kako je to kada ne možeš prepoznati svog najboljeg prijatelja.
Faktori mortaliteta u dementih
osoba
Relativni rizik
 1.9 Ovisnost u svakodnevnim aktivnostima
 1.9 Muški spol
 1.7 Karcinom
• 1.5 <25% hrane pojedeno u obroku
 1.5 Inkontinencija
 1.5 Nepokretnost
 1.4 Dob >83 yrs
 1.4 Nije budan tijekom većine dana
Faktori rizika smrtnog ishoda
unutar 6 mjeseci
Bodovi
0=
1-2 =
3-5 =
6-8 =
9-11 =
≥ 12 =
Smrtnost u 6 mjeseci
9%
11%
23%
40%
57%
70%
… Šta je demencija?

Nije dio normalnog starenja! To je bolest!

Puno je više od zaboravljanja – što može
biti dio normalnog starenja

Samostalan život čini nemogućim
Demencija
Prevalencija
– 1% osoba starijih od 65 godina
– 40% osoba starijih od 85 godina
 “Terminalna bolest”
 Prognoza ovisi o uznapredovalosti;
– blaga, umjerena ili uznapredovala bolest
– stadij se određuje ovisno o
funkcionalnosti
Kappo, 2007
EPIDEMOLOGY
Alzheimer’s Prevalence
in the U.S. by Age (1997)
Projected Dementia Patients
in the U.S. (in Millions)
70
14.3
Percentage
11.8
50
8.7
5.8
30
6.8
4.0
10
0
45
55
65
75
Age (Years)
85
90
2000 2010 2020 2030 2040 2050
Year
Koncept kliničke progresije
demencije
Stadij
Simptomi
Blagi
Gubitak
memorije
Govor
Depresija i
apatija
Otežana
procjena
Umjereni
Uznapredovali
Promjene ponašanja
Nemogućnost učenja i
prisjećanja novih
informacija
Zahvaćenost
dugoročne memorije
Lutanja
Agitacija
Agresija
Konfuzija
Sve veća ovisnost
Nestabilan hod
Inkontinencija
Poremećaj
motorike
Vezanost uz
krevet Disfagija
Afazija
Potpuna ovisnost
o drugima
Smještaj u
ustanovu
Problemi u uznapredovaloj fazi
demencije



Nemogućnost komunikacije
Otežana pokretljivost
Komplikacije same bolesti poput:
– aspiracijske pneumonije
– infekcije gornjeg dišnog trakta
– sepse i drugih infekcija
– dekubitusa
– gubitak tjelesne kilaže veći od 10 % u 6
mjeseci
Komplikacije uznapredovale
demencije






Pneumonija
Urosepsa
Fraktura kuka
Padovi
Malnutricija češća u ovih bolesnika
Povećani mortalitet što ovisi o trajanju
bolesti, dobi i konkomitantnim bolestima
Terapije uznapredovale faze AB



Medicinske intervencije koje se smatraju “life
extending” u uznapredovaloj fazi AD
– Antibiotici
– CPR
– Dijaliza
– Parentralna prehrana
Simptomatska terapija
– llijekovi koji djeluju na kognitivne simptome
Često zbog neadekvante komunikacije ne
dobivaju analgetsku terapiju
Potočnica ili nezaboravak
“Fergismajniht”
Forget-me-not
Izvorni slajdovi: Ninoslav Mimica