Transcript Povijest i budućnost psihijatrije

Povijest i budućnost psihijatrije
(predavanje za učenike med. škole)
Mr. sc. Elvira Koić, dr.med
U razvoju psihijatrije razlikujemo nekoliko etapa
Postupak s duševnim
bolesnikom u svom je
razvoju pratio razvoj
društva i psihijatrije
kao medicinske
znanosti.
MAGIČNO
ORGANSKO
PSIHOLOŠKO
Elvira Koić
2
Stari vijek
Tada su kao bolnice i utočišta
djelovali Asklepijevi hramovi
(Aesculapius 124-60 g.p.n.e. =
Eskulap rimski bog bolesnika i
liječnika).
- materijalističko shvaćanje u medicini,
- njegov štap ovijen zmijom - simbol medicine,
- preporuča psihoterapijski pristup: blagi postupak,
glazbu, putovanja, razgovor i radnu terapiju.
Galen iz Pergama (129-199 g. n.e.)
-duševno poremećeni su bolesni, a ne opsjednuti,
-razlikovao je tri oblika insanie (ludila).
Aretej Kapadocijski liječi depresivne puštanjem
krvi.
Elvira Koić
3
1.
Etapa (stari vijek)
Tijekom antike, u staroj Grčkoj Apolon je smatran
bogom zdravlja i svih umijeća. Na ulazu u
Delfe pisalo je "Spoznaj sam sebe", a osnovno
načelo zdravog življenja bilo je "ničeg
previše".
Hipokrat (460-377g.p.n.e.) uveo je načelo "zdrav
duh u zdravom tijelu" i "media via=zlatna
sredina", a opisao je i melankoliju.
-
-
Elvira Koić
duševne bolesti su uzrokovane prirodnim činiteljima,
u mozgu je sjedište duševnih zbivanja i pometnji,
začetnik je prve klasifikacije duševnih bolesti (paranoja,
melankolija i manija)
sumanut čovjek zapravo bolestan čovjek,
zdrava okolina je preduvjet zdravlja čovjeka,
preporuča obloge, masažu, puštanje krvi, purgative, opijum.
4
Humoralna teorija karaktera
Krv - Sangvinični: povjerljiv, optimističan
Flegma - Flegmatični: spor, ravnodušan
Crna žuč - Melankolični: tužan
Žuta žuč - Kolerični: iritabilan
Hipokratova klasifikacija duševnih bolesti:
Epilepsy
Mania
Melancholia
Paranoia
Hysteria
Elvira Koić
5
MRAČNI SREDNJI VIJEK
Društvo ima negativan stav prema takvim
bolesnicima.
Smješta ih u dobro čuvane ustanove,
ograničava im se kretanje, grubo se
odvajaju od uobičajene okoline i obitelji
ako su opasni, a ako nisu prepuštani su
sami sebi.
Elvira Koić
6
2. Etapa (srednji vijek)
je obilježena praksom zaštite
društva
od
duševnih
bolesnika.
To je počelo još u srednjem vijeku,
kada su osnivani i leprozoriji
u XIV stoljeću, a potom u
17.st. i skloništa za umno
neizlječive, kakvo je bilo npr.
bolnica La Salpetriere u
Parizu iz 1670.g. Drži ih se u
okovima, pričvršćene uza zid.
Elvira Koić
Paracelsus (1494-1541)
ustaje protiv nehumanog
ponašanja prema duševnim
bolesnicima.
7
Tako su postajali lutalicama, prosjacima, seoskim ludama,
beskućnicima.
Pacijenti su lišeni ljudskog dostojanstva.
Zdravstveno osoblje je imalo ulogu čuvati ih i ograničavati
njihovu slobodu.
Nije postojalo medicinsko osoblje u psihijatrijskim
ustanovama.
Vjerovalo se u demonizam, egzorcizam i druge magijskoreligiozne postupke u liječenju
ali i u čudotvorna izlječenja, tako je npr. od XIII st. bilo
poznato flamansko mjesto Gheel, u kom je djelovala
Sv. Dimfna koja je postala zaštitnica psihičkih
bolesnika.
Elvira Koić
8
3. Etapa (novi vijek)
obilježena je nastojanjem da se zaštiti i sam
bolesnik, kojem se humanije
pristupa. Postepeno se formira i
liječnički stalež. Uvode se neki
oblici zaštite duševnih bolesnika.
Ta faza naziva se prvom psihijatrijskom
revolucijom, a počinje u doba
francuske revolucije djelovanjem
psihijatra Pinela, koji je doslovno
oslobodio duševne bolesnike iz
lanaca, 1793.g.
Phillipe Pinel (1745-1826) tvorac
humanističke psihijatrijske
revolucije (1793. Bicetreu)
Mada i dalje postoji zanimanje «čuvara
ludih», oni ipak brinu i o prehrani,
zdravlju
i
osnovnoj
higijeni
pacijenata.
Medicinsko osoblje tog vremena educira se
upoznavanjem opisa kliničkih slika
pojedinih duševnih bolesti.
Elvira Koić
9
U 19.st. postepeno raste zanimanje za duševno zdravlje i poremećaje, koji se
različito tumače.
Postepeno se razvija psihijatrija kao djelatnost.
Prve bolnice. Azili za duševne bolesnike.
Elvira Koić
10
POVIJEST PSIHIJATRIJE – novi vijek
Moritz Romberg ( 1795-1873)autor prvog prikaza živčanih
bolesti
Franz Mesmer
(1734-1815)
naučava o hipnozi,
okultizmu i
animalnom
magnetizmu
Franz Joseph
Gall (1758-1828)
osniva frenologiju
Samuel
Hahmemann
(175-1843)
osnivač
homeopatije
Elvira Koić
Guilliaume Douchenn de Boulogne
(1806-1875)- prvi je opisao
mnoge neurološke bolesti, uveo
elektroterapiju živčanih bolesti
Emil Kraepelin ( 1856-1926)prva moderna klasifikacija
duševnih bolesti (1901.),
osobito je proučio
shizofreniju i maničnodepresivnu psihozu
Bleuler uvodi pojam shizofrenije
Jean Martin Charcot (1825-1893)istraživanja o histeriji
Griesinger (1817-1868) – duševne
bolesti su bolesti mozga.
Westphal (1833-1890), Meynert
(1835-1882) i Wenicke (18481905), istražuju neuropatološke
osnove duševnih poremećaja
Morel (1809-1873) i Cesare
Lombroso (1836-1909)studije o geniju ludilu i
zločinu, smatraju da su
duševne bolesti degenerativni
procesi
•psihoanaliza – Sigmund Freud
(1856-1936.), Alfred Adler (
1870-1937.), Karl Gustav Jung
( 1875-1961.)
11
Elektrostimulirajuća
terapija
i psihokirurgija
Elvira Koić
12
4. Etapa razvija se početkom 20.stoljeća, pod utjecajem
Sigmunda Freuda, (1856-1939), koji uz svoje učitelje i
sljedbenike nastoji proučiti mehanizam nastajanja
duševnih poremećaja, kako neurološki, tako i dinamski,
promatranjem razvoja.
Ova faza se naziva drugom psihijatrijskom revolucijom.
Tada se javljaju i različite druge metode liječenja, npr.
Wagner von Jauregg –liječenje progresivne paralize
malarijom, Klaesi – liječenje snom; Sakel- liječenje
inzulinskim šokovima, Meduna-liječenje kardiazolskim
šokovima; Cerletti i Bini –liječenje elektrošokovima;
Freire Egas Moniz i Antonio Caetano de Abreu – 1935.
pokušava operativno liječenje, frontalna lobotomija, kao
začetak psihokirurgije.
Ernest Kretschmer pokušava sastaviti tipološku klasifikaciju.
"Građa tijela i karakter"
Cliford Beers 1908. osniva u SAD Ligu za mentalno
zdravlje. tvorac mentalne higijene (knjiga: Duša koja je
našla samu sebe)
Elvira Koić
13
Behterev (1857-1927) i
Pavlov (1849-1936) –
predstavnici
refleksološke škole.
Ivan Petrovič Pavlov ( 18491936), fiziologija
- uvjetni refleksi
neurofiziološka istraživanja
patofiziologija
rad na proučavanju funkcije
endokrinih žlijezda
izolacija pojedinih vitamina
Classical conditioning
Elvira Koić
Korsakow (1833-1900) duševne bolesti su
zapravo tjelesne bolesti
kod kojih je obolio
živčani sustav. Proučava
demencije.
Karl Jaspers - "Opća
psihopatologija“
Adolf Meyer (1866-1950)
- tvorac psiho-biološkog
koncepta u psihijatriji
14
POVIJEST PSIHIJATRIJE – 20.st.-III psihijatrijska revolucija
Tada počinje i povijest
psihofarmakologije 1903.g.
otkrićem barbiturata.
Tretman dubokim snom
fenitoin sintetiziran 1940.g
Prije 19.st.

Laksativi

Opijati

Purgativi
(hellebore)
LSD sintetiziran 1943.g.
Litij otkriven 1949.g. (soli se
uvode 1971.)
klorpromazin (Largactil) .- prvi
antipsihotik 1952. - Pierre Deniker,
Henri Laborit i Jean Delay
Imipramin - pronalazi Robert Khun
1957.
klordiazepoksid – prvi benzodiazepin
(1957)
Elvira Koić
Bromidi
Sredinom 1800.g. kao
opći sedativ
(Bromide sleep)
Morfin
Solanacea i belladonna alkaloidi
(hiosciamin, hioscin, scopolamin, atropin)
Kloral hidrat (1832.)
Apomorfin
15
5. Etapa se naziva četvrtom psihijatrijskom
revolucijom.
Karakterizira je pojava socijalne psihijatrije,
koja uviđa društveni aspekt duševnih
bolesti, tj. međusobnu svezu i faktore
sredine koji djeluju kao uzročnici
bolesti.
Na prvom je mjestu postupak prema bolesniku,
liječenje i njega duševnog bolesnika s
jednim ciljem da se on što brže vrati u
normalnu okolinu. Rehabilitacija i
pozitivna terapijska atmosfera su važni
oblici zaštite duševnog bolesnika.
1952.g. Maxwell Jones uvodi načelo
Terapijske zajednice, osnivaju se
dnevne i vikend bolnice, razvija se
psihijatrija u zajednici.
1946.g. Joshua Bierer (1091-1984)
uvodi u Londonu Dnevnu bolnicu
Uspostavljaju klasifikacije duševnih
bolesti i dijagnostički kriteriji
...otkrivaju se brojni novi
psihofarmaci...i psihoterapijske metode
liječenja duševnih bolesnika.
Javljaju se subspecijalizacije u psihijatriji.
Elvira Koić
16
Psihijatrija u Hrvatskoj 1.







Počeci stvaranja psihijatrijskog
identiteta
1802.g. u Zadru je osnovana komisija
koja je imala zadatak da za zadarsko
područje izradi pravilnik o radu bolnica
i hospitalizaciji rnentalnih bolesnika.
1804.g. u Zagrebu je otvorena nova
bolnica u čijem se dvorištu nalazio
odjel za mentalne bolesnike.
1835.g. otvorena riječka bolnica s
psihijatrijskim odjelom
1879.g. otvoren Zavod za umobolne Stenjevec
1885.g. otvorena bolnica za duševne
bolesnike u Šibeniku
Prvi liječnici sa završenom
specijalizacijom iz psihijatrije: dr. Aurel
Zlatarević i dr. Karlo Forenbacher.
Elvira Koić



Razdoblje od osnutka Neuropsihijatrijske klinike
Medicinskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu do
početka diferencijacije u neuropsihijatriji
1918.g. Sveučilišnim zakonom
određeno je da se na Medicinskom
fakultetu u Zagrebu mora predavati
hrvatskim jezikom, a prihvaćen je i
nastavni plan Medicinskog
fakulteta u Beču u sklopu kojeg je
propisano da se na V. godini
slušaju neuropatologija i
psihijatrija,
1921.g. osnovana Neuropsihijatrijska klinika Medicinskog
fakulteta- prvi predstojnik
prof.dr.Mihailo Lapinskij.
17
Psihijatrija u Hrvatskoj 2.





Razdoblje diferencijacije do
osamostaljenja psihijatrije kao
samostalne medicinske discipline
Nakon Drugog svjetskog rata razvija
se proces diferencijacije neuropsihijatrije na psihijatriju i neurologiju.
Otvaranje novih psihijatrijskih bolnica :
Popovača 1934.g., Ugljan 1954.g.,
Rab, Jankomir, 1958.g.
Osnivanje Medicinskog fakulteta u
Rijeci 1955.g. s Neuro-psihijatrijskom
klinikom.
Istaknuti rad na području biologijske
psihijatrije prof.dr.Radoslav Lopašić,
prof.dr. Nikola Peršić- socijalna
psihijatrija, prof.dr. Vladimir Hudolin alkoholizam i druge ovisnosti,
prof.dr.Stjepan Betlheimpsihoterapija.
Elvira Koić





Razdoblje osamostaljenja
psihijatrije.
1971.g. osnivanje Psihijatrijske
klinike Medicinskog fakulteta u
Zagrebu i uspostavljanje psihijatrije
kao samostalnog predmeta u
dodiplomskoj nastavi.
1975.g., izdvajanje psihijatrije kao
samostalne specijalizacije
Otvaranje poslijediplomskih studija
iz područja psihijatrije, te osnivanje
specijaliziranih psihijatrijskih
časopisa, 1992.
1992.g. utemeljeno Hrvatsko
psihijatrijsko društvo čiji je prvi
predsjednik prof.dr.Vasko
Muačević
18
BUDUĆNOST PSIHIJATRIJE
Mr.sc. Elvira Koić, dr.med.
tijekom 20. stoljeća


Sigmud Freud –
psihoanaliza,
metapsihologija
biopsihosocijalna paradigma
transformira psihijatriju u
pokret za mentalno zdravlje
u zajednici






litij, antihistaminici,
antidepresivi, antipsihotici



Elvira Koić
terapijski milje
deinstitucionalizacija
kognitivna i
bihevioralna
psihoterapija
teorija sistema i
kibernetika
koncept selfa
otkrića biologijske
psihijatrije
genetski ižinjering
znanost o mozgu
20
psihofarmakologija





u posljednjim desetljećima u
kliničkoj je uporabi više potentnih i
specifičnih medikamenata
npr. Anafranil-clomipramin, SSRI
(za OKP, distimije i depresivne
poremećaje), clozapin (za negativne
simptome shizofrenije)
inkorporacija u psihijatriju
medikamenata koji se tradicionalno
primjenjuju u drugim disciplinama
(npr. valproat, carbamazepin

razvoj novih psihofarmaka npr.
specifičnih za subtipove
receptora u određenim
moždanim regijama

molekularna biologija npr.
tehnike za označavanje
receptora ubrzava razvoj
farmakologije

transplantacija moždanih
elemenata uključujući
psihoaktivne genetičke
fragmente u odraslim stanicama

inovacije kod puta
medikamenata koji se
raspodjeljuju u dijelovima
mozga
potreba za odobrenjem uporabe
nekih farmaka (npr.
psihostimulansa)
polifarmacija, polipragmazija
Elvira Koić
21
dijagnostika

kliničari će birati rang intervencije na
nov način

U području dijagnostike može se
očekivati otkriće bioloških markera
bolesti ili markera predviđanja
terapijskog odgovora.
biološki markeri kao put za predikciju
labilnosti za bolest,
monitoring uspješnosti tretmana i za
izbor specifične intervencije



subkategorije dijagnoza –
kontinuirana proliferacija
dijagnostičkih kategorija traži
pomoć kompjutera

nove osi psihijatrijskih
dijagnoza
i nove grupe sindroma


Brain imaging tehnike premjestit će se u
rutinsku kliničku praksu kao indikatori
za praćenje terapijskog procesa.


kemijski i elektrofiziološki testovi,


(ontološki lapsometar Walkera Percya)
povratak dijagnostičkoj
tradiciji po Hipokratu – opis
kompleksnih stanja
individualnih pacijenata,
ali sa psihofarmakološke
perspektive a ne psihoterapijske
pozornost anamnestičkim
detaljima
Genetski profil mogao bi se također koristiti za
predviđanje uspješnosti pojedinih terapijskih
intervencija.
Elvira Koić
22
tretman



uspješnost tretmana
mnogih psihijatrijskih
poremećaja, mijenja
definiciju zdravlja i
bolesti

kozmetička
psihofarmakologija
(primjena
psihofarmaka za
promjenu normalnog)

utjecaj na raspoloženja
i socijalno
funkcioniranje zdravih
ljudi

razlikovanje uporabe i
zlouporabe
psihofarmaka
tretman
subsindromalnih stanja
etička pitanja
Elvira Koić
23
psihoterapija
psihoterapija se mijenja od duge u kratku i od
individualno-psihološke u grupnu.
Preferiraju se kognitivne i bihevioralne tehnike

interpersonalna istraživanja Geralda Klermana i
dialectical-behavioral therapija

konceptualna i klinička integracija psihoterapijskih i
psihofarmakoloških istraživanja

kvantificirati monitoring
Elvira Koić
br.2 Predavanja za srednju
medicinsku školu
24
prevencija


profilaktička medikacija u
definiranim stanjima (npr.
prevencija postpartalne
psihoze)

patologija i prevencija
psihičke traume, stresnih
stanja
Nova etička pitanje: je li
prevencija uvijek humana ili
može dovesti i do
dehumanizacije (npr. proces
žalovanja)
Elvira Koić
Napredak u genetici otvorio je velike
mogućnosti u preveniranju mentalnih
poremećaja;
nastavak profiliranja sve savršenijih
psihofarmaka;
napredak kompjutorizacije i
molekularne biologije (karakteriziranje
receptora) – razvoj bioloških
intervencija
- transplantacija dijelova ili čestica
mozga, uvođenje psihoaktivnih genskih
fragmenata u odrasle stanice i inovacije
u putovima medikacije (izravno u
bolesne dijelove mozga).
Najkontroveznija će vjerojatno biti
profilaktička primjena antidepresiva
i antipsihotika u depresiji i
shizofreniji.
25
trendovi

progres psihofarmakologije, bazična i
klinička istraživanja

uzroke mentalnih bolesti istražuju se u
disciplinama kao što su genetika,
infektivne bolesti, endokrinologija,
imunologija

odnos spola i psihofarmakologije

utjecaj spola, rase, etničke pripadnosti
u optimizaciji psihijatrijske skrbi

kompjuterski asistirane konzultacije

algoritmi postupanja
Elvira Koić
Razvoj neuroznanosti
može dovesti i do
značajnih promjena u
edukaciji psihijatara,
novih subspecijalizacija,
ali i do izdvajanja nekih
do sada ekskluzivno
psihijatrijskih bolesti iz
psihijatrije i podvođenja
pod druge specijalnosti.
26
TEMELJNA NAČELA ZDRAVSTVENE REFORME
1.
Službe za zaštitu mentalnog
zdravlja moraju biti postavljene
unutar društvene zajednice;
2. Osnovni pristup mora biti
psihosocijalna rehabilitacija uz
psihofarmakološki tretman;
3. Strategija mentalnog zdravlja
neizbježno podrazumijeva
uključivanje pacijenta i njegove
obitelji.
Prof. P.Filaković,
Predavanja za studente medicine
Poštovati ljudska prava
duševno poremećenih osoba;
deinstitucionalizacija u
psihijatriji;
nacionalna politika zaštite
duševnog zdravlja.
4. Primarna zdravstvena zaštita je
najvažnija komponenta sustava
zaštite mentalnog zdravlja.
Elvira Koić
27