Transcript Popovača - Iskon - Internet, Televizija, Telefon

Posljedice stresa na radu,
bullynga i mobinga na psihičko
zdravlje nastavnika
Crikvenica, 20.listopada 2006.
mr.sc. Elvira Koić, dr.med.
Opća bolnica Virovitica
www.mobbing.hr
Svjetska zdravstvena organizacija WHO opisuje
zdravlje kao „stanje potpunog tjelesnog, psihičkog i
socijalnog zdravlja, a ne samo odsustvo bolesti i
zdravstvenih poteškoća“,
•
•
•
čime je istaknuta važnost koju
za čovjeka pored fizičke
komponente zdravlja imaju i
njegova psihička i socijalna
komponenta.
Životna radost i dobro
raspoloženje sastavni su dio
dobrog psihičkog zdravlja, na
koje povoljno utječu i dobri
odnosi u obitelji, na poslu, u
školi i u slobodnom vremenu.
Psihički poremećaji spadaju u
najčešća oboljenja uopće,
svaka treća osoba pati od njih
bar jednom u životu.
Neki ljudi psihičku krizu
prevladaju vlastitim snagama,
ali svakoj desetoj osobi potrebno
je liječenje
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
2
Integracija
Duh
Duša, emocije
Tijelo, Oblik/ Znanje, mišljenje
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
3
Prema načelima UNO-a, WHO-a, i ILO-a svaki čovjek
ima pravo na sigurno radno mjesto i zdravo
okruženje, koje će mu omogućiti normalan socijalni
i ekonomski produktivan život.
•
•
•
Ovo ima poseban značaj, jer provodimo
trećinu svog života radeći.
Radom se omogućava ekonomski neovisan
život, razvijanje sposobnosti, kao i
ostvarivanje socijalnih kontakata.
•
•
Ali rad i sa ostalim problematičnim
(npr. traumatiziranim) grupama je isto
tako kompliciran.
Jednim istraživanjem provedenim u
Gracu, Kopenhagenu i Barceloni
ustanovljeno je da 90% ispitanika
stres na svome radnom mjestu opisuje
kao srednjeg do jakog intenziteta, dok
40% smatra da je on jako intenzivan.
Na drugoj strani, zaposleni su često izloženi
opasnim situacijama i doživljavaju stres na
radnom mjestu.
•
Uzroci ovim pojavama su različiti i
•
mnogobrojni. Stres nastaje na klasičan
način preopterećenjem na radnom mjestu i
nedostatkom vremena, čije uzroke često
okruženje na radnom mjestu a posebno
treba tražiti u samoj organizaciji, nivou
stres pozitivno ili negativno se
izobrazbe radnika ili jednostavno u
nesigurnosti u pogledu zadataka radnicima.
odražava na zdravlje i cjelokupno
stanje, kako fizičko tako i psihičko.
•
Nesporazumi i komplikacije gomilaju se u
multikulturnim timovima između ostalog i
zbog slabog poznavanja jezika zemlje u
kojoj se boravi, ali i zbog različitih kulturnih
Crikvenica,
2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
normi20.listopada
i načina komunikacije.
nastavnika
4
Radna okolina
• Mirisi (aroma th)
• Boje (kromoterapija
ili koloroterapija)
• Buka
(muzikoterapija)
• Svjetlo (light th)
Danski liječnik Niels Ryberg Finsen osnovao je suvremenu terapiju
svjetlom prije 100 godina. Godine 1903. dodijeljena mu je
Nobelova nagrada za medicinu za njegova postignuća u
svjetlosnoj terapiji.
•Masaru Emoto
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
5
STRESS
EUSTRESS
DISTRESS
(pozitivan)
(negativan)
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
6
Stres vezan
uz posao
•
•
situacija u kojoj čimbenici
posla u interakciji sa
radnikom mijenjaju njegovo
psihološko ili fiziološko
stanje
do te mjere da odstupa od
normalnog funkcioniranja
• rezultat neodgovarajućih
zahtjeva radne okoline koji
su u neskladu sa
mogućnostima zaposlenih
• Burn-out
• Mobing
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
7
Obilježja stresne radne sredine
•
•
•
•
vremenski pritisak rokova
nejasno definirane uloge
premalo suradnika u timu
preopterećenost brojem
slučajeva
• loša organizacija rada
• loši odnosi sa suradnicima
• natjecateljski odnos
•
nedostatak edukacije potrebne
za posao
•
nedostatak komunikacije i
podrške osoblja
•
nejasna pravila napredovanja
•
nejasna pravila korištenja
godišnje odmora
•
nedostatak stručne i
organizirane supervizije
•
nedostatak autonomije
•
neadekvatna opremljenost
radnog mjesta
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
8
• Burn out je progresivni gubitak
idealizma, energije i smislenosti
vlastitog rada kao rezultat frustracija i
stresa na poslu.
• Izgaranje na poslu nije isto što i umor.
• Umor ne uključuje promjene stavova
prema poslu i ponašanje prema
klijentima.
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
9
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
10
MOBING
eng. to mob = prostački napasti, nasrnuti
“emocionalno silovanje”
engl. mob =svjetina, masa, mafija, banda, fukara
...
• Mobing se razvija zbog različitih
•
•
•
•
•
•
postupaka kojima
jedna osoba ili više njih sustavno psihički
terorizira drugu osobu
sa svrhom ugrožavanja njenog integriteta,
ugleda i dostojanstva, tj. ponižavanjem, sve
do eliminacije.
socijalna interakcija, kroz koju jedna osoba
(rijetko više od jedne) biva napadnuta, gotovo
svakodnevno kroz razdoblje od više mjeseci od
strane jedne ili više osoba (rijetko više od četiri),
emocionalno zlostavljanje na radnom
mjestu,
težnja suradnika, podređenih ili nadređenih da
putem glasina, prijetnji, ponižavanja,
iskorištavanja i izolacije nekog otjeraju sa posla,
zlobno, neseksualno, neracionalno, generalno
zlostavljanje.
•
•
•
•
pojavljivanje različitih simptoma i
znakova u izloženih osoba
nastalih kao posljedice
nakupljenog negativnog stresa
uslijed svojevrsnog psihoterora,
među suradnicima
Psihičko zlostavljanje
u smislu novoga Zakona
je ono koje predstavlja proces (događanje) kojim
počinitelj odnosno počinitelji vrši/vrše,( stalne)
sustavne napadaje i povrede izražavanja i mogućnost
izražavanja, slobodu donošenja odluka, ograničavanje
prava osobnosti, ograničavanje izražavanja vlastitih
vrijednosti, socijalnih kontakata, dostojanstva, časti i
ugleda, te mogućnosti izražavanja ovih zaštićenih
vrijednosti u procesu rada.
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
11
Oblici pojavljivanja mobinga
•
vodoravni mobing – unutar
istog intenziteta autoriteta i
moći na radnom mjestu
•
okomiti mobing tip A – od
nadređenih prema
podređenima (autoritet, moć)
strateški mobing
•
•
okomiti mobing tip B – od
podređenih k nadređenima
(pasivna agresija,
neizvršavanje zadataka,
opstrukcije..)
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
12
Mobbing prolazi kroz 5 osnovnih razvojnih faza:
•
I. faza: U prvoj se fazi kao potencijalna osnova mobbinga pojavljuje neriješen
konflikt među suradnicima, koji u konačnici rezultira poremećajem u
međuljudskim odnosima.
Izvorni se sukob ubrzo zaboravlja, a zaostale agresivne težnje usmjeravaju se
prema odabranoj osobi.
•
II. faza. U drugoj fazi potisnuta agresija eskalira u psihoteror. U vrtlogu spletki,
poniženja, prijetnji i psihičkog zlostavljanja i mučenja žrtva gubi svoje
profesionalno i ljudsko dostojanstvo i počinje se osjećati i postaje manje
vrijednim subjektom koji u svojem radnom okruženju gubi ugled, potporu,
pravo glasa...
•
III. faza: U trećoj fazi već obilježena i permanentno zlostavljana osoba postaje
"vrećom za udarce", "dežurnim krivcem" za sve propuste i neuspjehe kolektiva.
•
IV. faza karakteristična je po očajničkoj "borbi za opstanak" žrtve, kod koje se
tada pojavljuje sindrom izgaranja na poslu, tj. kronični sindrom umora (burnout ), psihosomatski ili depresivni poremećaji
•
V. faza: U petoj fazi, uglavnom nakon višegodišnjeg teroriziranja, žrtve
obolijevaju od kroničnih bolesti i poremećaja, napuštaju posao ili posežu za
suicidalnim izlazom.
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
13
JESTE LI ŽRTVA MOBBINGA ?
ŠTO UKLJUČUJE MOBBING-REPERTOAR ?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
U radnom okruženju žrtva ne može doći
do riječi ili je stalno prekidana u govoru
Ignoriraju je, kao da ne postoji
Isključuju je iz društvenog života na
poslu ("zaborave" je pozvati na proslave,
zabave, ignoriraju u stankama...)
Prekidaju razgovor u trenutku kada žrtva
ulazi u prostoriju
Kontroliraju je li prisutna na poslu više ili
manje nego što je to uobičajeno u
dotičnoj sredini
Žrtvu se premješta u ured udaljeno od
radnih prostora ostalih kolega
Dobiva samo besmislena zaduženja i
radne obveze koje su ispod njene
profesionalne kvalifikacijske razine
ili joj daju zadatke koje ne može riješiti
ili stalno dobiva nova zaduženja
Stalno izložena kritici
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Žrtvu se optužuje za propuste koji se
objektivno nisu dogodili
za ono što je napasnik kriomice
namjerno eliminirao ili oštetio
Neutemeljeno obezvrjeđuju rezultate rada
izabrane "žrtve"
Uskraćivanje važnih informacija
Ismijavanje i šale na račun govora,
držanja, hoda, odijevanja
Na osnovi izgleda, privatnog života,
nacionalnosti, spola, rase i sl.
Širenje neprovjerenih glasina, kleveta,
pogrda, pokušaji sramoćenje žrtve
Opterećivanje izmišljenim seksualnim
intrigama
Prijetnje fizičkim nasrtajem, fizičko
zlostavljanje
Seksualno napastovanje
Teror telefonskim pozivima
Žrtvi se uskraćuje mogućnost za ispriku
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
14
Poduzeća i zaposlenici
trpe ozbiljne
gubitke
zbog poremećaja psihičkog
zdravlja djelatnika.
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
15
Kako?
• ometa se napredovanje djelatnika
– čime poduzeće sigurno gubi budućnost
• smanjuje se učinkovitost (prezentizam)
- i sigurno gubi sadašnjost
• postoji potreba za internim premještanjima
• novim namještenjima
• do zatvaranja radnih mjesta
- i sigurno se gubi vrijeme i sredstva
• moguće tužbe, sudski postupci i odštetni zahtjevi
usmjereni su primarno na poslodavca
• negativna slika o poduzeću
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
16
Zdravstvene posljedice
• dovode do bolovanja (apsentizma)
• napuštanja radnog mjesta
• ili dobivanja otkaza (zbog stečene nesposobnosti npr.)
• Istraživanja u Njemačkoj pokazuju da su troškovi
liječenja kao posljedica mobinga oko 15 milijardi Eura
godišnje (Wolmerath, 2000).
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
17
fizički poremećaji (psihosomatski) - kronični umor, probavne
smetnje, prekomjerna tjelesna težina ili mršavljenje, nesanica,
različiti bolni sindromi, smanjen imunitet, povećana potreba za
alkoholom, sedativima, cigaretama, problemi disanja (pojava
bronhalne astme), dermatitisi, gubitak kose, glavobolje, migrene,
kardijalne smetnje…
emocionalni poremećaji – depresija, burn-out sindrom, emocionalna
praznina, apatija, osjećaj gubitka životnog smisla, anksioznost,
gubitak motivacije i entuzijazma, apatija ili hipomanija, poremećaj
prilagodbe, nesanica, reakcije izbjegavnja, pretjerana pobudljivost
bihevioralni simptomi – iritabilnost, projektivnost, nekritično rizično
ponašanje, redukcija ili gubitak koncentracije, zaboravnost,
eksplozivnost, grubost, pretjerana osjetljivost na vanjske stimuluse,
bezosjećajnost, rigidnost, stalna okupiranost poslom, teškoće u
donošenju odluka, heteroagresivne reakcije, poremećaji hranjenja,
seksualne disfunkcije
obiteljski problemi, razvod braka
suicid žrtve (autoagresivne reakcije)
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
18
Mobing je kompleksan fenomen
•
Obilježja počinitelja – narcistički, asocijalni tip poremećaja ličnosti
•
Obilježja žrtve - sposobnosti, znanja, vještine, iskustvo, uvjerenja,
temperament, osobnost, stavovi, motivacija…emocionalna i socijalna
inteligencija…
•
Situacijski čimbenici – uvjeti rada, okolina, normativi, povećanje
zahtjeva, socijalne i pravne norme, stilovi vođenja ili upravljanja…
•
Interaktivni događaji – timski rad, emocionalni, konkurencija,
frustracije, agresija, komunikacije….
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
19
U kojim se radnim organizacijama se to
događa?
• najčešće u loše organiziranim poduzećima
i
• u slučajevima bespomoćnog,
ne-educiranog
ili nezainteresiranog
menadžmenta
•
Npr. “divide et impera” - ne važi više jer upravljanje nije VLAST
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
20
Kako spriječiti psihičke poremećaje
na radnim mjestima?
• Edukacijom
• Istraživanjem i procjenom
• Prevencijom
• Strategije pomoći i samopomoći
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
21
Edukacija
www.mobbing.hr
www.psihijatrija.com
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
22
Uloga profesionalaca
koji se bave mentalnim zdravljem zaposlenika
(liječnika obiteljske i medicine rada, psihologa i psihijatara )
• Istraživanja (vještačenja) screening
prije zapošljavanja
pre-employment
i nakon pojave
fitness-for-duty
screening i individualna vještačenja
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
23
Kako provesti procjenu?
Odakle početi?
Tko provodi procjenu?
•liječnici obiteljske,
medicine rada,
psiholozi, psihijatri
•
Jasno definirati što je poremećaj
•
Znati hodogram postupka
Koristiti gotove programe (npr.
IVORA)
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
24
Liječnici obiteljske medicine
Npr. kod mobinga.
1. Treba znati uočiti fenomen mobinga
kao mogući razlog obolijevanja pojedinca (zaposlenika)
MOBING NIJE DIJAGNOZA
ali
u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti MKB 10
postoje neke odrednice kojima bi se mogao označiti mobing:
– Z 56.2 – ugroženost od gubitka namještenja
– Z 56.3 – stres zbog preopterećenosti poslom
– Z 56.4 – neslaganje s poslodavcem i kolegama
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
25
Psiholozi
(psihodijagnostika)
Procijeniti osobe
A) Prije zaposlenja
B) Nakon utvrđenog
poremećaja
• (kod mobinga i žrtvu i
zlostavljača)
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
26
Medicina rada
• procijeniti
okolinske triggere
• procijeniti mogući
kauzalitet i buduća
događanja
• upozoriti poslodavce
• potencijalno
opasne faktore
aktualne sredine i
trenutka
• savjetovati
postupanje
koje će dovesti do
pozitivne promjene
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
27
Psihijatri
(na kraju)
• Procijeniti radnu sposobnost
ili
nastalu štetu kod pojedinca
(invalidnost)
• Vještačiti po nalogu suda
(nematerijalnu, duševnu bol)
• Potvrditi kauzalitet
• Preporučiti tretman
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
28
Svi eksperti kliničari
na svoj bi način, u svom području,
trebali moći
• Prepoznati sekundarnu dobit
• Rentne tendencije
• Kompenzatorno-neurotske simptome (F68.0)
• Simulaciju simptoma (F68.1)
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
29
Prevencija sagorijevanja na poslu
(Conyne, 1991.)
•
primarna prevencija (smanjivanje broja novih slučajeva)
•
sekundarna prevencija (rana identifikacija i tretman simptoma
prije nego se razviju u poremećaj)
•
tercijarna prevencija (intervencija/tretman osoba koje su
razvile poremećaj kako bi se prevenirao povrat)
Takve preventivne intervencije mogu se provoditi na organizacijskoj razini
s promjenama u školskoj okolini,
ili na individualnoj razini
kojoj je cilj jačati nastavničke vještine sučeljavanja sa stresom.
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
30
Strategije pomoći i samopomoći
• opažanje na koji način
posao ima utjecaj na naše
spavanje, obitelj, zabavu,
stavove, ponašanje,
osjećaje
• prepoznavanje ranih
simptoma stresa
• izabrati odgovarajuću
strategiju suočavanja sa
stresnom situacijom
• strukturiranje vremena:
definiranje važnosti i
hitnosti posla, planiranje
vremena za odmor
•
postavljanje granica i
kratkoročnih i dugoročnih
ciljeva
•
tehnike samoohrabrivanja
i osvještavanja simptoma
stresa
•
rekreacija
•
tehnike relaksacije
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
31
Prevencija
• Postojeći važeći
ZAKONI
• Ustav
• Kazneni
• Građanski
• O radu
• O obveznim odnosima
• O ravnopravnosti
spolova
• Interni pravilnici
• Adekvatno
pružene
informacije
(npr. brošure, leci..)
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
32
•
IRSKA prognanicima
•
•
27. Što je s disciplinom u školi?
Učitelji hvale djecu kad se trude i dobro rješavaju školske i domaće zadatke. Pohvala
pomaže u motivaciji djece.
Fizičko kažnjavanje ne koristi se u irskim školama. Ono je protuzakonito. Svaka škola
ima pravila o disciplini. Mjere koje poduzima neka škola određene su u njenom pravilniku.
Roditeljima se daje pravilnik o disciplini. Na primjer, škole su najčešće vrlo stroge u
pravilu o oblačenju (školska uniforma i nošenje nakita), redovitom polaženju, točnosti i
ponašanju.
Odgovornost roditelja je da prihvate školski pravilnik i pobrinu se da ga njihova djeca
shvate i ponašaju se prema njemu.
Ukoliko postoji problem discipline, ili neki drugi problem, roditelji ga trebaju najprije
pokušati riješiti sa svojim sinom/ kćeri i gdje je potrebno uključiti i razrednog učitelja.
Ukoliko se problem nastavi, o rješenju porazgovarajte s ravnateljem.
Na primjer, ako Vaše dijete neprestano krši pravila, obavijestit će Vas razredni učitelj ili
školski ravnatelj. Dobit ćete priliku da sa školskim osobljem razgovarate o raznim pitanjima.
Od Vas će se, međutim, očekivati da se pobrinete za poboljšanje ponašanja Vašeg
djeteta.
Ukoliko je dijete recimo ozbiljno prekršilo školska pravila, škola može, nakon što je pokušala
sve ostale opcije, kao zadnju metodu primijeniti suspendiranje djeteta iz škole. To je rijetka i
ozbiljna odluka. Obavijest o takvoj suspenziji uputit će se pismeno roditeljima. Roditelji se na
suspenziju mogu žaliti Upravnom odboru, a kao zadnja metoda žalbu se može uputiti
Ministarstvu obrazovanja i znanosti.
•
•
•
•
•
•
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
33
1. najvažnije
Osnovna politika
poduzeća prema
djelatnicima:
2. najvažnije
•
•
Tolerancija mobinga i
nasilja na radnom
mjestu = 0.
•
•
• Informirati SVAKOG
zaposlenika i korisnika
• o politici poduzeća,
upoznati SVE zaposlenike s
pravilnikom,
• pravima koje imaju
i obvezama koje iz tih prava
proizlaze,
te s posljedicama koje snosi
ako poštuje
ili ako ne poštuje pravila koja
su važeća
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
34
Što se može učiniti u
mojoj radnoj zajednici?
Three monkeys in
Japanese legends:
"Hear no evil, speak
no evil, see no evil“
Mizaru (blind),
Kikazaru (deaf)
Iwazaru (dumb)
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
35
Je li ikoga briga kako je nama?
Kako se osjećate?
Sada?
A nakon završenog
radnog dana ?
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
36
Položio sam svoje snove tebi pod noge;
koračaj nježno,
jer hodaš po mojim snovima...
W. B. Yeats
(M) Učitelj
•
Posao učitelja, pedagoga ili psihoterapeuta ne
razlikuje se u svojoj biti od posla umjetnika,
kompozitora.
•
Dobar kompozitor je u stanju pronaći melodiju u
gomili nepovezanih zvukova.
On može pronaći smisao u naizgled besmislenom
nizu tonova.
•
•
Tako i dobar učitelj ili psihoterapeut može pronaći
smisao i ljepotu u nečijoj osobnosti čak iako je
nitko drugi ne vidi...
V. Nemet
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
37
Zaštitnik,
jamac,
pokrovitelj
Odgojitelj,
savjetnik
probuđivač
trener
čuvar,
vodič
učitelj
Awakener
Sponsor
Mentor
Spi ri tual
Ident ity
Duhovnost
identitet
Teacher
Val ues & Beliefs Capabi li ti es
vrijednosti
i uvjerenja
sposobnosti
Coach
Caretaker
G uide
Behavi or
Envir onment
ponašanje
okolina
Gnothi seauton!
Spoznaj sam sebe!
Tales, Delfi, Apolonov hram
Medice, cura te ipsum!
Liječniče, liječi sam sebe!
(pometi najprije pred svojim vratima)
Medico male est, si nemini male est
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
Liječniku je zlo ako nikome nije zlo.
nastavnika
38
Stres vezan uz nastavničko zvanje
STRESORI
• Loš status
• Niska plaća
• Preopterećenje uloga
• Socijalni i osobni pritisci
• Opseg posla
• Sve veće potrebe za
specifičnim profesionalnim
vještinama
• Loše planiranje i
programiranje
• Učenici
• Disciplina u razredu
• Poteškoće u odnosima
roditelji – nastavnici
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
39
Stres vezan uz nastavničko zvanje
• U prevenciji je potreban holistički, cjeloviti
pristup, prije svega prema tri važna faktora
– Work-related stress (WRS)
– Nasilje na poslu
– Bullying (mobbing)
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
40
Naši nastavnici navode slijedeće uzroke stresa:
•
•
•
•
nerealni planovi i programi koji se ne stignu realizirati u jednoj školskoj
godini
negativan stav javnosti prema prosvjetnim djelatnicima
nepostojanje mehanizama kojima bi nastavnici mogli postavljati granice u
ponašanju djeci
slaba suradnja s roditeljima
•
nedovoljno praćenje rada profesora, bez kriterija uspješnosti, bez
stimulacije za kvalitetan rad
•
pritisci pri ocjenjivanju
•
nedostatak stručne supervizije i kontinuiranog stručnog usavršavanja
•
nemogućnost napredovanja
•
uvođenje novih metoda rada
•
nedostatak financijske podrške.
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
41
Prema: Gordana Buljan Flander, Stres nastavnika – izlaganje na
Simpoziju o stresu na radu, Zagreb, listopad 2006.
• Škole se proziva zbog mnogih
“bolesti društva”.
• Kompjuterizacija i informacijska
tehnologija predstavljaju
također jedan od oblika
izazova.
• Uz sve to se još smanjuju
troškovi budžeta.
•
Nastavnici imaju malo kontrole pri
velikim odlukama koje se odnose
na obrazovanje.
• Želja da se pomogne može
dovesti do jačanja veza učeniknastavnik, no otežava
nastavniku da posao ne nosi
kući.
• Stručnjaci koji su empatični,
suosjećaju, idealisti i orijentirani
na ljude vulnerabilniji su za
doživljaj stresa.
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
42
Skala profesionalnog stresa:
• 41,5% nastavnika –
kategorija visokog
stresa
• 58,5% nastavnika –
kategorija niskog
stresa
• 36% nastavnika osjeća
posljedice stresa cijelo
vrijeme ili većinu
vremena
•Nacionalno udruženje ravnatelja OŠ i SŠ
(Velika Britanija, 2000.):
•40% ispitanika je izjavilo da se u
protekloj godini obratilo liječniku radi
problema vezanih uz stres
•20% je smatralo da previše pije
•25% je patilo od ozbiljnih zdravstvenih
problema vezanih uz stres, kao što su
hipertenzija, nesanica, depresija i
gastrointestinalni poremećaji
•37% radnih mjesta u srednjim i 19%
radnih mjesta u osnovnim školama je
bilo upražnjeno uslijed zdravstvenih
poteškoća
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
43
Travers i Cooper (1997)
ispitali su 800 nastavnika
u Engleskoj i Francuskoj:
– 55% od ukupnog broja
ispitanih engleskih
nastavnika odgovorilo je da
je nedavno razmišljalo o
napuštanju struke, nasuprot
20% francuskih nastavnika.
Ispitivanje javnog mišljenja (Velika
Britanija, 2001; N = 2017):
•
•
nastavničko zvanje percipirano kao
teško, loše plaćeno zanimanje o
kojem javnost nema visoko
mišljenje;
visoko obrazovane osobe imale su
značajno više negativnih stavova o
nastavničkom zvanju od osoba bez
visokog obrazovanja.
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
44
Najčešći problemi zbog kojih su nastavnici potražili pomoć
(prema podacima SOS linije za podršku nastavnicima, 2000.):
•
•
•
•
• dugo radno vrijeme
stres, tjeskoba i depresija 27%
sukobi s rukovodstvom ili
kolegama 14%
pritisak obima posla i prekomjernih
promjena 9%
gubitak samouvjerenosti, nisko
samopouzdanje
•
•
i tjeskoba vezana uz izvršavanje
poslova 9%
Interpersonalni odnosi, bračni i
obiteljski problemi 5%
• prekomjeran obim posla
• pritisak školskih inspekcija
• osiguravanje zamjena uslijed
izostanka nastavnika ili
njihovog odsustva
• loše rukovodstvo
• ometajuća ponašanja učenika
• nepotrebna birokracija
• kritiziranje od strane političara i
medija
(Pitanje stresa, Nacionalno Udruženje Nastavnika, 2000)
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
45
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
46
Pomagači
•
•
•
Pomagačke struke (socijalni
radnici, psiholozi, pedagozi,
učitelji, liječnici, medicinske
sestre,…)
Rad s ljudima, a pogotovo rad s
djecom i ljudima s problemima,
za razliku od ostalih poslova,
uključuje izraženu emocionalnu
komponentu.
Do izgaranja može doći i u
redovnim poslovima
profesionalaca pomagačkih
struka, no pogotovo je to
prisutno u razdobljima kriznih
intervencija (nakon prirodnih
katastrofa, nesreća, u
izbjeglištvu, nakon smrti
vršnjaka…).
•
•
Pomoći drugome, pogotovo kada je u
kriznoj situaciji, društveno je i
moralno obvezujući i pretežno
cijenjen čin.
Pomagači redovito smatraju da su
neizostavno potrebni, te da je ono što
oni gube radeći (svoje vrijeme,
strpljenje,…) neusporedivo manje u
odnosu na ono što su izgubili ljudi
kojima pomažu (članove obitelji,
prijatelje, kuće, zdravlje,…).
•
Dugo radno vrijeme, prekovremeni
sati, niska ili nikakva primanja, rad u
smjenama, nepovoljne situacije na
poslu (agresivnost klijenata, fizički
loši uvjeti …), nedostatak jasne
organizacije posla –su razlozi koje
ljudi prepoznaju kao uzroke svoga
stresa, odnosno izgaranja na poslu.
•
Kada se brojni uzroci izgaranja
sumiraju, izdvajaju se dva su glavna:
nedostatak priznanja za dobro
obavljen posao i osjećaj kontrole nad
poslom.
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
47
Pitamo li se?
je li to što smo radili do sada rezultate
• u kakvim odnosima nastojimo djelovati na nekoga
• da li je uopće moguće i na koji način djelovati na nekoga,
"oblikovati" nekoga
• što možemo učiniti da budemo efikasniji
• što učiniti da imamo zdraviju i sretniju generaciju iza sebe
• što učiniti da mi budemo sretniji zadovoljniji i ponosni na našu
djecu, učenike ili studente (na svoj obavljeni “posao”)
• što i kako svakodnevno djelovati na nekoga u kvalitetnom
okruženju bez prisile.
• vjerujemo li da možemo odgojiti generaciju koja će iza nas
živjeti i znati stvarati kvalitetnije odnose, nego što su danas
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
48
Strategije pomoći i samopomoći
• opažanje na koji način
posao ima utjecaj na naše
spavanje, obitelj, zabavu,
stavove, ponašanje,
osjećaje
•
strukturiranje vremena:
definiranje važnosti i hitnosti
posla, planiranje vremena za
odmor
•
postavljanje granica i
kratkoročnih i dugoročnih
ciljeva
• prepoznavanje ranih
simptoma stresa
•
tehnike samoohrabrivanja i
osvještavanja simptoma
stresa
• izabrati odgovarajuću
strategiju suočavanja sa
stresnom situacijom
•
rekreacija
•
tehnike relaksacije
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
49
Samopomoć
•
Jedna od najvažnijih stvari je uvođenje,
odnosno vraćanje reda u sustav navika –
redovito uzimanje hrane, spavanje i jasno
određivanje radnog od neradnog vremena.
•
Nužno je osigurati vrijeme za odmor,
relaksaciju i vlastite rasterećujuće
interese.
•
Sustav podrške koji čine članovi obitelji,
prijatelji, kolege pomaže ublažiti negative
utjecaje iscrpljujućeg posla.
U socijalnu podršku aktivno se ulaže kako
bi se izgradila ali i održala.
•
•
•
•
To je jedan od razloga zbog kojeg su ljudi
s jakom socijalnom podrškom zdraviji i
žive dulje.
Dobri odnosi s kolegama na poslu velika
su podrška jer mogu pomoći da se posao
bolje raspodijeli, ali i da se podijele
povratne informacije.
Medice, cura te ipsum!
Liječniče, liječi sam sebe!
(pometi najprije pred svojim
vratima)
• Ponekad je potrebno
steći vještine koje
olakšavaju nošenje s
napetim situacijama.
•
Vještine komuniciranja, ali
i specifične vještine i znanja
vezana uz posao mogu
pomoći da situacija ne bude
strana, pa time i
frustrirajuća.
Osjećaj da se na nekoga može osloniti
predstavlja osjećaj kontrole nad
situacijom.
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
50
•
•
•
•
Gotovo svaki posao dozvoljava
modifikacije prema vlastitom stilu
rada.
Osjećaj kontrole nad poslom
povećava se prilagođavanjem posla
svojem načinu rada i osobinama
ličnosti u mjeri, dakako, u kojoj to ne
ometa uspješno funkcioniranje.
Koliko je moguće, poželjno je
mijenjati i usmjerenost na različite
aspekte posla, pogotovo na one u
kojima se više uživa.
Time se sprječava zasićenost jednim
te istim poslom, a potiče kreativnost
u radu.
• Ponekad je najbolje rješenje
promijeniti posao.
•
Žrtve izgaranja, međutim, često ne
razumiju uzroke svoga
nezadovoljstva, te mogu naći novi
posao na kojem će biti još
nezadovoljniji.
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
51
Životno načelo
• DNA je simbol svih životnih načela
postoji uvijek:
• dvostruka (mora biti dvoje ako se želi živjeti)
• uzvojnica (isprepleteni,povezani čvrstim ali
fleksibilnim vezama streme prema gore, naprijed)
•
ona se replicira, prevodi u glasnike, prepisuje pri stvaranju
•
povremeno se događaji skoro ponavljaju,
ponekad s gotovo istim sudionicima, no na
višem nivou od prethodnog, sve dok se u
potpunosti ne razriješe
•
povremeno se približi neki glasnik (messenger)
ili prenosilac poruka ili onaj koji pomaže pri
kreaciji
•
ponekad se dogodi susret dvije životne spirale na
trenutak, na nekom nivou, ponekad i dodir
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
52
Smijeh je lijek
• Usmjeravanje na ono što
se može učiniti boljim,
• umjesto na ono što se
učinilo pogrešnim
• te distanciranje od tuđih
problema
• sprječava pojavu
izgaranja na poslu.
• Iskustva pokazuju da je
humor jedan od čuvara
mentalnog zdravlja i
optimističnog gledanja u
budućnost
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
53
Pogled gore.
Vježba: oblaci
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
54
Neki klasični tekstovi…
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
55
A gdje je tu Ljubav?
•
•
Kad bih poučavao vještinom
najboljih učitelja,
a ljubavi ne bih imao
bio bih samo pametan govornik i
simpatičan zabavljač.
I kad bih poznavao sve tehnike i
ispitao mnoge metode,
i kad bih imao toliko obrazovanja da
bih se osjećao kompetentnim,
a ne bih shvaćao način na koji moji
učenici razmišljaju i osjećaju
ne bi bilo dovoljno.
I kad bih provodio mnoge sate u
pripremanju
Da bih postao napet i nervozan,
A ne bih imao ljubavi i razumijevanja
Za osobne probleme mojih učenika
To još ne bi bilo dovoljno.
Učitelj koji ljubi je strpljiv, dobrostiv;
Ne sablažnjava se kad mu se ljudi
povjeravaju;
Ne ogovara; ne obeshrabruje se lako;
Nije nepristojan
Nego je uvijek svojim učenicima živi primjer
Dobrog načina života o kojem govori.
Ljubav nikad ne prestaje.
• Programi? - Zastarjet će;
Metode? - Postat će staromodne;
Tehnike? - Bit će napuštene;
Jer, ograničeno je naše znanje,
I samo malo ga možemo predati svojim
učenicima;
Ali ako imamo ljubavi
Onda će svi naši napori postati stvaralački,
I naš utjecaj ostat će zauvijek
Prisutan u životima učenika.
A sada ostaju vještine, metode i ljubav,
to troje
ali najveća je među njima ljubav.
•
Anonymous (Prema 1. Korinćanima 13)
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
56
Zdravi narcizam
•
•
•
•
skrb za mentalno zdravlje
pomagača nije luksuz, čak
naprotiv, u interesu je kako samih
pomagača tako i njihovih
klijenata.
Štetne posljedice "pomagačkog
sagorijevanja" i stalna izloženost
visokim razinama profesionalnog
stresa zbog osobina njihova posla i
uvjeta rada, vidljivi su kod većine
pomagača.
Premda su svjesni ovog procesa,
pomagači obično zanemaruju brigu
o svom mentalnom zdravlju,
odgađajući to za "bolja vremena".
briga o vlastitom mentalnom
zdravlju dio je profesionalne
odgovornosti samih pomagača.
•
Ponekad je baš najteže definirati
koji je vlastiti cilj na poslu.
•
•
Važno je da se zna što se od
posla želi
i način kako se to postiže.
•
A radimo uvijek radi sebe.
 svaka je osoba
agent promjena,
 promjene su
proces, a ne
događaj
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
57
ZAPOVIJED LJUBAVI
Ljubi Gospodina, Boga svoga, svim srcem svojim, i svom dušom svojom, i svim
umom svojim.
To je najveća i prva zapovijed. Druga, ovoj jednaka:
«Ljubi bližnjega svoga kao samoga
sebe.» (Levitski zakonik 19,18; Mt 22,37-40 )
• Po ljubavi ćemo biti suđeni:
«Ovo vam zapovijedam da ljubite jedan
drugoga!» (Iv 15, 17).
učiniste!»
«Meni
(Matej 25,31-46).
• Oporuka samog Isusa je
ljubav: «Ljubite jedni druge
kao što sam ja ljubio vas.»
(Ivan 15,12, Ivan 13,34)
• Dakle, moramo
voljeti sebe da
bismo mogli
početi voljeti
druge
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
58
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
59
Razgovor s nesvjesnim umom
•
Naše osobno i kolektivno nesvjesno ne poznaje "ne"
• ono poznaje samo "da"
i "čuje" samo predikate
•
VEĆ I SAMA MISAO O PONAŠANJU STVARA PONAŠANJE
(ideomotorne radnje)
•
SVE ŠTO MISLIMO I IZRIČEMO TREBA BITI AFIRMATIVNO
•
•
VJERUJMO SVOM NESVJESNOM UMU !
npr. "neću više biti debela" – sugestija se svodi samo na "debela" pa to i
postanem, trebam misliti zaista ono što hoću: "želim biti vitka"...i sl.
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
60
Sjetimo se snage riječi
• u svakodnevnom
svjesnom i nesvjesnom
govoru
• u molitvama i mantrama
• snage izrečenog
sadržaja
• snage proizvedenog
zvuka i njegove
fekvencije
• zvuk je val
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
61
Dr Masaru Emoto i vibracije vode
 Playing a Mozart symphony
to water
• Dr. Masaru Emoto je šef
Hado instituta u Tokiju.
• Istraživao je Hado utjecaj na
vodu.
• Hado se opisuje kao :
“Unutrašnja vibracija dijelova
i atomskih nivoa u svoj
materiji. Mali djelić energije.
Bazira se na energiji ljudske
svjesnosti. www.hado.net
 "Arigatou" -Thank you in
Japanese
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
62
Prije i poslije molitve
Mother Teresa
Fontana u Lourdesu
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
63
Beethovens Pastorale
Havy Metal
Kawachi Folk Dance
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
64
• Yodo rijeka koja teče
kroz velike gradove
You Make Me Sick, I Will Kill You
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
65
još malo o Učiteljima
•
«Dvadesetogodišnji nastavnici
imaju drukčije potrebe i interese
od onih kojima je trideset,
četrdeset ili pedeset godina.
•
Dvadesetogodišnjaci istražuju
nove opcije oko sebe,
•
dok sa četrdeset godina mnogi
prolaze kroz krizu srednje dobi
kad se pitaju rade li ono što su
mislili da će raditi i jesu li
ostvarili svoje ciljeve.»
(Stoll i Fink, 2000, str. 205)
Fullan smatra da postoje četiri faze s obzirom na
radni staž učitelja:
1. faza «preživljavanja» odnosi se na prve godine
u školi,
2. faza iskusnosti u kojoj je učitelj znatno bolje
ovladao raznim nastavnim postupcima, a
neki su postali rutinom,
3. faza usmjerenosti na učenike gdje učitelja više
zanima kako njegovi postupci utječu na
pojedine učenike; neki tu razlikuju dvije
podfaze:
a. «eksperimentiranje» - provjere novih pristupa
b. «ponovno vrednovanje» - bitna promjena u
nekim stavovima kao posljedica narušene
ravnoteže koje donose stresovi, stručna
izgorjelost («burn-out»), kriza srednjih
godina.
4. faza postupnog distanciranja i pripremanja za
mirovinu.
(prema Marentič-Požarnik, 1993, str. 350-351)
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
66
•
Empatijski umor
•
empatija - precizno
suosjećajno razumevanje
klijentovog svijeta viđenog
iznutra
osetiti klijentov privatni svijet
kao da je tvoj osobni, ali da se
nikada ne izgubi ono „kao” – to
je empatija
nezadovoljstvo ulogom
pomagača, kao i neuspješnost
distanciranja od emocionalnih i
kognitivnih sadržaja koji iznosi
traumatizirana osoba vodi
empatijskom stresu i ukoliko
on potraje duže javlja se
empatijski zamor
•
•
Posljedice izloženosti različitim vrstama
traumatskih događaja
Kod sekundarne traumatizacije javlja se
sekundarni traumatski stres ili empatijski stres
•prirodni oblik ponašanja i emotivnog reagiranja
koji je posledica saznanja o traumatskim
događajima koje su doživjeli drugi
•stres je posledica pomaganja ili želje za
pomoći traumatiziranoj ili osobi u patnji
•ukoliko potraje duže od mesec dana govorimo
o STSP - sekudarnom traumatskom stresnom
poremećaju ili empatijskom umoru čiji su
simptomi slični kao kod PTSP, ali su vezani za
traumatske doživljaje osobe kojoj se pomaže
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
67
Coach to Awakener—Levels of Support
for Learning and Change
Spirit — Awakening (Za što? Za koga?)
Identity — Sponsoring (Tko?)
Values and Beliefs — Mentoring ( Zašto?)
Capabilities — Teaching ( Kako?)
Behavior — Coaching (Što?Koji?)
Environment — Guiding/Caretaking (Gdje? Kada? )
RAZINE NAŠEG DJELOVANJA I POSTOJANJA
• OKOLINSKA –vanjski izgled, okolina, odnosi prema nama, kako me vide drugi,
(situacije kompetencije i povjerenja)
• PONAŠANJE –
kako se ponašam i kao time utječem na okolinu, pohvale i pokude koje
primam, nagrade i kazne. ( Kakvo ponašanje želim primjenjivati? govoriti? djelovati?)
• SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE –
kako one utječu na ponašanje,
razumijevanje, osjećaje, percepciju, doživljavanje, na ono što govorim sam sebi.
(Koje vještine trebam za željeno ponašanje?)
• UVJERENJA I VRIJEDNOSTI –
individualno razumijevanje, što me
motivira na uporabu svojih znanja i vještina, ponašanja u tom okruženju u kom
jesam
IDENTITET – ono što jesam u svojoj biti, to sam ja, to je ono što želim biti
•
• DUHOVNOST – najdublji nivo, nešto veće od nas, ono što nam daje
svrhu da budemo ono što jesmo, od tud energija, simboli, opća svrha
postojanja, svijest koja premašuje sve druge razine
•
INTENZITET PROMJENE JE PROPORCIONALAN DUBINI
RAZINE NA KOJOJ JE POSTIGNUTA,
AUTOMATSKI SE MIJENJAJU I SVE OSTALE RAZINE ISPRED
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
69
• Sjetimo se svojih uspjeha!
• Sigurno smo učinili nešto jako
dobro, oduševili se svojim djelom i
uspjehom
• Upitamo li se ikada kako smo to
uspjeli?
• Pronađimo ono najbolje u sebi i
drugima!
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
70
Sponsorship Messages
•
•
•
•
•
You exist. I see you.
You are valuable.
You are important/special/unique.
You belong here.
You have something to contribute.
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
71
Vježba : klupica i ja
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
72
Hvala na
pozornosti!
PPS: Belleke
www.mobbing.hr
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
Tekst: onbekend
73
ŽIVOTOPIS
• mr. sc. Elvira Koić, dr.med., specijalist psihijatar
• Rođena je u Orahovici, 1965.g.
• Specijalist je psihijatar od 1996.godine i stalni sudski vještak
psihijatrijske struke.
• Šef je Odjela za duševne bolesti Županijske opće bolnice u Virovitici.
• Magistar je znanosti na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
• Članica je nekoliko hrvatskih i međunarodnih psihijatrijskih
profesionalnih društava, te uredništva časopisa "Vještak".
• Autorica je stručnih i znanstvenih radova te kongresnih priopćenja s
domaćih i međunarodnih stručnih skupova.
• Problemom mobinga bavi se od početka svoje psihijatrijske prakse.
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
74
1.- Što nam se može
dogoditi?
2.- Što je važno znati?
1.a. Izgaranje na poslu
1.b. Empatijski zamor
1.c. Posredna
traumatizacija
3.- Zašto razmišljamo
o ovim temama?
2.a. Prepoznati
simptome
2.b. Poznavati uzroke
4.- Osobine
pomagača
3.+4.+5 Prevencija i
samopomoć
5.- Kako si pomoći?
NLP
Diltsova shema
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
75
Teorija izbora
•
•
•
•
•
•
•
"Moramo stvoriti uvjete u kojima se i mi i učenici osjećamo
sigurnima da možemo riskirati neuspjeh.
Strah je glavna prepreka učenju: strah od neuspjeha, strah
od kritike, strah da ću ispasti glup.
Nastavnik u kvalitetnoj školi omogućava svakom djetetu da
griješi bez kazne. Mora se i nastavniku omogućiti da
ponekad pogriješi.
Kad se ukloni strah, onda dijete iskušava svoje mogućnosti.
Izjaviti dobrodošlicu pogreškama znači ohrabriti učenje.
Stvoriti povjerenje znači stvoriti osjećaj da vodim računa:
ovdje sam da Ti pomognem, ne da Te povrijedim. Vodim
računa o Tvojim interesima.
Kada Ti uspijevaš i zadovoljavaš svoje potrebe, tada i ja to
isto doživljavam."
Dr.William Glasser
teorija unutrašnje motivacije i djelovanja čovjeka u svom
okruženju pod nazivom - Teorija izbora. Čovjek je isključivo
motiviran iznutra. Živi samo da zadovolji svoje potrebe.
Nikola Kraljić, u okruženju humanističke filozofske misli da je čovjek
po prirodi dobar i da sve što čini, čini radi dobrog.
1. Prema podacima Instituta Williama Glassera, više od 60%
učenika osnovnih i srednjih škola niti aktivno
sudjeluju o obrazovnom procesu, niti postiže rezultate
primjerene gornjoj razini svojih sposobnosti.
2. Tehonologija obrazovanja još uvijek se osniva na
pristupu tzv. vanjske motivacije, kojim se ne mogu
osigurati optimalne psihosocijalne pretpostavke za
odgovoran i aktivan angažman u vlastitom obrazovanju.
•3. Unutar obrazovnog sustava učitelji i učenici, a
posredno roditelji i lokalna zajednica, ne mogu u
potpunosti zadovoljiti vlastite duševne potrebe.
Često se kao posljedice javljaju teškoće osobnog
razvoja, interpersonalne komunikacije, kao i teškoće u
rješavanju specifičih problema.
Pojave socijalne patologije među djecom i mladeži
bilježe progresivan rast.
4.
•U ukupnoj populaciji u Republici Hrvatskoj, kao počinitelji krivičnih
djela pojavljuju se djeca i malodobnici između 2% i 4%.
•U populaciji počinitelja krivičnih djela djeca i malodobnici su
zastupljeni s oko 11% do 16%.
•Ovisno o istraživanjima, predelinkventna ponašanja javljaju se u
budućoj delinkventnoj populaciji 50% do 85%, prije svega u različitim
oblicima školskog neuspjeha
•5. Progresivan rast bilježi i zlouporaba droga: "Istraživanja su
pokazala da oko 5% gradske adolescentske populacije zlorabi neku
od droga, osim alkohola i duhana, a barem jedan eksperiment s bilo
kojom ilegalnom drogom učinilo je oko 20% mladih iznad 16 godina.
•6. Područja koja su bila izložena neposrednim ratnim
djelovanjima posebno su ugrožena: prema službenim podacima iz
1992. godine, od 600.000 prognanika, proporcija djece predškolske
dobi iznosi 20%, a proporcija školske dobi iznosi 35%.
•U populaciji prognane djece u Zagrebu 92% djece bilo je izloženo
oružanom sukobu, 42% je prisustvovalo ranjavanju, a 28% je vidjelo kad je
neka osoba poginula (Stuvland i Kuterovac, 1992.)
•Vidović i suradnici, su na uzorku od 163 djeteta prognanika u Zagrebu kod
58% ustanovili strah, kod 53% regresivnu ovisnost o roditelju, a kod 22%
opću napetost i nemir.
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
76
•
•
•
•
•
S poslovne strane, ukoliko netko ne
želi imati izgorjele ljude, potrebno je
da im osigura jasno organiziran posao
(s jasno definiranim zadacima,
radnim vremenom, komunikacijskim
kanalima, protokom informacija),
da im osigura priznanje za dobro
obavljen posao.
Pod priznanjem podrazumijeva se sve
ono što neka osoba smatra
pozitivnim.
To može biti pozitivna povratna
informacija, slobodni dani,
promoviranje na viši položaj, slanje
na put, veća plaća, ali i dinamičan
posao, izazov, avantura, dobra
atmosfera na poslu, dobri kolege,
povjerenje kolega, zanimljivost posla.
Većina ljudi očekuje priznanje izvana,
no potrebno je i vlastito
pronalaženje svrhe i
zadovoljstva u poslu, te
nagrađivanje sebe zbog određenog
•
Vjerovanje da se nema utjecaja
na situaciju u kojoj se nalazi, na
poslu, ili izvan njega, na čovjeka
djeluje da se osjeća
bespomoćno.
•
Osjećaj bespomoćnosti vezan je
uz depresivnost i zatvara krug u
kojem se onda ništa niti ne
poduzima jer se ionako ni na što
ne može utjecati, “pa kakve
svrhe onda?”.
•
Misli o vlastitom neuspjehu,
zabrinutost, slušanja tuđih
problema opterećuju i potiču
negativne osjećaje i misli.
•
Jedno od rješenja je supervizija
na kojoj se nalaze ljudi sličnog
radnog okruženja i na kojoj se
prorađuju emocionalna i
međuljudska opterećenja
poslom.
uspjeha.
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
77
3. Zašto ovdje i sada razmišljamo o tim
temama?
•
•
•
•
učestalija izloženost direktnoj
traumatizaciji na poslu povezana je
s povećanim rizikom od empatijskog
umora
viši nivo obrazovanja utječe kao
zaštitni faktor od ove neželjene
pojave i s njom ima negativnu
umjerenu povezanost
•
•
•
razni vidovi edukacija, seminara, radionica i
bolje komunikacije s raznim institucijama
•
razne vrste supervizije, razgovora u grupi ili
individualne pristupe problemima unutar
organizacije
•
•
razni vidovi relaksacije (anti-stres programi,
zajednički izleti i druženja)
•
poboljšanja uslova za rad unutar
organizacije (beneficije za radni staž, duže
godišnje odmore, povećanje broja zaposlenih,
manje birokracije i veće plaće)
U najvećem broju odgovornost za
organiziranje programa pomoći se
prebacuje na stručnjake i stručne
organizacije, nadležna ministarstva,
samu organizaciju u kojoj rade
Manji dio pomagača vidi spas u
nevladinim organizacijama i široj
društvenoj zajednici
Interesantno je da radnici sami sebe
rijetko vide kao one koji nešto mogu
sami učiniti po ovom pitanju.
Ovaj podatak govori da bez podrške viših
instanci realizacija nekog programa
pomoći pomagačima nije moguća,
I predstavlja informaciju o rezigniranosti
pomagača koji još uvek ne prihvaćaju
filozofiju ovog vremena u kom se moraju
i sami izboriti za poboljšanje vlastitih
uslova života i rada
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
78
Tri su specifična postupka koja se koriste u kriznim
intervencijama: sažeta psihološka integracija traume koja se
kasnije detaljnije opisuje, zatim rasterećenje i
demobilizacija.
Cilj rasterećenja je
da se prije prelaska na svakodnevne dužnosti
pomagačima koji su sudjelovali u pomaganju
žrtvama umanji neugodan učinak proživljenih
događaja.
Ona započinje uvodom, nastavlja se
fazom .istraživanja. te završava pružanjem
informacija.
Demobilizacija je vrlo kratka, a
primjenjuje se kada je riječ o većim kriznim
događajima pri čemu se sudionici upoznaju sa
znakovima stresa, kako ih prepoznati kod sebe
te kako si pomoći.
Načine suočavanja sa stresom
možemo podijeliti na temelju triju kriterija:
1. S obzirom na opći cilj (cilj može biti: promjena
stresora, odnosno onoga što izaziva stres,
prihvaćanje situacije i izbjegavanje stresne
situacije),
2. s obzirom na to kada ih koristimo te
3. s obzirom na to za što ih koristimo.
profesionalni stres se veže uz događaje na
radnom mjestu.
Npr. samoubojstvo učenika, smrt
učenika zbog bolesti, smrt ili ranjavanje,
eksploziju, prijetnju oružjem u školi i sl.
U takvim situacijama bitno je da su ponajprije
nastavnici
dobro informirani.
Informiranje nastavnika o
kriznom događaju kao i informiranje o reakcijama
djece i odraslih koje se mogu javiti nakon takvog
događaja ujedno je prvi korak u provedbi kriznih
intervencija.
Nakon toga dobro je provesti sažetu
psihološku integraciju traume, organizirati
privremeno psihološko savjetovalište, održati
roditeljske sastanke u svrhu informiranja
roditelja, provesti poseban individualni tretman
sa djecom koja imaju izraženije reakcije te
evaluirati cjelokupni tretman.
Teškoće koje se
mogu javiti su u prvom redu nedovoljna
informiranost osoblja škole o mogućnostima i
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na
radu
i mobing
koristi
provedbe
krizne intervencije, otpor prema
nastavnika
takvim intervencijama te kontakti s medijima.
79
How can stress be
managed
in
education?
Seven steps to reduce stress:
1. Adequate risk analysis
2. Thorough planning of preventive actions
3. A combination of work-orientated and workerorientated measures
4. Context-specific solutions
5. Using appropriate external expertise
6. Effective social dialogue, partnership, and worker
involvement (e.g. stress surveys)
7. Sustained preventive actions and senior
management support
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
80
Bullying (Mobbing)
• Bullying (mobbing) at work is repeated
unreasonable behaviour directed towards
an employee or group of employees that
creates a risk to health and safety
• Bullying may be a consequence of
escalated inter-personal conflict, or where
the victim is not in a conflict, but becomes
the target of a perpetrator’s aggression
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
81
Outcomes of bullying
• Symptoms in the victim may range from
stress-related symptoms (e.g. digestive
problems) to post-traumatic stress disorder
• Can have devastating effect on
professional and private life
• Organisational efficiency is lost with
likelihood of increased costs
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
82
Actions to prevent
bullying (I)
• Formulation of a clear policy, with
procedures/protocols on bullying
• Strong and unequivocal message from top
management
• Awareness raising on bullying for all
• Investigation into all reported problems
• Reducing stress factors in the school
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
83
Actions to prevent bullying
(ii)
• Clear setting and compliance of standards and
values in the organisation
• Improving management responsibilities and
competence in conflict handling and
communication
• Establishing an independent contact for workers
• Involvement of workers and their representatives
in the assessment and prevention of bullying
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
84
Violence at work
• Violence at work is any incident where a
person is abused, threatened, or assaulted
at their work from persons outside the
organisation, and which endangers their
safety, health, well-being, or work
performance
• Violence need not be physical – can be
“uncivil behaviour”
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
85
High risk activities for
violence in education
•
•
•
•
Working directly with pupils/ guardians
Working alone or late
Making off site/home visits
Working with those with special needs
Violence may come from pupils, ex-pupils,
parents, visitors, intruders
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
86
Consequences of violence
•
•
•
•
Physical harm to worker
Work-related stress
Emotional trauma
Feelings of powerlessness and
demotivation
• Organisational costs (e.g. from
absenteeism)
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
87
Managing violence in
education
• Must be as part of the holistic risk
prevention process
• Must be a “no blame approach”
• Should be a clear policy on violence
prevention
• Need multidimensional action to manage
violence
• Need to ensure a post incident plan in
place
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
88
Actions to prevention
violence
Actions can be
• Environmental
• Administrative
• Behavioural
• Awareness raising
• Partnerships
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
89
Minimising harm after
violence incidents
There should be known procedures in place to
prevent further harm, including:
• Not leaving victims alone
• Senior management involvement / support
• Psychological support as necessary
• Ongoing support in administrative / legal
procedures (e.g. if police involvement)
• Information to other workers
• Review of risk assessment
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
90
Conclusion: Success factors in
preventing stress violence, and
bullying (i)
• Adequate risk analysis
• Thorough planning and a stepwise approach
• Combination of measures covering anticipation,
prevention, intervention, support and evaluation
with main focus on collective prevention
measures
• Context-specific solutions
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
91
Conclusion: success factors
(ii)
• Experienced practitioners and evidencebased solutions
• Social dialogue, partnership and workers’
involvement. Continuing staff feedback
• Liaison with external bodies – police,
judiciary, local community (violence)
• Sustained prevention and top
management support and resources
Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing
nastavnika
92