Transcript Demencije

Predavanja za srednju školu br. 15.
Demencije
mr.sc.Elvira Koić, dr.med.
SINDROM DEMENCIJE uključuje:
 stečeni gubitak
inteligencije, kroničnog i
progresivnog tijeka

svijest (budnost) nije
poremećena ni kvalitativno
ni kvantitativno
uglavnom
se dokaže organski
uzrok poremećaja
(kortikalna atrofija, ozljede ili
bolesti mozga)
Elvira Koić. Demencija.
Predavanja za srednje škole br. 15.
2
SINDROM DEMENCIJE uključuje:

propadanje kratkoročnog i
dugoročnog pamćenja
(amnestički sindrom,
zaboravnost)

oštećenje apstraktnog
mišljenja, npr. definirati
pojmove, sinonime, uočiti
sličnosti, siromaštvo govora,
perseveracije

propadanje intelektualnih
funkcija (deterioracija,
depravacija)

gubitak kritičnosti i
sposobnosti rasuđivanja
Elvira Koić. Demencija.
Predavanja za srednje škole br. 15.
3

promjene osobnosti,
potenciranje premorbidnih crta
ili javljanje novih, dezinhibicija

emocionalni poremećaji
(anksioznost, depresija,
socijalno povlačenje, izolacija,
nemogućnost kontrole impulsa
niti tolerancije frustracija,
agitacija)

radno i socijalno zakazivanje

nesposobnost snalaženja u
novim uvjetima i prostorima

postepena dezorijentacija u
svim smjerovima

poremećaj dnevno-noćnih
(cirkadijarnih) ritmova,
budnost u večernjim satima

postojanje nekih neuroloških
znakova i simptoma
Elvira Koić. Demencija.
Predavanja za srednje škole br. 15.
4

poremećaj viših kortikalnih
funkcija kao što su
pamćenje, mišljenje,
orijentacija, razumijevanje,
računanje, sposobnost
učenja, prosudbe

postoji amencija, tj.
nemogućnost shvaćanja
cjeline zbivanja i opažanja
jer nije moguće povezati
dijelove koji su ispravno
shvaćeni



Elvira Koić. Demencija.
apraksija (nemogućnost
izvođenja nekih preciznijh
radnji),
afazija (neprepoznavanje
riječi),
agnozija (neprepoznavanje
objekata)
Predavanja za srednje škole br. 15.
5
Vrste demencije

kod Alzheimerove bolesti (degeneracija i
difuzna atrofija moždane kore, nepoznate
etiologije; presenilna i senilna)

vaskularna demencija (kortikalna i
supkortikalna, miješana; zbog infarkta mozga,
hipertenzije, cerebrovaskularne bolesti,
tromboze, embolije, krvarenja, prolaznih
ishemičkih kriza-TICA)
Elvira Koić. Demencija.
Predavanja za srednje škole br. 15.
6
demencije kod ostalih bolesti

(većinom supkortikalne-u bijeloj supstanci mozga) npr.
kod Pickove bolesti (ograničena atrofija kore mozga u
srednjoj dobi), kod Creutzfeldt-Jakobove bolesti (kravlje
ludilo), kod Huntingtove bolesti (proširena degeneracija
mozga), kod Parkinsonove bolesti, kod infekcije virusom
HIV, kod epilepsije, Willsonove bolesti, hipotireoidizma,
trovanja, multiple skleroze, neurosifilisa, pelagre (manjka
niacina B5), sistemnog lupusa eritematozusa,
tripanosomijaze, hiperkalcemije, poliarteritis nodosa,
manjka vitamina B12 (perniciozna anemija :
ataxia+paranoia+depresia= megaloblastično ludilo (uz
manjak i folne kis.B11).
Elvira Koić. Demencija.
Predavanja za srednje škole br. 15.
7
organski duševni poremećaji uzrokovani
fizičkom bolešću ili disfunkcijom mozga:

organska halucinoza ne-alkoholna (uglavnom
vidne halucinacije),

organski uvjetovana sumanutost (paranoidna ili
slična shizofreniji),

organski afektivni poremećaj, anksiozni,
disocijativni, kognitivni..
Elvira Koić. Demencija.
Predavanja za srednje škole br. 15.
8

organski poremećaji ličnosti
i ponašanja: sindrom
frontalnog režnja, sindrom
lobotomije, pseudopsihopatske ili
pseudoretardirane ličnosti

postencefalitični sindrom
(nakon oporavka od encefalitisa)
može uslijediti oporavak

postkomocijski sindrom
(nakon ozljede glave),
postkontuzijski sindrom
(encefalopatija)

organski psihosindrom
(neoznačeni)
Elvira Koić. Demencija.
Predavanja za srednje škole br. 15.
9
Heteroanamneza
Među najvažnije heteroanamnestičke podatke
ulazi nemogućnost točnog vremenskog
lociranja početka bolesti (obitelj najčešće uz
pomoć egzaminatora retrogradno
rekonstruira vrijeme pojave prvih promjena)
te početak o postupnom, ali kontinuiranom
pogoršanju kognitivnog (i konativnog)
deficita, bez bitnih oscilacija u tijeku bolesti.
Korisni su i podaci o promjeni ponašanja i
gubitku ustaljenih navika i interesa,
odsutnost težih somatskih bolesti (navedenih
u izlaganju kliničke slike) te pozitivna
anamneza na hereditet.
Da bi se smjela postaviti dijagnoza demencije,
promjene moraju trajati najmanje 6 mjeseci.
Elvira Koić. Demencija.
Predavanja za srednje škole br. 15.
10

Kompletna procjena gubitka pamćenja
može uključivati prikupljanje informacija
o prijašnjim bolestima, obiteljskim
bolestima, lijekovima koje bolesnik
uzima, informacije o prehrani.

Dijagnozu potvrđujemo neuroradiološkim
metodama, CT-om (kompjutoriziranom
tomografijom) ili MRI-om (magnetnom
rezonancijom) mozga, na kojima se vidi
jaka atrofija moždane kore difuzno i
hipokampalne regije.

Analizom likvora, koja se iznimno radi,
može se utvrditi povećanje proteinske
komponente.

U postavljanju dijagnoze može pomoći i
EEG (elektroencefalografija)

te PET (pozitronska emisiona
tomografija).
Elvira Koić. Demencija.
Predavanja za srednje škole br. 15.
11
NEUROIMAGING i patohistološke metode

kod pacijenata s AB ili drugim demencijama
mogu otkriti atrofiju mozga, različite
morfološke promjene kao što su proširenje
ventrikula i sulkusa, sužene girusa, premda
te promjene ne moraju biti uvijek prisutne.

Gubitak neurona je glavno neuropatološko
zbivanje koje dovodi do simptoma AB.

Patohistološki nalazimo kod AB senilne
plakove i neurofibrilarne čvorove.
Plakovi su ekstracelularni depoziti b-amiloida
Neurofibrilarni čvorovi (NFT) se nalaze intracelularno
a nastaju kao posljedica abnormalnog
preuređenja mikrotubula – udruženih proteina,
kao što je tau.
Senilni plakovi kao i čvorovi (NFT) iako
karakteristični za AB, postoje i kod određenog
broja zdravih starijih ljudi. Ali ipak plakovi u
ranoj fazi bolesti ili kod zdravih ljudi su
raspršeni s obzirom na kasnije stadije bolesti
kada plakovi zauzimaju kompaktni tzv. b-pleated
strukturu i postaju udruženi s distrofičnim
neuronima.
Elvira Koić. Demencija.
Predavanja za srednje škole br. 15.
12
Psihometrijske metode
Ishemijska ocjenska
ljestvica po Hachinskom
neposredno se nastavlja na
prethodne heteroanamnestičke
podatke i učinjenu kliničku
eksploraciju - psihijatrijsku,
neurološku i internističku,
ujedinjujući ih u zbroju veličina
indeksa.
Zbroj manji ili jednak 4 upućuje na
AD, zbroj koji je jednak ili veći
od 7 upućuje na vaskularnu
etiologiju demencije, a zbrojevi
5 i 6 na miješane oblike
demencije.

Elvira Koić. Demencija.
MMSE - Mini Mental State Exam
predstavlja pokušaj sustavne osnovne
kvantitativne i kvalitativne procjene
kognitivnih funkcija.
Stoga ga ne upotrebljavamo u svrhu
diferencijalne dijagnostike tipa demencije
već kao orijentir (iako ne jedini) u procjeni
stupnja demencije.
U svakodnevnom kliničkom radu nije poželjno
aplicirati ga nepismenim ispitanicima zbog
nerelevantnosti tako dobivenih rezultata.
Neka pitanja formulirana su, naime, s
pretpostavkom barem osnovne školovanosti
ispitanika, dok je kod nas među osobama
starije životne dobi još uvijek visok postotak
nepismenih osoba (taj problem nalaže u
budućnosti prilagodbu upitnika našim
potrebama, budući da radimo upravo s onim
dijelom populacije u kojem je najviše
nepismenih).

Predavanja za srednje škole br. 15.
13
HIS – Hachinskijev ishemični skor

HIS 7 ili više = VaD

HIS 4 ili manje = AD
(SDAT)

HIS 5 i 6 = miješani oblici
(MID)
Elvira Koić. Demencija.
Predavanja za srednje škole br. 15.
14
Folstein: MMSE - Mini Mental State Exam
(Status Examination)
manje od 20 = patološki rezultat
21-25 = graničan rezultat
više o 25 = normalan nalaz
1.
Pitajte bolesnika za ime, tekuću godinu, godišnje doba, datum - dan i mjesec (5 bodova)

2.
Pitajte bolesnika za zemlju, grad, bolnicu, kat i prostoriju u kojoj se nalazi (5 bodova)

3.
Zamolite bolesnika da ponovi tri nepovezana pojma (Zbog pitanja br. 5 te mu pojmove možete ponoviti do ukupno šest puta, a boduje
se njegov prvi pokušaj ponavljanja) ( 3 boda )
4.
Zamolite bolesnika da od 100 oduzima 7 do ukupno pet puta (93, 86, 79, 72, 65) ili da pokuša jednostavniju riječ izgovoriti od kraja,
slovo po slovo (5 bodova)


5.
Zamolite bolesnika da ponovi tri pojma koja je prethodno naučio (3 boda )

6.
Pokazati bolesniku ručni sat i pitati ga što je to. Isto ponoviti sa olovkom (2 boda)
7.
Zamoliti bolesnika da za nama ponovi tri vrlo jednostavne fraze. (npr. Dobro sam. Nema potrebe. Nemam pojma ili sl.) . (1 bod)
8.
Naložiti bolesniku slijed jednostavnih radnji: Uzeti papir sa stola u desnu ruku, saviti ga na pola i vratiti na stol (3 boda)
9.
Napisati bolesniku: “Zatvorite oči” i zamoliti ga da to pročita i učini (1 bod)




10.
Zamoliti bolesnika da spontano napiše rečenicu. (Ona mora biti razumljiva, sadržavati subjekt i predikat, prvenstveno mora imati
smisla.) ( 1 bod)
11.
Zamoliti bolesnika da prostoručno kopira dva nacrtana peterokuta koji se sijeku. Svih deset kuteva mora biti prisutno i adekvatno
položeno. Tremor i rotacija se ignoriraju (Crtež dolje). (1 bod)

UKUPAN BROJ BODOVA: ......…30
Elvira Koić. Demencija.
Predavanja za srednje škole br. 15.
15

Dealing with Dementia
Elvira Koić. Demencija.
Predavanja za srednje škole br. 15.
16