Predavanja za srednje škole br. 14. Duševna zaostalost mr.sc.Elvira Koić, dr.med. F 70 – F 79 DUŠEVNA ZAOSTALOST = stanje nepotpunog ili zaostalog razvoja uma, koje.
Download ReportTranscript Predavanja za srednje škole br. 14. Duševna zaostalost mr.sc.Elvira Koić, dr.med. F 70 – F 79 DUŠEVNA ZAOSTALOST = stanje nepotpunog ili zaostalog razvoja uma, koje.
Slide 1
Predavanja za srednje škole br. 14.
Duševna zaostalost
mr.sc.Elvira Koić, dr.med.
F 70 – F 79
DUŠEVNA ZAOSTALOST
= stanje nepotpunog ili zaostalog razvoja
uma, koje je posebno karakterizirano
oštećenjem sposobnosti koje
pridonose cjelokupnom razvoju
inteligencije, npr. mišljenje, govor,
motorika i sposobnost ostvarivanja
društvenog kontakta.
Može se pojaviti samostalno ili udružena s
drugim mentalnim ili psihičkim promjenama.
Stupnjevi mentalne retardacije (IQ), se
obično procjenjuju standardiziranim
testovima inteligencije. Oni mogu biti
nadopunjeni i skalama koje procjenjuju i
socijalnu prilagodbu u postojećoj sredini, na
trenutačnoj razini funkcioniranja.
Intelektualne sposobnosti i socijalna
prilagodba mogu se vremenski mijenjati, i
premda slabo, ipak se mogu poboljšati
vježbom i rehabilitacijom.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
2
Razlikujemo:
Laku duševnu zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
Umjerenu duševnu
zaostalost (imbecilnost).
Tešku duševnu zaostalost .
Duboku duševnu zaostalost
(idiotija).
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
3
Laka duševna zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
IQ je između 50 i 69
(mentalna dob odraslih odgovara
kronološkoj dobi 9 do 12 godina).
Umjerena duševna zaostalost
(imbecilnost).
IQ je između 35 i 49 (odgovara
kronološkoj mentalnoj dobi 6
do 9 godina u odraslih.
(npr. u toj je skupini Down
sindrom).
Većina osoba nauči komunicirati i
djelomično brinuti o sebi, uz
potporu za život i rad
zajednice.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
4
Down Syndrome (Trisomy 21)
Najčešći
1 od 700 rođenih
Maternal age >35
Karijera povećava rizik
1866, opisan od John Landon Down-a
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
5
Teška duševna zaostalost .
IQ je između 20 i 34
( mentalna dob u odraslih od 3
do 6 godina).
Trebaju stalnu pomoći.
Duboka duševna zaostalost
(idiotija).
IQ ispod 20
(mentalna dob ispod 3 godine
odraslih).
Postoje ozbiljne smetnje
komunikacije, pokretljivosti,
kontinencije i brige za sebe.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
6
http://www.inkluzija.hr/
Stanovanje u zajednici uz
podršku
Zapošljavanje uz podršku
Prevencija institucionalizacije
Specijalizirano udomiteljstvo
Stambena zajednica za djecu
Kreativne radionice
Ciljna područja
Edukacija
Samozastupanje
Javne kampanje
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Inkluzija
je pristup u kojem se naglašava
da je različitost u snazi,
sposobnostima i potrebama
prirodna i poželjna.
Osobe s teškoćama u
razvoju dugi niz godina bile
su institucionalizirane i
marginalizirane u društvu.
Razvojem svijesti društva o
vrijednosti svakog pojedinca
javlja se inkluzija kao pokret
u okviru socijalnog modela.
Predavanja za srednje škole. br.
14.
7
IQ =
mentalna starost
-----------------X 100
kronološka starost
Mentalna starost se ustanovljava na osnovu broja bodova koji se
dobijaju rješavanjem odredjenih psiholoških testova.
Ako je IQ manji od 70 osoba je mentalno zaostala,
ako je IQ izmedju 90 i 110 intelektualne sposobnosti su prosječne
a ako je IQ iznad 110 inteligencija je nadprosječna.
testovi kojima se ispituje koeficijent inteligencije nisu idealni jer
se ne mogu upotrebljavati za uspredbu ljudi koji imaju različito
obrazovanje, pripadaju različitim kulturama ili klasama.
Danas se smatra da genotip utiče na razvoj inteligencije sa oko
60%, sredina sa oko 30%,a interakcija genotipa i sredine sa oko
10%.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
8
Distribucija IQ u općoj populaciji
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
9
MENSA
Mensa je međunarodna
udruga inteligentnih
pojedinaca.
Ciljevi su Mense: prepoznavanje
i afirmacija inteligencije na
dobrobit čovječanstva; podrška
istraživanju prirode, značajki i
upotrebe inteligencije; pružanje
poticajne intelektualne i
društvene sredine članovima.
Jedini je uvjet za učlanjenje u
Mensu postizanje rezultata
boljeg od onog koji postiže
98% populacije na
standardnom testu
inteligencije, koji se provodi
pod nadzorom ovlaštenog
psihologa Mense.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
10
Što je inteligencija?
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od
sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije,
razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja
za snalaženje u okolini.
Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu
da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena
sposobnost.
Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika
živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i
učenjem.
Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu,
mnogi drugi čimbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim.
Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u društveni uspjeh nisu u potpunosti
razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i
inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju
inteligencije.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
11
Što su testovi inteligencije i IQ?
Testove inteligencije čini niz zadataka koji mjere mogućnost stvaranja apstraktnih predodžbi,
učenja, i svladavanja novih situacija. Najčešći testovi inteligencije su Stanford-Binetov test
inteligencije i Wechslerov test inteligencije. Stanford-Binetov test inteligencije je američka
prilagodba francuskog Binet-Simonovog testa inteligencije, a prvi put ju je koristio Lewis
Terman 1916, psiholog na sveučilištu Stanford.
Rezultat testa je izražen u jedinicama kvocjenta inteligencije (intelligence quotient ili IQ).
Taj koncept je prvi predložio njemački psiholog William Stern, a usvojio Lewis Terman u Stanford-Binetovom
testu inteligencije. IQ je isprva bio računan kao omjer mentalne starosti osobe i njene stvarne dobi, pomnožen
sa sto. Tako na primjer, ako bi dijete staro 10 godina postiglo na testu inteligencije rezultat na razini koju
postižu prosječna 12-godišnja djeca, njegov bi IQ bio: (12/10) X 100 = 120.
Međutim, danas malo testova uključuju izračunavanje mentalne starosti, no ipak se rezultat testa izražava kao
IQ. Danas se IQ izračunava iz statističkog postotka ljudi za koje se očekuje da imaju određeni IQ.
Rezultati testova inteligencije slijede normalnu distribuciju, što znači da većina ljudi postiže rezultate oko
sredine distribucijske krivulje, a vjerojatnost postizanja rezultata daleko od sredine krivulje naglo opada. Na
primjer, na IQ skali otprilike 2 od 3 rezultata testa padaju između 85 i 115, a 19 od 20 rezultata padaju između
70 i 130. Osoba s rezultatom od 130 i više (gornjih 2.5%) smatra se natprosječno inteligentnom, a osoba s
rezultatom ispod 70 smatra se mentalno retardiranom.
Za članstvo u Mensi potrebno je na standardnom testu inteligencije imati rezultat unutar gornjih 2% (IQ =
148), odnosno rezultat koji spada u gornjih 1 od 50.
Testovi inteligencije koji se upotrebljavaju za testiranje u Mensi zasnivaju se isključivo na
slikama i rezultati tih testova ne ovise o obrazovanju, kulturnom porijeklu ili starosti.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
12
Slide 2
Predavanja za srednje škole br. 14.
Duševna zaostalost
mr.sc.Elvira Koić, dr.med.
F 70 – F 79
DUŠEVNA ZAOSTALOST
= stanje nepotpunog ili zaostalog razvoja
uma, koje je posebno karakterizirano
oštećenjem sposobnosti koje
pridonose cjelokupnom razvoju
inteligencije, npr. mišljenje, govor,
motorika i sposobnost ostvarivanja
društvenog kontakta.
Može se pojaviti samostalno ili udružena s
drugim mentalnim ili psihičkim promjenama.
Stupnjevi mentalne retardacije (IQ), se
obično procjenjuju standardiziranim
testovima inteligencije. Oni mogu biti
nadopunjeni i skalama koje procjenjuju i
socijalnu prilagodbu u postojećoj sredini, na
trenutačnoj razini funkcioniranja.
Intelektualne sposobnosti i socijalna
prilagodba mogu se vremenski mijenjati, i
premda slabo, ipak se mogu poboljšati
vježbom i rehabilitacijom.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
2
Razlikujemo:
Laku duševnu zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
Umjerenu duševnu
zaostalost (imbecilnost).
Tešku duševnu zaostalost .
Duboku duševnu zaostalost
(idiotija).
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
3
Laka duševna zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
IQ je između 50 i 69
(mentalna dob odraslih odgovara
kronološkoj dobi 9 do 12 godina).
Umjerena duševna zaostalost
(imbecilnost).
IQ je između 35 i 49 (odgovara
kronološkoj mentalnoj dobi 6
do 9 godina u odraslih.
(npr. u toj je skupini Down
sindrom).
Većina osoba nauči komunicirati i
djelomično brinuti o sebi, uz
potporu za život i rad
zajednice.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
4
Down Syndrome (Trisomy 21)
Najčešći
1 od 700 rođenih
Maternal age >35
Karijera povećava rizik
1866, opisan od John Landon Down-a
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
5
Teška duševna zaostalost .
IQ je između 20 i 34
( mentalna dob u odraslih od 3
do 6 godina).
Trebaju stalnu pomoći.
Duboka duševna zaostalost
(idiotija).
IQ ispod 20
(mentalna dob ispod 3 godine
odraslih).
Postoje ozbiljne smetnje
komunikacije, pokretljivosti,
kontinencije i brige za sebe.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
6
http://www.inkluzija.hr/
Stanovanje u zajednici uz
podršku
Zapošljavanje uz podršku
Prevencija institucionalizacije
Specijalizirano udomiteljstvo
Stambena zajednica za djecu
Kreativne radionice
Ciljna područja
Edukacija
Samozastupanje
Javne kampanje
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Inkluzija
je pristup u kojem se naglašava
da je različitost u snazi,
sposobnostima i potrebama
prirodna i poželjna.
Osobe s teškoćama u
razvoju dugi niz godina bile
su institucionalizirane i
marginalizirane u društvu.
Razvojem svijesti društva o
vrijednosti svakog pojedinca
javlja se inkluzija kao pokret
u okviru socijalnog modela.
Predavanja za srednje škole. br.
14.
7
IQ =
mentalna starost
-----------------X 100
kronološka starost
Mentalna starost se ustanovljava na osnovu broja bodova koji se
dobijaju rješavanjem odredjenih psiholoških testova.
Ako je IQ manji od 70 osoba je mentalno zaostala,
ako je IQ izmedju 90 i 110 intelektualne sposobnosti su prosječne
a ako je IQ iznad 110 inteligencija je nadprosječna.
testovi kojima se ispituje koeficijent inteligencije nisu idealni jer
se ne mogu upotrebljavati za uspredbu ljudi koji imaju različito
obrazovanje, pripadaju različitim kulturama ili klasama.
Danas se smatra da genotip utiče na razvoj inteligencije sa oko
60%, sredina sa oko 30%,a interakcija genotipa i sredine sa oko
10%.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
8
Distribucija IQ u općoj populaciji
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
9
MENSA
Mensa je međunarodna
udruga inteligentnih
pojedinaca.
Ciljevi su Mense: prepoznavanje
i afirmacija inteligencije na
dobrobit čovječanstva; podrška
istraživanju prirode, značajki i
upotrebe inteligencije; pružanje
poticajne intelektualne i
društvene sredine članovima.
Jedini je uvjet za učlanjenje u
Mensu postizanje rezultata
boljeg od onog koji postiže
98% populacije na
standardnom testu
inteligencije, koji se provodi
pod nadzorom ovlaštenog
psihologa Mense.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
10
Što je inteligencija?
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od
sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije,
razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja
za snalaženje u okolini.
Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu
da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena
sposobnost.
Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika
živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i
učenjem.
Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu,
mnogi drugi čimbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim.
Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u društveni uspjeh nisu u potpunosti
razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i
inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju
inteligencije.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
11
Što su testovi inteligencije i IQ?
Testove inteligencije čini niz zadataka koji mjere mogućnost stvaranja apstraktnih predodžbi,
učenja, i svladavanja novih situacija. Najčešći testovi inteligencije su Stanford-Binetov test
inteligencije i Wechslerov test inteligencije. Stanford-Binetov test inteligencije je američka
prilagodba francuskog Binet-Simonovog testa inteligencije, a prvi put ju je koristio Lewis
Terman 1916, psiholog na sveučilištu Stanford.
Rezultat testa je izražen u jedinicama kvocjenta inteligencije (intelligence quotient ili IQ).
Taj koncept je prvi predložio njemački psiholog William Stern, a usvojio Lewis Terman u Stanford-Binetovom
testu inteligencije. IQ je isprva bio računan kao omjer mentalne starosti osobe i njene stvarne dobi, pomnožen
sa sto. Tako na primjer, ako bi dijete staro 10 godina postiglo na testu inteligencije rezultat na razini koju
postižu prosječna 12-godišnja djeca, njegov bi IQ bio: (12/10) X 100 = 120.
Međutim, danas malo testova uključuju izračunavanje mentalne starosti, no ipak se rezultat testa izražava kao
IQ. Danas se IQ izračunava iz statističkog postotka ljudi za koje se očekuje da imaju određeni IQ.
Rezultati testova inteligencije slijede normalnu distribuciju, što znači da većina ljudi postiže rezultate oko
sredine distribucijske krivulje, a vjerojatnost postizanja rezultata daleko od sredine krivulje naglo opada. Na
primjer, na IQ skali otprilike 2 od 3 rezultata testa padaju između 85 i 115, a 19 od 20 rezultata padaju između
70 i 130. Osoba s rezultatom od 130 i više (gornjih 2.5%) smatra se natprosječno inteligentnom, a osoba s
rezultatom ispod 70 smatra se mentalno retardiranom.
Za članstvo u Mensi potrebno je na standardnom testu inteligencije imati rezultat unutar gornjih 2% (IQ =
148), odnosno rezultat koji spada u gornjih 1 od 50.
Testovi inteligencije koji se upotrebljavaju za testiranje u Mensi zasnivaju se isključivo na
slikama i rezultati tih testova ne ovise o obrazovanju, kulturnom porijeklu ili starosti.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
12
Slide 3
Predavanja za srednje škole br. 14.
Duševna zaostalost
mr.sc.Elvira Koić, dr.med.
F 70 – F 79
DUŠEVNA ZAOSTALOST
= stanje nepotpunog ili zaostalog razvoja
uma, koje je posebno karakterizirano
oštećenjem sposobnosti koje
pridonose cjelokupnom razvoju
inteligencije, npr. mišljenje, govor,
motorika i sposobnost ostvarivanja
društvenog kontakta.
Može se pojaviti samostalno ili udružena s
drugim mentalnim ili psihičkim promjenama.
Stupnjevi mentalne retardacije (IQ), se
obično procjenjuju standardiziranim
testovima inteligencije. Oni mogu biti
nadopunjeni i skalama koje procjenjuju i
socijalnu prilagodbu u postojećoj sredini, na
trenutačnoj razini funkcioniranja.
Intelektualne sposobnosti i socijalna
prilagodba mogu se vremenski mijenjati, i
premda slabo, ipak se mogu poboljšati
vježbom i rehabilitacijom.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
2
Razlikujemo:
Laku duševnu zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
Umjerenu duševnu
zaostalost (imbecilnost).
Tešku duševnu zaostalost .
Duboku duševnu zaostalost
(idiotija).
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
3
Laka duševna zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
IQ je između 50 i 69
(mentalna dob odraslih odgovara
kronološkoj dobi 9 do 12 godina).
Umjerena duševna zaostalost
(imbecilnost).
IQ je između 35 i 49 (odgovara
kronološkoj mentalnoj dobi 6
do 9 godina u odraslih.
(npr. u toj je skupini Down
sindrom).
Većina osoba nauči komunicirati i
djelomično brinuti o sebi, uz
potporu za život i rad
zajednice.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
4
Down Syndrome (Trisomy 21)
Najčešći
1 od 700 rođenih
Maternal age >35
Karijera povećava rizik
1866, opisan od John Landon Down-a
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
5
Teška duševna zaostalost .
IQ je između 20 i 34
( mentalna dob u odraslih od 3
do 6 godina).
Trebaju stalnu pomoći.
Duboka duševna zaostalost
(idiotija).
IQ ispod 20
(mentalna dob ispod 3 godine
odraslih).
Postoje ozbiljne smetnje
komunikacije, pokretljivosti,
kontinencije i brige za sebe.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
6
http://www.inkluzija.hr/
Stanovanje u zajednici uz
podršku
Zapošljavanje uz podršku
Prevencija institucionalizacije
Specijalizirano udomiteljstvo
Stambena zajednica za djecu
Kreativne radionice
Ciljna područja
Edukacija
Samozastupanje
Javne kampanje
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Inkluzija
je pristup u kojem se naglašava
da je različitost u snazi,
sposobnostima i potrebama
prirodna i poželjna.
Osobe s teškoćama u
razvoju dugi niz godina bile
su institucionalizirane i
marginalizirane u društvu.
Razvojem svijesti društva o
vrijednosti svakog pojedinca
javlja se inkluzija kao pokret
u okviru socijalnog modela.
Predavanja za srednje škole. br.
14.
7
IQ =
mentalna starost
-----------------X 100
kronološka starost
Mentalna starost se ustanovljava na osnovu broja bodova koji se
dobijaju rješavanjem odredjenih psiholoških testova.
Ako je IQ manji od 70 osoba je mentalno zaostala,
ako je IQ izmedju 90 i 110 intelektualne sposobnosti su prosječne
a ako je IQ iznad 110 inteligencija je nadprosječna.
testovi kojima se ispituje koeficijent inteligencije nisu idealni jer
se ne mogu upotrebljavati za uspredbu ljudi koji imaju različito
obrazovanje, pripadaju različitim kulturama ili klasama.
Danas se smatra da genotip utiče na razvoj inteligencije sa oko
60%, sredina sa oko 30%,a interakcija genotipa i sredine sa oko
10%.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
8
Distribucija IQ u općoj populaciji
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
9
MENSA
Mensa je međunarodna
udruga inteligentnih
pojedinaca.
Ciljevi su Mense: prepoznavanje
i afirmacija inteligencije na
dobrobit čovječanstva; podrška
istraživanju prirode, značajki i
upotrebe inteligencije; pružanje
poticajne intelektualne i
društvene sredine članovima.
Jedini je uvjet za učlanjenje u
Mensu postizanje rezultata
boljeg od onog koji postiže
98% populacije na
standardnom testu
inteligencije, koji se provodi
pod nadzorom ovlaštenog
psihologa Mense.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
10
Što je inteligencija?
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od
sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije,
razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja
za snalaženje u okolini.
Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu
da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena
sposobnost.
Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika
živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i
učenjem.
Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu,
mnogi drugi čimbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim.
Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u društveni uspjeh nisu u potpunosti
razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i
inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju
inteligencije.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
11
Što su testovi inteligencije i IQ?
Testove inteligencije čini niz zadataka koji mjere mogućnost stvaranja apstraktnih predodžbi,
učenja, i svladavanja novih situacija. Najčešći testovi inteligencije su Stanford-Binetov test
inteligencije i Wechslerov test inteligencije. Stanford-Binetov test inteligencije je američka
prilagodba francuskog Binet-Simonovog testa inteligencije, a prvi put ju je koristio Lewis
Terman 1916, psiholog na sveučilištu Stanford.
Rezultat testa je izražen u jedinicama kvocjenta inteligencije (intelligence quotient ili IQ).
Taj koncept je prvi predložio njemački psiholog William Stern, a usvojio Lewis Terman u Stanford-Binetovom
testu inteligencije. IQ je isprva bio računan kao omjer mentalne starosti osobe i njene stvarne dobi, pomnožen
sa sto. Tako na primjer, ako bi dijete staro 10 godina postiglo na testu inteligencije rezultat na razini koju
postižu prosječna 12-godišnja djeca, njegov bi IQ bio: (12/10) X 100 = 120.
Međutim, danas malo testova uključuju izračunavanje mentalne starosti, no ipak se rezultat testa izražava kao
IQ. Danas se IQ izračunava iz statističkog postotka ljudi za koje se očekuje da imaju određeni IQ.
Rezultati testova inteligencije slijede normalnu distribuciju, što znači da većina ljudi postiže rezultate oko
sredine distribucijske krivulje, a vjerojatnost postizanja rezultata daleko od sredine krivulje naglo opada. Na
primjer, na IQ skali otprilike 2 od 3 rezultata testa padaju između 85 i 115, a 19 od 20 rezultata padaju između
70 i 130. Osoba s rezultatom od 130 i više (gornjih 2.5%) smatra se natprosječno inteligentnom, a osoba s
rezultatom ispod 70 smatra se mentalno retardiranom.
Za članstvo u Mensi potrebno je na standardnom testu inteligencije imati rezultat unutar gornjih 2% (IQ =
148), odnosno rezultat koji spada u gornjih 1 od 50.
Testovi inteligencije koji se upotrebljavaju za testiranje u Mensi zasnivaju se isključivo na
slikama i rezultati tih testova ne ovise o obrazovanju, kulturnom porijeklu ili starosti.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
12
Slide 4
Predavanja za srednje škole br. 14.
Duševna zaostalost
mr.sc.Elvira Koić, dr.med.
F 70 – F 79
DUŠEVNA ZAOSTALOST
= stanje nepotpunog ili zaostalog razvoja
uma, koje je posebno karakterizirano
oštećenjem sposobnosti koje
pridonose cjelokupnom razvoju
inteligencije, npr. mišljenje, govor,
motorika i sposobnost ostvarivanja
društvenog kontakta.
Može se pojaviti samostalno ili udružena s
drugim mentalnim ili psihičkim promjenama.
Stupnjevi mentalne retardacije (IQ), se
obično procjenjuju standardiziranim
testovima inteligencije. Oni mogu biti
nadopunjeni i skalama koje procjenjuju i
socijalnu prilagodbu u postojećoj sredini, na
trenutačnoj razini funkcioniranja.
Intelektualne sposobnosti i socijalna
prilagodba mogu se vremenski mijenjati, i
premda slabo, ipak se mogu poboljšati
vježbom i rehabilitacijom.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
2
Razlikujemo:
Laku duševnu zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
Umjerenu duševnu
zaostalost (imbecilnost).
Tešku duševnu zaostalost .
Duboku duševnu zaostalost
(idiotija).
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
3
Laka duševna zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
IQ je između 50 i 69
(mentalna dob odraslih odgovara
kronološkoj dobi 9 do 12 godina).
Umjerena duševna zaostalost
(imbecilnost).
IQ je između 35 i 49 (odgovara
kronološkoj mentalnoj dobi 6
do 9 godina u odraslih.
(npr. u toj je skupini Down
sindrom).
Većina osoba nauči komunicirati i
djelomično brinuti o sebi, uz
potporu za život i rad
zajednice.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
4
Down Syndrome (Trisomy 21)
Najčešći
1 od 700 rođenih
Maternal age >35
Karijera povećava rizik
1866, opisan od John Landon Down-a
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
5
Teška duševna zaostalost .
IQ je između 20 i 34
( mentalna dob u odraslih od 3
do 6 godina).
Trebaju stalnu pomoći.
Duboka duševna zaostalost
(idiotija).
IQ ispod 20
(mentalna dob ispod 3 godine
odraslih).
Postoje ozbiljne smetnje
komunikacije, pokretljivosti,
kontinencije i brige za sebe.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
6
http://www.inkluzija.hr/
Stanovanje u zajednici uz
podršku
Zapošljavanje uz podršku
Prevencija institucionalizacije
Specijalizirano udomiteljstvo
Stambena zajednica za djecu
Kreativne radionice
Ciljna područja
Edukacija
Samozastupanje
Javne kampanje
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Inkluzija
je pristup u kojem se naglašava
da je različitost u snazi,
sposobnostima i potrebama
prirodna i poželjna.
Osobe s teškoćama u
razvoju dugi niz godina bile
su institucionalizirane i
marginalizirane u društvu.
Razvojem svijesti društva o
vrijednosti svakog pojedinca
javlja se inkluzija kao pokret
u okviru socijalnog modela.
Predavanja za srednje škole. br.
14.
7
IQ =
mentalna starost
-----------------X 100
kronološka starost
Mentalna starost se ustanovljava na osnovu broja bodova koji se
dobijaju rješavanjem odredjenih psiholoških testova.
Ako je IQ manji od 70 osoba je mentalno zaostala,
ako je IQ izmedju 90 i 110 intelektualne sposobnosti su prosječne
a ako je IQ iznad 110 inteligencija je nadprosječna.
testovi kojima se ispituje koeficijent inteligencije nisu idealni jer
se ne mogu upotrebljavati za uspredbu ljudi koji imaju različito
obrazovanje, pripadaju različitim kulturama ili klasama.
Danas se smatra da genotip utiče na razvoj inteligencije sa oko
60%, sredina sa oko 30%,a interakcija genotipa i sredine sa oko
10%.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
8
Distribucija IQ u općoj populaciji
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
9
MENSA
Mensa je međunarodna
udruga inteligentnih
pojedinaca.
Ciljevi su Mense: prepoznavanje
i afirmacija inteligencije na
dobrobit čovječanstva; podrška
istraživanju prirode, značajki i
upotrebe inteligencije; pružanje
poticajne intelektualne i
društvene sredine članovima.
Jedini je uvjet za učlanjenje u
Mensu postizanje rezultata
boljeg od onog koji postiže
98% populacije na
standardnom testu
inteligencije, koji se provodi
pod nadzorom ovlaštenog
psihologa Mense.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
10
Što je inteligencija?
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od
sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije,
razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja
za snalaženje u okolini.
Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu
da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena
sposobnost.
Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika
živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i
učenjem.
Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu,
mnogi drugi čimbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim.
Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u društveni uspjeh nisu u potpunosti
razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i
inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju
inteligencije.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
11
Što su testovi inteligencije i IQ?
Testove inteligencije čini niz zadataka koji mjere mogućnost stvaranja apstraktnih predodžbi,
učenja, i svladavanja novih situacija. Najčešći testovi inteligencije su Stanford-Binetov test
inteligencije i Wechslerov test inteligencije. Stanford-Binetov test inteligencije je američka
prilagodba francuskog Binet-Simonovog testa inteligencije, a prvi put ju je koristio Lewis
Terman 1916, psiholog na sveučilištu Stanford.
Rezultat testa je izražen u jedinicama kvocjenta inteligencije (intelligence quotient ili IQ).
Taj koncept je prvi predložio njemački psiholog William Stern, a usvojio Lewis Terman u Stanford-Binetovom
testu inteligencije. IQ je isprva bio računan kao omjer mentalne starosti osobe i njene stvarne dobi, pomnožen
sa sto. Tako na primjer, ako bi dijete staro 10 godina postiglo na testu inteligencije rezultat na razini koju
postižu prosječna 12-godišnja djeca, njegov bi IQ bio: (12/10) X 100 = 120.
Međutim, danas malo testova uključuju izračunavanje mentalne starosti, no ipak se rezultat testa izražava kao
IQ. Danas se IQ izračunava iz statističkog postotka ljudi za koje se očekuje da imaju određeni IQ.
Rezultati testova inteligencije slijede normalnu distribuciju, što znači da većina ljudi postiže rezultate oko
sredine distribucijske krivulje, a vjerojatnost postizanja rezultata daleko od sredine krivulje naglo opada. Na
primjer, na IQ skali otprilike 2 od 3 rezultata testa padaju između 85 i 115, a 19 od 20 rezultata padaju između
70 i 130. Osoba s rezultatom od 130 i više (gornjih 2.5%) smatra se natprosječno inteligentnom, a osoba s
rezultatom ispod 70 smatra se mentalno retardiranom.
Za članstvo u Mensi potrebno je na standardnom testu inteligencije imati rezultat unutar gornjih 2% (IQ =
148), odnosno rezultat koji spada u gornjih 1 od 50.
Testovi inteligencije koji se upotrebljavaju za testiranje u Mensi zasnivaju se isključivo na
slikama i rezultati tih testova ne ovise o obrazovanju, kulturnom porijeklu ili starosti.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
12
Slide 5
Predavanja za srednje škole br. 14.
Duševna zaostalost
mr.sc.Elvira Koić, dr.med.
F 70 – F 79
DUŠEVNA ZAOSTALOST
= stanje nepotpunog ili zaostalog razvoja
uma, koje je posebno karakterizirano
oštećenjem sposobnosti koje
pridonose cjelokupnom razvoju
inteligencije, npr. mišljenje, govor,
motorika i sposobnost ostvarivanja
društvenog kontakta.
Može se pojaviti samostalno ili udružena s
drugim mentalnim ili psihičkim promjenama.
Stupnjevi mentalne retardacije (IQ), se
obično procjenjuju standardiziranim
testovima inteligencije. Oni mogu biti
nadopunjeni i skalama koje procjenjuju i
socijalnu prilagodbu u postojećoj sredini, na
trenutačnoj razini funkcioniranja.
Intelektualne sposobnosti i socijalna
prilagodba mogu se vremenski mijenjati, i
premda slabo, ipak se mogu poboljšati
vježbom i rehabilitacijom.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
2
Razlikujemo:
Laku duševnu zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
Umjerenu duševnu
zaostalost (imbecilnost).
Tešku duševnu zaostalost .
Duboku duševnu zaostalost
(idiotija).
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
3
Laka duševna zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
IQ je između 50 i 69
(mentalna dob odraslih odgovara
kronološkoj dobi 9 do 12 godina).
Umjerena duševna zaostalost
(imbecilnost).
IQ je između 35 i 49 (odgovara
kronološkoj mentalnoj dobi 6
do 9 godina u odraslih.
(npr. u toj je skupini Down
sindrom).
Većina osoba nauči komunicirati i
djelomično brinuti o sebi, uz
potporu za život i rad
zajednice.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
4
Down Syndrome (Trisomy 21)
Najčešći
1 od 700 rođenih
Maternal age >35
Karijera povećava rizik
1866, opisan od John Landon Down-a
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
5
Teška duševna zaostalost .
IQ je između 20 i 34
( mentalna dob u odraslih od 3
do 6 godina).
Trebaju stalnu pomoći.
Duboka duševna zaostalost
(idiotija).
IQ ispod 20
(mentalna dob ispod 3 godine
odraslih).
Postoje ozbiljne smetnje
komunikacije, pokretljivosti,
kontinencije i brige za sebe.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
6
http://www.inkluzija.hr/
Stanovanje u zajednici uz
podršku
Zapošljavanje uz podršku
Prevencija institucionalizacije
Specijalizirano udomiteljstvo
Stambena zajednica za djecu
Kreativne radionice
Ciljna područja
Edukacija
Samozastupanje
Javne kampanje
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Inkluzija
je pristup u kojem se naglašava
da je različitost u snazi,
sposobnostima i potrebama
prirodna i poželjna.
Osobe s teškoćama u
razvoju dugi niz godina bile
su institucionalizirane i
marginalizirane u društvu.
Razvojem svijesti društva o
vrijednosti svakog pojedinca
javlja se inkluzija kao pokret
u okviru socijalnog modela.
Predavanja za srednje škole. br.
14.
7
IQ =
mentalna starost
-----------------X 100
kronološka starost
Mentalna starost se ustanovljava na osnovu broja bodova koji se
dobijaju rješavanjem odredjenih psiholoških testova.
Ako je IQ manji od 70 osoba je mentalno zaostala,
ako je IQ izmedju 90 i 110 intelektualne sposobnosti su prosječne
a ako je IQ iznad 110 inteligencija je nadprosječna.
testovi kojima se ispituje koeficijent inteligencije nisu idealni jer
se ne mogu upotrebljavati za uspredbu ljudi koji imaju različito
obrazovanje, pripadaju različitim kulturama ili klasama.
Danas se smatra da genotip utiče na razvoj inteligencije sa oko
60%, sredina sa oko 30%,a interakcija genotipa i sredine sa oko
10%.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
8
Distribucija IQ u općoj populaciji
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
9
MENSA
Mensa je međunarodna
udruga inteligentnih
pojedinaca.
Ciljevi su Mense: prepoznavanje
i afirmacija inteligencije na
dobrobit čovječanstva; podrška
istraživanju prirode, značajki i
upotrebe inteligencije; pružanje
poticajne intelektualne i
društvene sredine članovima.
Jedini je uvjet za učlanjenje u
Mensu postizanje rezultata
boljeg od onog koji postiže
98% populacije na
standardnom testu
inteligencije, koji se provodi
pod nadzorom ovlaštenog
psihologa Mense.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
10
Što je inteligencija?
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od
sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije,
razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja
za snalaženje u okolini.
Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu
da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena
sposobnost.
Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika
živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i
učenjem.
Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu,
mnogi drugi čimbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim.
Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u društveni uspjeh nisu u potpunosti
razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i
inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju
inteligencije.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
11
Što su testovi inteligencije i IQ?
Testove inteligencije čini niz zadataka koji mjere mogućnost stvaranja apstraktnih predodžbi,
učenja, i svladavanja novih situacija. Najčešći testovi inteligencije su Stanford-Binetov test
inteligencije i Wechslerov test inteligencije. Stanford-Binetov test inteligencije je američka
prilagodba francuskog Binet-Simonovog testa inteligencije, a prvi put ju je koristio Lewis
Terman 1916, psiholog na sveučilištu Stanford.
Rezultat testa je izražen u jedinicama kvocjenta inteligencije (intelligence quotient ili IQ).
Taj koncept je prvi predložio njemački psiholog William Stern, a usvojio Lewis Terman u Stanford-Binetovom
testu inteligencije. IQ je isprva bio računan kao omjer mentalne starosti osobe i njene stvarne dobi, pomnožen
sa sto. Tako na primjer, ako bi dijete staro 10 godina postiglo na testu inteligencije rezultat na razini koju
postižu prosječna 12-godišnja djeca, njegov bi IQ bio: (12/10) X 100 = 120.
Međutim, danas malo testova uključuju izračunavanje mentalne starosti, no ipak se rezultat testa izražava kao
IQ. Danas se IQ izračunava iz statističkog postotka ljudi za koje se očekuje da imaju određeni IQ.
Rezultati testova inteligencije slijede normalnu distribuciju, što znači da većina ljudi postiže rezultate oko
sredine distribucijske krivulje, a vjerojatnost postizanja rezultata daleko od sredine krivulje naglo opada. Na
primjer, na IQ skali otprilike 2 od 3 rezultata testa padaju između 85 i 115, a 19 od 20 rezultata padaju između
70 i 130. Osoba s rezultatom od 130 i više (gornjih 2.5%) smatra se natprosječno inteligentnom, a osoba s
rezultatom ispod 70 smatra se mentalno retardiranom.
Za članstvo u Mensi potrebno je na standardnom testu inteligencije imati rezultat unutar gornjih 2% (IQ =
148), odnosno rezultat koji spada u gornjih 1 od 50.
Testovi inteligencije koji se upotrebljavaju za testiranje u Mensi zasnivaju se isključivo na
slikama i rezultati tih testova ne ovise o obrazovanju, kulturnom porijeklu ili starosti.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
12
Slide 6
Predavanja za srednje škole br. 14.
Duševna zaostalost
mr.sc.Elvira Koić, dr.med.
F 70 – F 79
DUŠEVNA ZAOSTALOST
= stanje nepotpunog ili zaostalog razvoja
uma, koje je posebno karakterizirano
oštećenjem sposobnosti koje
pridonose cjelokupnom razvoju
inteligencije, npr. mišljenje, govor,
motorika i sposobnost ostvarivanja
društvenog kontakta.
Može se pojaviti samostalno ili udružena s
drugim mentalnim ili psihičkim promjenama.
Stupnjevi mentalne retardacije (IQ), se
obično procjenjuju standardiziranim
testovima inteligencije. Oni mogu biti
nadopunjeni i skalama koje procjenjuju i
socijalnu prilagodbu u postojećoj sredini, na
trenutačnoj razini funkcioniranja.
Intelektualne sposobnosti i socijalna
prilagodba mogu se vremenski mijenjati, i
premda slabo, ipak se mogu poboljšati
vježbom i rehabilitacijom.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
2
Razlikujemo:
Laku duševnu zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
Umjerenu duševnu
zaostalost (imbecilnost).
Tešku duševnu zaostalost .
Duboku duševnu zaostalost
(idiotija).
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
3
Laka duševna zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
IQ je između 50 i 69
(mentalna dob odraslih odgovara
kronološkoj dobi 9 do 12 godina).
Umjerena duševna zaostalost
(imbecilnost).
IQ je između 35 i 49 (odgovara
kronološkoj mentalnoj dobi 6
do 9 godina u odraslih.
(npr. u toj je skupini Down
sindrom).
Većina osoba nauči komunicirati i
djelomično brinuti o sebi, uz
potporu za život i rad
zajednice.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
4
Down Syndrome (Trisomy 21)
Najčešći
1 od 700 rođenih
Maternal age >35
Karijera povećava rizik
1866, opisan od John Landon Down-a
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
5
Teška duševna zaostalost .
IQ je između 20 i 34
( mentalna dob u odraslih od 3
do 6 godina).
Trebaju stalnu pomoći.
Duboka duševna zaostalost
(idiotija).
IQ ispod 20
(mentalna dob ispod 3 godine
odraslih).
Postoje ozbiljne smetnje
komunikacije, pokretljivosti,
kontinencije i brige za sebe.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
6
http://www.inkluzija.hr/
Stanovanje u zajednici uz
podršku
Zapošljavanje uz podršku
Prevencija institucionalizacije
Specijalizirano udomiteljstvo
Stambena zajednica za djecu
Kreativne radionice
Ciljna područja
Edukacija
Samozastupanje
Javne kampanje
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Inkluzija
je pristup u kojem se naglašava
da je različitost u snazi,
sposobnostima i potrebama
prirodna i poželjna.
Osobe s teškoćama u
razvoju dugi niz godina bile
su institucionalizirane i
marginalizirane u društvu.
Razvojem svijesti društva o
vrijednosti svakog pojedinca
javlja se inkluzija kao pokret
u okviru socijalnog modela.
Predavanja za srednje škole. br.
14.
7
IQ =
mentalna starost
-----------------X 100
kronološka starost
Mentalna starost se ustanovljava na osnovu broja bodova koji se
dobijaju rješavanjem odredjenih psiholoških testova.
Ako je IQ manji od 70 osoba je mentalno zaostala,
ako je IQ izmedju 90 i 110 intelektualne sposobnosti su prosječne
a ako je IQ iznad 110 inteligencija je nadprosječna.
testovi kojima se ispituje koeficijent inteligencije nisu idealni jer
se ne mogu upotrebljavati za uspredbu ljudi koji imaju različito
obrazovanje, pripadaju različitim kulturama ili klasama.
Danas se smatra da genotip utiče na razvoj inteligencije sa oko
60%, sredina sa oko 30%,a interakcija genotipa i sredine sa oko
10%.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
8
Distribucija IQ u općoj populaciji
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
9
MENSA
Mensa je međunarodna
udruga inteligentnih
pojedinaca.
Ciljevi su Mense: prepoznavanje
i afirmacija inteligencije na
dobrobit čovječanstva; podrška
istraživanju prirode, značajki i
upotrebe inteligencije; pružanje
poticajne intelektualne i
društvene sredine članovima.
Jedini je uvjet za učlanjenje u
Mensu postizanje rezultata
boljeg od onog koji postiže
98% populacije na
standardnom testu
inteligencije, koji se provodi
pod nadzorom ovlaštenog
psihologa Mense.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
10
Što je inteligencija?
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od
sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije,
razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja
za snalaženje u okolini.
Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu
da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena
sposobnost.
Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika
živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i
učenjem.
Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu,
mnogi drugi čimbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim.
Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u društveni uspjeh nisu u potpunosti
razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i
inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju
inteligencije.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
11
Što su testovi inteligencije i IQ?
Testove inteligencije čini niz zadataka koji mjere mogućnost stvaranja apstraktnih predodžbi,
učenja, i svladavanja novih situacija. Najčešći testovi inteligencije su Stanford-Binetov test
inteligencije i Wechslerov test inteligencije. Stanford-Binetov test inteligencije je američka
prilagodba francuskog Binet-Simonovog testa inteligencije, a prvi put ju je koristio Lewis
Terman 1916, psiholog na sveučilištu Stanford.
Rezultat testa je izražen u jedinicama kvocjenta inteligencije (intelligence quotient ili IQ).
Taj koncept je prvi predložio njemački psiholog William Stern, a usvojio Lewis Terman u Stanford-Binetovom
testu inteligencije. IQ je isprva bio računan kao omjer mentalne starosti osobe i njene stvarne dobi, pomnožen
sa sto. Tako na primjer, ako bi dijete staro 10 godina postiglo na testu inteligencije rezultat na razini koju
postižu prosječna 12-godišnja djeca, njegov bi IQ bio: (12/10) X 100 = 120.
Međutim, danas malo testova uključuju izračunavanje mentalne starosti, no ipak se rezultat testa izražava kao
IQ. Danas se IQ izračunava iz statističkog postotka ljudi za koje se očekuje da imaju određeni IQ.
Rezultati testova inteligencije slijede normalnu distribuciju, što znači da većina ljudi postiže rezultate oko
sredine distribucijske krivulje, a vjerojatnost postizanja rezultata daleko od sredine krivulje naglo opada. Na
primjer, na IQ skali otprilike 2 od 3 rezultata testa padaju između 85 i 115, a 19 od 20 rezultata padaju između
70 i 130. Osoba s rezultatom od 130 i više (gornjih 2.5%) smatra se natprosječno inteligentnom, a osoba s
rezultatom ispod 70 smatra se mentalno retardiranom.
Za članstvo u Mensi potrebno je na standardnom testu inteligencije imati rezultat unutar gornjih 2% (IQ =
148), odnosno rezultat koji spada u gornjih 1 od 50.
Testovi inteligencije koji se upotrebljavaju za testiranje u Mensi zasnivaju se isključivo na
slikama i rezultati tih testova ne ovise o obrazovanju, kulturnom porijeklu ili starosti.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
12
Slide 7
Predavanja za srednje škole br. 14.
Duševna zaostalost
mr.sc.Elvira Koić, dr.med.
F 70 – F 79
DUŠEVNA ZAOSTALOST
= stanje nepotpunog ili zaostalog razvoja
uma, koje je posebno karakterizirano
oštećenjem sposobnosti koje
pridonose cjelokupnom razvoju
inteligencije, npr. mišljenje, govor,
motorika i sposobnost ostvarivanja
društvenog kontakta.
Može se pojaviti samostalno ili udružena s
drugim mentalnim ili psihičkim promjenama.
Stupnjevi mentalne retardacije (IQ), se
obično procjenjuju standardiziranim
testovima inteligencije. Oni mogu biti
nadopunjeni i skalama koje procjenjuju i
socijalnu prilagodbu u postojećoj sredini, na
trenutačnoj razini funkcioniranja.
Intelektualne sposobnosti i socijalna
prilagodba mogu se vremenski mijenjati, i
premda slabo, ipak se mogu poboljšati
vježbom i rehabilitacijom.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
2
Razlikujemo:
Laku duševnu zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
Umjerenu duševnu
zaostalost (imbecilnost).
Tešku duševnu zaostalost .
Duboku duševnu zaostalost
(idiotija).
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
3
Laka duševna zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
IQ je između 50 i 69
(mentalna dob odraslih odgovara
kronološkoj dobi 9 do 12 godina).
Umjerena duševna zaostalost
(imbecilnost).
IQ je između 35 i 49 (odgovara
kronološkoj mentalnoj dobi 6
do 9 godina u odraslih.
(npr. u toj je skupini Down
sindrom).
Većina osoba nauči komunicirati i
djelomično brinuti o sebi, uz
potporu za život i rad
zajednice.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
4
Down Syndrome (Trisomy 21)
Najčešći
1 od 700 rođenih
Maternal age >35
Karijera povećava rizik
1866, opisan od John Landon Down-a
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
5
Teška duševna zaostalost .
IQ je između 20 i 34
( mentalna dob u odraslih od 3
do 6 godina).
Trebaju stalnu pomoći.
Duboka duševna zaostalost
(idiotija).
IQ ispod 20
(mentalna dob ispod 3 godine
odraslih).
Postoje ozbiljne smetnje
komunikacije, pokretljivosti,
kontinencije i brige za sebe.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
6
http://www.inkluzija.hr/
Stanovanje u zajednici uz
podršku
Zapošljavanje uz podršku
Prevencija institucionalizacije
Specijalizirano udomiteljstvo
Stambena zajednica za djecu
Kreativne radionice
Ciljna područja
Edukacija
Samozastupanje
Javne kampanje
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Inkluzija
je pristup u kojem se naglašava
da je različitost u snazi,
sposobnostima i potrebama
prirodna i poželjna.
Osobe s teškoćama u
razvoju dugi niz godina bile
su institucionalizirane i
marginalizirane u društvu.
Razvojem svijesti društva o
vrijednosti svakog pojedinca
javlja se inkluzija kao pokret
u okviru socijalnog modela.
Predavanja za srednje škole. br.
14.
7
IQ =
mentalna starost
-----------------X 100
kronološka starost
Mentalna starost se ustanovljava na osnovu broja bodova koji se
dobijaju rješavanjem odredjenih psiholoških testova.
Ako je IQ manji od 70 osoba je mentalno zaostala,
ako je IQ izmedju 90 i 110 intelektualne sposobnosti su prosječne
a ako je IQ iznad 110 inteligencija je nadprosječna.
testovi kojima se ispituje koeficijent inteligencije nisu idealni jer
se ne mogu upotrebljavati za uspredbu ljudi koji imaju različito
obrazovanje, pripadaju različitim kulturama ili klasama.
Danas se smatra da genotip utiče na razvoj inteligencije sa oko
60%, sredina sa oko 30%,a interakcija genotipa i sredine sa oko
10%.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
8
Distribucija IQ u općoj populaciji
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
9
MENSA
Mensa je međunarodna
udruga inteligentnih
pojedinaca.
Ciljevi su Mense: prepoznavanje
i afirmacija inteligencije na
dobrobit čovječanstva; podrška
istraživanju prirode, značajki i
upotrebe inteligencije; pružanje
poticajne intelektualne i
društvene sredine članovima.
Jedini je uvjet za učlanjenje u
Mensu postizanje rezultata
boljeg od onog koji postiže
98% populacije na
standardnom testu
inteligencije, koji se provodi
pod nadzorom ovlaštenog
psihologa Mense.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
10
Što je inteligencija?
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od
sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije,
razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja
za snalaženje u okolini.
Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu
da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena
sposobnost.
Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika
živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i
učenjem.
Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu,
mnogi drugi čimbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim.
Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u društveni uspjeh nisu u potpunosti
razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i
inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju
inteligencije.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
11
Što su testovi inteligencije i IQ?
Testove inteligencije čini niz zadataka koji mjere mogućnost stvaranja apstraktnih predodžbi,
učenja, i svladavanja novih situacija. Najčešći testovi inteligencije su Stanford-Binetov test
inteligencije i Wechslerov test inteligencije. Stanford-Binetov test inteligencije je američka
prilagodba francuskog Binet-Simonovog testa inteligencije, a prvi put ju je koristio Lewis
Terman 1916, psiholog na sveučilištu Stanford.
Rezultat testa je izražen u jedinicama kvocjenta inteligencije (intelligence quotient ili IQ).
Taj koncept je prvi predložio njemački psiholog William Stern, a usvojio Lewis Terman u Stanford-Binetovom
testu inteligencije. IQ je isprva bio računan kao omjer mentalne starosti osobe i njene stvarne dobi, pomnožen
sa sto. Tako na primjer, ako bi dijete staro 10 godina postiglo na testu inteligencije rezultat na razini koju
postižu prosječna 12-godišnja djeca, njegov bi IQ bio: (12/10) X 100 = 120.
Međutim, danas malo testova uključuju izračunavanje mentalne starosti, no ipak se rezultat testa izražava kao
IQ. Danas se IQ izračunava iz statističkog postotka ljudi za koje se očekuje da imaju određeni IQ.
Rezultati testova inteligencije slijede normalnu distribuciju, što znači da većina ljudi postiže rezultate oko
sredine distribucijske krivulje, a vjerojatnost postizanja rezultata daleko od sredine krivulje naglo opada. Na
primjer, na IQ skali otprilike 2 od 3 rezultata testa padaju između 85 i 115, a 19 od 20 rezultata padaju između
70 i 130. Osoba s rezultatom od 130 i više (gornjih 2.5%) smatra se natprosječno inteligentnom, a osoba s
rezultatom ispod 70 smatra se mentalno retardiranom.
Za članstvo u Mensi potrebno je na standardnom testu inteligencije imati rezultat unutar gornjih 2% (IQ =
148), odnosno rezultat koji spada u gornjih 1 od 50.
Testovi inteligencije koji se upotrebljavaju za testiranje u Mensi zasnivaju se isključivo na
slikama i rezultati tih testova ne ovise o obrazovanju, kulturnom porijeklu ili starosti.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
12
Slide 8
Predavanja za srednje škole br. 14.
Duševna zaostalost
mr.sc.Elvira Koić, dr.med.
F 70 – F 79
DUŠEVNA ZAOSTALOST
= stanje nepotpunog ili zaostalog razvoja
uma, koje je posebno karakterizirano
oštećenjem sposobnosti koje
pridonose cjelokupnom razvoju
inteligencije, npr. mišljenje, govor,
motorika i sposobnost ostvarivanja
društvenog kontakta.
Može se pojaviti samostalno ili udružena s
drugim mentalnim ili psihičkim promjenama.
Stupnjevi mentalne retardacije (IQ), se
obično procjenjuju standardiziranim
testovima inteligencije. Oni mogu biti
nadopunjeni i skalama koje procjenjuju i
socijalnu prilagodbu u postojećoj sredini, na
trenutačnoj razini funkcioniranja.
Intelektualne sposobnosti i socijalna
prilagodba mogu se vremenski mijenjati, i
premda slabo, ipak se mogu poboljšati
vježbom i rehabilitacijom.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
2
Razlikujemo:
Laku duševnu zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
Umjerenu duševnu
zaostalost (imbecilnost).
Tešku duševnu zaostalost .
Duboku duševnu zaostalost
(idiotija).
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
3
Laka duševna zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
IQ je između 50 i 69
(mentalna dob odraslih odgovara
kronološkoj dobi 9 do 12 godina).
Umjerena duševna zaostalost
(imbecilnost).
IQ je između 35 i 49 (odgovara
kronološkoj mentalnoj dobi 6
do 9 godina u odraslih.
(npr. u toj je skupini Down
sindrom).
Većina osoba nauči komunicirati i
djelomično brinuti o sebi, uz
potporu za život i rad
zajednice.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
4
Down Syndrome (Trisomy 21)
Najčešći
1 od 700 rođenih
Maternal age >35
Karijera povećava rizik
1866, opisan od John Landon Down-a
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
5
Teška duševna zaostalost .
IQ je između 20 i 34
( mentalna dob u odraslih od 3
do 6 godina).
Trebaju stalnu pomoći.
Duboka duševna zaostalost
(idiotija).
IQ ispod 20
(mentalna dob ispod 3 godine
odraslih).
Postoje ozbiljne smetnje
komunikacije, pokretljivosti,
kontinencije i brige za sebe.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
6
http://www.inkluzija.hr/
Stanovanje u zajednici uz
podršku
Zapošljavanje uz podršku
Prevencija institucionalizacije
Specijalizirano udomiteljstvo
Stambena zajednica za djecu
Kreativne radionice
Ciljna područja
Edukacija
Samozastupanje
Javne kampanje
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Inkluzija
je pristup u kojem se naglašava
da je različitost u snazi,
sposobnostima i potrebama
prirodna i poželjna.
Osobe s teškoćama u
razvoju dugi niz godina bile
su institucionalizirane i
marginalizirane u društvu.
Razvojem svijesti društva o
vrijednosti svakog pojedinca
javlja se inkluzija kao pokret
u okviru socijalnog modela.
Predavanja za srednje škole. br.
14.
7
IQ =
mentalna starost
-----------------X 100
kronološka starost
Mentalna starost se ustanovljava na osnovu broja bodova koji se
dobijaju rješavanjem odredjenih psiholoških testova.
Ako je IQ manji od 70 osoba je mentalno zaostala,
ako je IQ izmedju 90 i 110 intelektualne sposobnosti su prosječne
a ako je IQ iznad 110 inteligencija je nadprosječna.
testovi kojima se ispituje koeficijent inteligencije nisu idealni jer
se ne mogu upotrebljavati za uspredbu ljudi koji imaju različito
obrazovanje, pripadaju različitim kulturama ili klasama.
Danas se smatra da genotip utiče na razvoj inteligencije sa oko
60%, sredina sa oko 30%,a interakcija genotipa i sredine sa oko
10%.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
8
Distribucija IQ u općoj populaciji
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
9
MENSA
Mensa je međunarodna
udruga inteligentnih
pojedinaca.
Ciljevi su Mense: prepoznavanje
i afirmacija inteligencije na
dobrobit čovječanstva; podrška
istraživanju prirode, značajki i
upotrebe inteligencije; pružanje
poticajne intelektualne i
društvene sredine članovima.
Jedini je uvjet za učlanjenje u
Mensu postizanje rezultata
boljeg od onog koji postiže
98% populacije na
standardnom testu
inteligencije, koji se provodi
pod nadzorom ovlaštenog
psihologa Mense.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
10
Što je inteligencija?
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od
sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije,
razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja
za snalaženje u okolini.
Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu
da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena
sposobnost.
Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika
živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i
učenjem.
Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu,
mnogi drugi čimbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim.
Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u društveni uspjeh nisu u potpunosti
razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i
inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju
inteligencije.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
11
Što su testovi inteligencije i IQ?
Testove inteligencije čini niz zadataka koji mjere mogućnost stvaranja apstraktnih predodžbi,
učenja, i svladavanja novih situacija. Najčešći testovi inteligencije su Stanford-Binetov test
inteligencije i Wechslerov test inteligencije. Stanford-Binetov test inteligencije je američka
prilagodba francuskog Binet-Simonovog testa inteligencije, a prvi put ju je koristio Lewis
Terman 1916, psiholog na sveučilištu Stanford.
Rezultat testa je izražen u jedinicama kvocjenta inteligencije (intelligence quotient ili IQ).
Taj koncept je prvi predložio njemački psiholog William Stern, a usvojio Lewis Terman u Stanford-Binetovom
testu inteligencije. IQ je isprva bio računan kao omjer mentalne starosti osobe i njene stvarne dobi, pomnožen
sa sto. Tako na primjer, ako bi dijete staro 10 godina postiglo na testu inteligencije rezultat na razini koju
postižu prosječna 12-godišnja djeca, njegov bi IQ bio: (12/10) X 100 = 120.
Međutim, danas malo testova uključuju izračunavanje mentalne starosti, no ipak se rezultat testa izražava kao
IQ. Danas se IQ izračunava iz statističkog postotka ljudi za koje se očekuje da imaju određeni IQ.
Rezultati testova inteligencije slijede normalnu distribuciju, što znači da većina ljudi postiže rezultate oko
sredine distribucijske krivulje, a vjerojatnost postizanja rezultata daleko od sredine krivulje naglo opada. Na
primjer, na IQ skali otprilike 2 od 3 rezultata testa padaju između 85 i 115, a 19 od 20 rezultata padaju između
70 i 130. Osoba s rezultatom od 130 i više (gornjih 2.5%) smatra se natprosječno inteligentnom, a osoba s
rezultatom ispod 70 smatra se mentalno retardiranom.
Za članstvo u Mensi potrebno je na standardnom testu inteligencije imati rezultat unutar gornjih 2% (IQ =
148), odnosno rezultat koji spada u gornjih 1 od 50.
Testovi inteligencije koji se upotrebljavaju za testiranje u Mensi zasnivaju se isključivo na
slikama i rezultati tih testova ne ovise o obrazovanju, kulturnom porijeklu ili starosti.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
12
Slide 9
Predavanja za srednje škole br. 14.
Duševna zaostalost
mr.sc.Elvira Koić, dr.med.
F 70 – F 79
DUŠEVNA ZAOSTALOST
= stanje nepotpunog ili zaostalog razvoja
uma, koje je posebno karakterizirano
oštećenjem sposobnosti koje
pridonose cjelokupnom razvoju
inteligencije, npr. mišljenje, govor,
motorika i sposobnost ostvarivanja
društvenog kontakta.
Može se pojaviti samostalno ili udružena s
drugim mentalnim ili psihičkim promjenama.
Stupnjevi mentalne retardacije (IQ), se
obično procjenjuju standardiziranim
testovima inteligencije. Oni mogu biti
nadopunjeni i skalama koje procjenjuju i
socijalnu prilagodbu u postojećoj sredini, na
trenutačnoj razini funkcioniranja.
Intelektualne sposobnosti i socijalna
prilagodba mogu se vremenski mijenjati, i
premda slabo, ipak se mogu poboljšati
vježbom i rehabilitacijom.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
2
Razlikujemo:
Laku duševnu zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
Umjerenu duševnu
zaostalost (imbecilnost).
Tešku duševnu zaostalost .
Duboku duševnu zaostalost
(idiotija).
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
3
Laka duševna zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
IQ je između 50 i 69
(mentalna dob odraslih odgovara
kronološkoj dobi 9 do 12 godina).
Umjerena duševna zaostalost
(imbecilnost).
IQ je između 35 i 49 (odgovara
kronološkoj mentalnoj dobi 6
do 9 godina u odraslih.
(npr. u toj je skupini Down
sindrom).
Većina osoba nauči komunicirati i
djelomično brinuti o sebi, uz
potporu za život i rad
zajednice.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
4
Down Syndrome (Trisomy 21)
Najčešći
1 od 700 rođenih
Maternal age >35
Karijera povećava rizik
1866, opisan od John Landon Down-a
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
5
Teška duševna zaostalost .
IQ je između 20 i 34
( mentalna dob u odraslih od 3
do 6 godina).
Trebaju stalnu pomoći.
Duboka duševna zaostalost
(idiotija).
IQ ispod 20
(mentalna dob ispod 3 godine
odraslih).
Postoje ozbiljne smetnje
komunikacije, pokretljivosti,
kontinencije i brige za sebe.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
6
http://www.inkluzija.hr/
Stanovanje u zajednici uz
podršku
Zapošljavanje uz podršku
Prevencija institucionalizacije
Specijalizirano udomiteljstvo
Stambena zajednica za djecu
Kreativne radionice
Ciljna područja
Edukacija
Samozastupanje
Javne kampanje
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Inkluzija
je pristup u kojem se naglašava
da je različitost u snazi,
sposobnostima i potrebama
prirodna i poželjna.
Osobe s teškoćama u
razvoju dugi niz godina bile
su institucionalizirane i
marginalizirane u društvu.
Razvojem svijesti društva o
vrijednosti svakog pojedinca
javlja se inkluzija kao pokret
u okviru socijalnog modela.
Predavanja za srednje škole. br.
14.
7
IQ =
mentalna starost
-----------------X 100
kronološka starost
Mentalna starost se ustanovljava na osnovu broja bodova koji se
dobijaju rješavanjem odredjenih psiholoških testova.
Ako je IQ manji od 70 osoba je mentalno zaostala,
ako je IQ izmedju 90 i 110 intelektualne sposobnosti su prosječne
a ako je IQ iznad 110 inteligencija je nadprosječna.
testovi kojima se ispituje koeficijent inteligencije nisu idealni jer
se ne mogu upotrebljavati za uspredbu ljudi koji imaju različito
obrazovanje, pripadaju različitim kulturama ili klasama.
Danas se smatra da genotip utiče na razvoj inteligencije sa oko
60%, sredina sa oko 30%,a interakcija genotipa i sredine sa oko
10%.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
8
Distribucija IQ u općoj populaciji
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
9
MENSA
Mensa je međunarodna
udruga inteligentnih
pojedinaca.
Ciljevi su Mense: prepoznavanje
i afirmacija inteligencije na
dobrobit čovječanstva; podrška
istraživanju prirode, značajki i
upotrebe inteligencije; pružanje
poticajne intelektualne i
društvene sredine članovima.
Jedini je uvjet za učlanjenje u
Mensu postizanje rezultata
boljeg od onog koji postiže
98% populacije na
standardnom testu
inteligencije, koji se provodi
pod nadzorom ovlaštenog
psihologa Mense.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
10
Što je inteligencija?
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od
sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije,
razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja
za snalaženje u okolini.
Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu
da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena
sposobnost.
Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika
živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i
učenjem.
Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu,
mnogi drugi čimbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim.
Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u društveni uspjeh nisu u potpunosti
razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i
inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju
inteligencije.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
11
Što su testovi inteligencije i IQ?
Testove inteligencije čini niz zadataka koji mjere mogućnost stvaranja apstraktnih predodžbi,
učenja, i svladavanja novih situacija. Najčešći testovi inteligencije su Stanford-Binetov test
inteligencije i Wechslerov test inteligencije. Stanford-Binetov test inteligencije je američka
prilagodba francuskog Binet-Simonovog testa inteligencije, a prvi put ju je koristio Lewis
Terman 1916, psiholog na sveučilištu Stanford.
Rezultat testa je izražen u jedinicama kvocjenta inteligencije (intelligence quotient ili IQ).
Taj koncept je prvi predložio njemački psiholog William Stern, a usvojio Lewis Terman u Stanford-Binetovom
testu inteligencije. IQ je isprva bio računan kao omjer mentalne starosti osobe i njene stvarne dobi, pomnožen
sa sto. Tako na primjer, ako bi dijete staro 10 godina postiglo na testu inteligencije rezultat na razini koju
postižu prosječna 12-godišnja djeca, njegov bi IQ bio: (12/10) X 100 = 120.
Međutim, danas malo testova uključuju izračunavanje mentalne starosti, no ipak se rezultat testa izražava kao
IQ. Danas se IQ izračunava iz statističkog postotka ljudi za koje se očekuje da imaju određeni IQ.
Rezultati testova inteligencije slijede normalnu distribuciju, što znači da većina ljudi postiže rezultate oko
sredine distribucijske krivulje, a vjerojatnost postizanja rezultata daleko od sredine krivulje naglo opada. Na
primjer, na IQ skali otprilike 2 od 3 rezultata testa padaju između 85 i 115, a 19 od 20 rezultata padaju između
70 i 130. Osoba s rezultatom od 130 i više (gornjih 2.5%) smatra se natprosječno inteligentnom, a osoba s
rezultatom ispod 70 smatra se mentalno retardiranom.
Za članstvo u Mensi potrebno je na standardnom testu inteligencije imati rezultat unutar gornjih 2% (IQ =
148), odnosno rezultat koji spada u gornjih 1 od 50.
Testovi inteligencije koji se upotrebljavaju za testiranje u Mensi zasnivaju se isključivo na
slikama i rezultati tih testova ne ovise o obrazovanju, kulturnom porijeklu ili starosti.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
12
Slide 10
Predavanja za srednje škole br. 14.
Duševna zaostalost
mr.sc.Elvira Koić, dr.med.
F 70 – F 79
DUŠEVNA ZAOSTALOST
= stanje nepotpunog ili zaostalog razvoja
uma, koje je posebno karakterizirano
oštećenjem sposobnosti koje
pridonose cjelokupnom razvoju
inteligencije, npr. mišljenje, govor,
motorika i sposobnost ostvarivanja
društvenog kontakta.
Može se pojaviti samostalno ili udružena s
drugim mentalnim ili psihičkim promjenama.
Stupnjevi mentalne retardacije (IQ), se
obično procjenjuju standardiziranim
testovima inteligencije. Oni mogu biti
nadopunjeni i skalama koje procjenjuju i
socijalnu prilagodbu u postojećoj sredini, na
trenutačnoj razini funkcioniranja.
Intelektualne sposobnosti i socijalna
prilagodba mogu se vremenski mijenjati, i
premda slabo, ipak se mogu poboljšati
vježbom i rehabilitacijom.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
2
Razlikujemo:
Laku duševnu zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
Umjerenu duševnu
zaostalost (imbecilnost).
Tešku duševnu zaostalost .
Duboku duševnu zaostalost
(idiotija).
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
3
Laka duševna zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
IQ je između 50 i 69
(mentalna dob odraslih odgovara
kronološkoj dobi 9 do 12 godina).
Umjerena duševna zaostalost
(imbecilnost).
IQ je između 35 i 49 (odgovara
kronološkoj mentalnoj dobi 6
do 9 godina u odraslih.
(npr. u toj je skupini Down
sindrom).
Većina osoba nauči komunicirati i
djelomično brinuti o sebi, uz
potporu za život i rad
zajednice.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
4
Down Syndrome (Trisomy 21)
Najčešći
1 od 700 rođenih
Maternal age >35
Karijera povećava rizik
1866, opisan od John Landon Down-a
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
5
Teška duševna zaostalost .
IQ je između 20 i 34
( mentalna dob u odraslih od 3
do 6 godina).
Trebaju stalnu pomoći.
Duboka duševna zaostalost
(idiotija).
IQ ispod 20
(mentalna dob ispod 3 godine
odraslih).
Postoje ozbiljne smetnje
komunikacije, pokretljivosti,
kontinencije i brige za sebe.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
6
http://www.inkluzija.hr/
Stanovanje u zajednici uz
podršku
Zapošljavanje uz podršku
Prevencija institucionalizacije
Specijalizirano udomiteljstvo
Stambena zajednica za djecu
Kreativne radionice
Ciljna područja
Edukacija
Samozastupanje
Javne kampanje
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Inkluzija
je pristup u kojem se naglašava
da je različitost u snazi,
sposobnostima i potrebama
prirodna i poželjna.
Osobe s teškoćama u
razvoju dugi niz godina bile
su institucionalizirane i
marginalizirane u društvu.
Razvojem svijesti društva o
vrijednosti svakog pojedinca
javlja se inkluzija kao pokret
u okviru socijalnog modela.
Predavanja za srednje škole. br.
14.
7
IQ =
mentalna starost
-----------------X 100
kronološka starost
Mentalna starost se ustanovljava na osnovu broja bodova koji se
dobijaju rješavanjem odredjenih psiholoških testova.
Ako je IQ manji od 70 osoba je mentalno zaostala,
ako je IQ izmedju 90 i 110 intelektualne sposobnosti su prosječne
a ako je IQ iznad 110 inteligencija je nadprosječna.
testovi kojima se ispituje koeficijent inteligencije nisu idealni jer
se ne mogu upotrebljavati za uspredbu ljudi koji imaju različito
obrazovanje, pripadaju različitim kulturama ili klasama.
Danas se smatra da genotip utiče na razvoj inteligencije sa oko
60%, sredina sa oko 30%,a interakcija genotipa i sredine sa oko
10%.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
8
Distribucija IQ u općoj populaciji
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
9
MENSA
Mensa je međunarodna
udruga inteligentnih
pojedinaca.
Ciljevi su Mense: prepoznavanje
i afirmacija inteligencije na
dobrobit čovječanstva; podrška
istraživanju prirode, značajki i
upotrebe inteligencije; pružanje
poticajne intelektualne i
društvene sredine članovima.
Jedini je uvjet za učlanjenje u
Mensu postizanje rezultata
boljeg od onog koji postiže
98% populacije na
standardnom testu
inteligencije, koji se provodi
pod nadzorom ovlaštenog
psihologa Mense.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
10
Što je inteligencija?
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od
sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije,
razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja
za snalaženje u okolini.
Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu
da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena
sposobnost.
Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika
živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i
učenjem.
Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu,
mnogi drugi čimbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim.
Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u društveni uspjeh nisu u potpunosti
razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i
inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju
inteligencije.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
11
Što su testovi inteligencije i IQ?
Testove inteligencije čini niz zadataka koji mjere mogućnost stvaranja apstraktnih predodžbi,
učenja, i svladavanja novih situacija. Najčešći testovi inteligencije su Stanford-Binetov test
inteligencije i Wechslerov test inteligencije. Stanford-Binetov test inteligencije je američka
prilagodba francuskog Binet-Simonovog testa inteligencije, a prvi put ju je koristio Lewis
Terman 1916, psiholog na sveučilištu Stanford.
Rezultat testa je izražen u jedinicama kvocjenta inteligencije (intelligence quotient ili IQ).
Taj koncept je prvi predložio njemački psiholog William Stern, a usvojio Lewis Terman u Stanford-Binetovom
testu inteligencije. IQ je isprva bio računan kao omjer mentalne starosti osobe i njene stvarne dobi, pomnožen
sa sto. Tako na primjer, ako bi dijete staro 10 godina postiglo na testu inteligencije rezultat na razini koju
postižu prosječna 12-godišnja djeca, njegov bi IQ bio: (12/10) X 100 = 120.
Međutim, danas malo testova uključuju izračunavanje mentalne starosti, no ipak se rezultat testa izražava kao
IQ. Danas se IQ izračunava iz statističkog postotka ljudi za koje se očekuje da imaju određeni IQ.
Rezultati testova inteligencije slijede normalnu distribuciju, što znači da većina ljudi postiže rezultate oko
sredine distribucijske krivulje, a vjerojatnost postizanja rezultata daleko od sredine krivulje naglo opada. Na
primjer, na IQ skali otprilike 2 od 3 rezultata testa padaju između 85 i 115, a 19 od 20 rezultata padaju između
70 i 130. Osoba s rezultatom od 130 i više (gornjih 2.5%) smatra se natprosječno inteligentnom, a osoba s
rezultatom ispod 70 smatra se mentalno retardiranom.
Za članstvo u Mensi potrebno je na standardnom testu inteligencije imati rezultat unutar gornjih 2% (IQ =
148), odnosno rezultat koji spada u gornjih 1 od 50.
Testovi inteligencije koji se upotrebljavaju za testiranje u Mensi zasnivaju se isključivo na
slikama i rezultati tih testova ne ovise o obrazovanju, kulturnom porijeklu ili starosti.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
12
Slide 11
Predavanja za srednje škole br. 14.
Duševna zaostalost
mr.sc.Elvira Koić, dr.med.
F 70 – F 79
DUŠEVNA ZAOSTALOST
= stanje nepotpunog ili zaostalog razvoja
uma, koje je posebno karakterizirano
oštećenjem sposobnosti koje
pridonose cjelokupnom razvoju
inteligencije, npr. mišljenje, govor,
motorika i sposobnost ostvarivanja
društvenog kontakta.
Može se pojaviti samostalno ili udružena s
drugim mentalnim ili psihičkim promjenama.
Stupnjevi mentalne retardacije (IQ), se
obično procjenjuju standardiziranim
testovima inteligencije. Oni mogu biti
nadopunjeni i skalama koje procjenjuju i
socijalnu prilagodbu u postojećoj sredini, na
trenutačnoj razini funkcioniranja.
Intelektualne sposobnosti i socijalna
prilagodba mogu se vremenski mijenjati, i
premda slabo, ipak se mogu poboljšati
vježbom i rehabilitacijom.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
2
Razlikujemo:
Laku duševnu zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
Umjerenu duševnu
zaostalost (imbecilnost).
Tešku duševnu zaostalost .
Duboku duševnu zaostalost
(idiotija).
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
3
Laka duševna zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
IQ je između 50 i 69
(mentalna dob odraslih odgovara
kronološkoj dobi 9 do 12 godina).
Umjerena duševna zaostalost
(imbecilnost).
IQ je između 35 i 49 (odgovara
kronološkoj mentalnoj dobi 6
do 9 godina u odraslih.
(npr. u toj je skupini Down
sindrom).
Većina osoba nauči komunicirati i
djelomično brinuti o sebi, uz
potporu za život i rad
zajednice.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
4
Down Syndrome (Trisomy 21)
Najčešći
1 od 700 rođenih
Maternal age >35
Karijera povećava rizik
1866, opisan od John Landon Down-a
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
5
Teška duševna zaostalost .
IQ je između 20 i 34
( mentalna dob u odraslih od 3
do 6 godina).
Trebaju stalnu pomoći.
Duboka duševna zaostalost
(idiotija).
IQ ispod 20
(mentalna dob ispod 3 godine
odraslih).
Postoje ozbiljne smetnje
komunikacije, pokretljivosti,
kontinencije i brige za sebe.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
6
http://www.inkluzija.hr/
Stanovanje u zajednici uz
podršku
Zapošljavanje uz podršku
Prevencija institucionalizacije
Specijalizirano udomiteljstvo
Stambena zajednica za djecu
Kreativne radionice
Ciljna područja
Edukacija
Samozastupanje
Javne kampanje
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Inkluzija
je pristup u kojem se naglašava
da je različitost u snazi,
sposobnostima i potrebama
prirodna i poželjna.
Osobe s teškoćama u
razvoju dugi niz godina bile
su institucionalizirane i
marginalizirane u društvu.
Razvojem svijesti društva o
vrijednosti svakog pojedinca
javlja se inkluzija kao pokret
u okviru socijalnog modela.
Predavanja za srednje škole. br.
14.
7
IQ =
mentalna starost
-----------------X 100
kronološka starost
Mentalna starost se ustanovljava na osnovu broja bodova koji se
dobijaju rješavanjem odredjenih psiholoških testova.
Ako je IQ manji od 70 osoba je mentalno zaostala,
ako je IQ izmedju 90 i 110 intelektualne sposobnosti su prosječne
a ako je IQ iznad 110 inteligencija je nadprosječna.
testovi kojima se ispituje koeficijent inteligencije nisu idealni jer
se ne mogu upotrebljavati za uspredbu ljudi koji imaju različito
obrazovanje, pripadaju različitim kulturama ili klasama.
Danas se smatra da genotip utiče na razvoj inteligencije sa oko
60%, sredina sa oko 30%,a interakcija genotipa i sredine sa oko
10%.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
8
Distribucija IQ u općoj populaciji
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
9
MENSA
Mensa je međunarodna
udruga inteligentnih
pojedinaca.
Ciljevi su Mense: prepoznavanje
i afirmacija inteligencije na
dobrobit čovječanstva; podrška
istraživanju prirode, značajki i
upotrebe inteligencije; pružanje
poticajne intelektualne i
društvene sredine članovima.
Jedini je uvjet za učlanjenje u
Mensu postizanje rezultata
boljeg od onog koji postiže
98% populacije na
standardnom testu
inteligencije, koji se provodi
pod nadzorom ovlaštenog
psihologa Mense.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
10
Što je inteligencija?
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od
sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije,
razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja
za snalaženje u okolini.
Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu
da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena
sposobnost.
Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika
živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i
učenjem.
Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu,
mnogi drugi čimbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim.
Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u društveni uspjeh nisu u potpunosti
razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i
inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju
inteligencije.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
11
Što su testovi inteligencije i IQ?
Testove inteligencije čini niz zadataka koji mjere mogućnost stvaranja apstraktnih predodžbi,
učenja, i svladavanja novih situacija. Najčešći testovi inteligencije su Stanford-Binetov test
inteligencije i Wechslerov test inteligencije. Stanford-Binetov test inteligencije je američka
prilagodba francuskog Binet-Simonovog testa inteligencije, a prvi put ju je koristio Lewis
Terman 1916, psiholog na sveučilištu Stanford.
Rezultat testa je izražen u jedinicama kvocjenta inteligencije (intelligence quotient ili IQ).
Taj koncept je prvi predložio njemački psiholog William Stern, a usvojio Lewis Terman u Stanford-Binetovom
testu inteligencije. IQ je isprva bio računan kao omjer mentalne starosti osobe i njene stvarne dobi, pomnožen
sa sto. Tako na primjer, ako bi dijete staro 10 godina postiglo na testu inteligencije rezultat na razini koju
postižu prosječna 12-godišnja djeca, njegov bi IQ bio: (12/10) X 100 = 120.
Međutim, danas malo testova uključuju izračunavanje mentalne starosti, no ipak se rezultat testa izražava kao
IQ. Danas se IQ izračunava iz statističkog postotka ljudi za koje se očekuje da imaju određeni IQ.
Rezultati testova inteligencije slijede normalnu distribuciju, što znači da većina ljudi postiže rezultate oko
sredine distribucijske krivulje, a vjerojatnost postizanja rezultata daleko od sredine krivulje naglo opada. Na
primjer, na IQ skali otprilike 2 od 3 rezultata testa padaju između 85 i 115, a 19 od 20 rezultata padaju između
70 i 130. Osoba s rezultatom od 130 i više (gornjih 2.5%) smatra se natprosječno inteligentnom, a osoba s
rezultatom ispod 70 smatra se mentalno retardiranom.
Za članstvo u Mensi potrebno je na standardnom testu inteligencije imati rezultat unutar gornjih 2% (IQ =
148), odnosno rezultat koji spada u gornjih 1 od 50.
Testovi inteligencije koji se upotrebljavaju za testiranje u Mensi zasnivaju se isključivo na
slikama i rezultati tih testova ne ovise o obrazovanju, kulturnom porijeklu ili starosti.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
12
Slide 12
Predavanja za srednje škole br. 14.
Duševna zaostalost
mr.sc.Elvira Koić, dr.med.
F 70 – F 79
DUŠEVNA ZAOSTALOST
= stanje nepotpunog ili zaostalog razvoja
uma, koje je posebno karakterizirano
oštećenjem sposobnosti koje
pridonose cjelokupnom razvoju
inteligencije, npr. mišljenje, govor,
motorika i sposobnost ostvarivanja
društvenog kontakta.
Može se pojaviti samostalno ili udružena s
drugim mentalnim ili psihičkim promjenama.
Stupnjevi mentalne retardacije (IQ), se
obično procjenjuju standardiziranim
testovima inteligencije. Oni mogu biti
nadopunjeni i skalama koje procjenjuju i
socijalnu prilagodbu u postojećoj sredini, na
trenutačnoj razini funkcioniranja.
Intelektualne sposobnosti i socijalna
prilagodba mogu se vremenski mijenjati, i
premda slabo, ipak se mogu poboljšati
vježbom i rehabilitacijom.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
2
Razlikujemo:
Laku duševnu zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
Umjerenu duševnu
zaostalost (imbecilnost).
Tešku duševnu zaostalost .
Duboku duševnu zaostalost
(idiotija).
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
3
Laka duševna zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
IQ je između 50 i 69
(mentalna dob odraslih odgovara
kronološkoj dobi 9 do 12 godina).
Umjerena duševna zaostalost
(imbecilnost).
IQ je između 35 i 49 (odgovara
kronološkoj mentalnoj dobi 6
do 9 godina u odraslih.
(npr. u toj je skupini Down
sindrom).
Većina osoba nauči komunicirati i
djelomično brinuti o sebi, uz
potporu za život i rad
zajednice.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
4
Down Syndrome (Trisomy 21)
Najčešći
1 od 700 rođenih
Maternal age >35
Karijera povećava rizik
1866, opisan od John Landon Down-a
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
5
Teška duševna zaostalost .
IQ je između 20 i 34
( mentalna dob u odraslih od 3
do 6 godina).
Trebaju stalnu pomoći.
Duboka duševna zaostalost
(idiotija).
IQ ispod 20
(mentalna dob ispod 3 godine
odraslih).
Postoje ozbiljne smetnje
komunikacije, pokretljivosti,
kontinencije i brige za sebe.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
6
http://www.inkluzija.hr/
Stanovanje u zajednici uz
podršku
Zapošljavanje uz podršku
Prevencija institucionalizacije
Specijalizirano udomiteljstvo
Stambena zajednica za djecu
Kreativne radionice
Ciljna područja
Edukacija
Samozastupanje
Javne kampanje
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Inkluzija
je pristup u kojem se naglašava
da je različitost u snazi,
sposobnostima i potrebama
prirodna i poželjna.
Osobe s teškoćama u
razvoju dugi niz godina bile
su institucionalizirane i
marginalizirane u društvu.
Razvojem svijesti društva o
vrijednosti svakog pojedinca
javlja se inkluzija kao pokret
u okviru socijalnog modela.
Predavanja za srednje škole. br.
14.
7
IQ =
mentalna starost
-----------------X 100
kronološka starost
Mentalna starost se ustanovljava na osnovu broja bodova koji se
dobijaju rješavanjem odredjenih psiholoških testova.
Ako je IQ manji od 70 osoba je mentalno zaostala,
ako je IQ izmedju 90 i 110 intelektualne sposobnosti su prosječne
a ako je IQ iznad 110 inteligencija je nadprosječna.
testovi kojima se ispituje koeficijent inteligencije nisu idealni jer
se ne mogu upotrebljavati za uspredbu ljudi koji imaju različito
obrazovanje, pripadaju različitim kulturama ili klasama.
Danas se smatra da genotip utiče na razvoj inteligencije sa oko
60%, sredina sa oko 30%,a interakcija genotipa i sredine sa oko
10%.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
8
Distribucija IQ u općoj populaciji
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
9
MENSA
Mensa je međunarodna
udruga inteligentnih
pojedinaca.
Ciljevi su Mense: prepoznavanje
i afirmacija inteligencije na
dobrobit čovječanstva; podrška
istraživanju prirode, značajki i
upotrebe inteligencije; pružanje
poticajne intelektualne i
društvene sredine članovima.
Jedini je uvjet za učlanjenje u
Mensu postizanje rezultata
boljeg od onog koji postiže
98% populacije na
standardnom testu
inteligencije, koji se provodi
pod nadzorom ovlaštenog
psihologa Mense.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
10
Što je inteligencija?
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od
sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije,
razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja
za snalaženje u okolini.
Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu
da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena
sposobnost.
Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika
živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i
učenjem.
Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu,
mnogi drugi čimbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim.
Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u društveni uspjeh nisu u potpunosti
razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i
inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju
inteligencije.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
11
Što su testovi inteligencije i IQ?
Testove inteligencije čini niz zadataka koji mjere mogućnost stvaranja apstraktnih predodžbi,
učenja, i svladavanja novih situacija. Najčešći testovi inteligencije su Stanford-Binetov test
inteligencije i Wechslerov test inteligencije. Stanford-Binetov test inteligencije je američka
prilagodba francuskog Binet-Simonovog testa inteligencije, a prvi put ju je koristio Lewis
Terman 1916, psiholog na sveučilištu Stanford.
Rezultat testa je izražen u jedinicama kvocjenta inteligencije (intelligence quotient ili IQ).
Taj koncept je prvi predložio njemački psiholog William Stern, a usvojio Lewis Terman u Stanford-Binetovom
testu inteligencije. IQ je isprva bio računan kao omjer mentalne starosti osobe i njene stvarne dobi, pomnožen
sa sto. Tako na primjer, ako bi dijete staro 10 godina postiglo na testu inteligencije rezultat na razini koju
postižu prosječna 12-godišnja djeca, njegov bi IQ bio: (12/10) X 100 = 120.
Međutim, danas malo testova uključuju izračunavanje mentalne starosti, no ipak se rezultat testa izražava kao
IQ. Danas se IQ izračunava iz statističkog postotka ljudi za koje se očekuje da imaju određeni IQ.
Rezultati testova inteligencije slijede normalnu distribuciju, što znači da većina ljudi postiže rezultate oko
sredine distribucijske krivulje, a vjerojatnost postizanja rezultata daleko od sredine krivulje naglo opada. Na
primjer, na IQ skali otprilike 2 od 3 rezultata testa padaju između 85 i 115, a 19 od 20 rezultata padaju između
70 i 130. Osoba s rezultatom od 130 i više (gornjih 2.5%) smatra se natprosječno inteligentnom, a osoba s
rezultatom ispod 70 smatra se mentalno retardiranom.
Za članstvo u Mensi potrebno je na standardnom testu inteligencije imati rezultat unutar gornjih 2% (IQ =
148), odnosno rezultat koji spada u gornjih 1 od 50.
Testovi inteligencije koji se upotrebljavaju za testiranje u Mensi zasnivaju se isključivo na
slikama i rezultati tih testova ne ovise o obrazovanju, kulturnom porijeklu ili starosti.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
12
Predavanja za srednje škole br. 14.
Duševna zaostalost
mr.sc.Elvira Koić, dr.med.
F 70 – F 79
DUŠEVNA ZAOSTALOST
= stanje nepotpunog ili zaostalog razvoja
uma, koje je posebno karakterizirano
oštećenjem sposobnosti koje
pridonose cjelokupnom razvoju
inteligencije, npr. mišljenje, govor,
motorika i sposobnost ostvarivanja
društvenog kontakta.
Može se pojaviti samostalno ili udružena s
drugim mentalnim ili psihičkim promjenama.
Stupnjevi mentalne retardacije (IQ), se
obično procjenjuju standardiziranim
testovima inteligencije. Oni mogu biti
nadopunjeni i skalama koje procjenjuju i
socijalnu prilagodbu u postojećoj sredini, na
trenutačnoj razini funkcioniranja.
Intelektualne sposobnosti i socijalna
prilagodba mogu se vremenski mijenjati, i
premda slabo, ipak se mogu poboljšati
vježbom i rehabilitacijom.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
2
Razlikujemo:
Laku duševnu zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
Umjerenu duševnu
zaostalost (imbecilnost).
Tešku duševnu zaostalost .
Duboku duševnu zaostalost
(idiotija).
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
3
Laka duševna zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
IQ je između 50 i 69
(mentalna dob odraslih odgovara
kronološkoj dobi 9 do 12 godina).
Umjerena duševna zaostalost
(imbecilnost).
IQ je između 35 i 49 (odgovara
kronološkoj mentalnoj dobi 6
do 9 godina u odraslih.
(npr. u toj je skupini Down
sindrom).
Većina osoba nauči komunicirati i
djelomično brinuti o sebi, uz
potporu za život i rad
zajednice.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
4
Down Syndrome (Trisomy 21)
Najčešći
1 od 700 rođenih
Maternal age >35
Karijera povećava rizik
1866, opisan od John Landon Down-a
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
5
Teška duševna zaostalost .
IQ je između 20 i 34
( mentalna dob u odraslih od 3
do 6 godina).
Trebaju stalnu pomoći.
Duboka duševna zaostalost
(idiotija).
IQ ispod 20
(mentalna dob ispod 3 godine
odraslih).
Postoje ozbiljne smetnje
komunikacije, pokretljivosti,
kontinencije i brige za sebe.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
6
http://www.inkluzija.hr/
Stanovanje u zajednici uz
podršku
Zapošljavanje uz podršku
Prevencija institucionalizacije
Specijalizirano udomiteljstvo
Stambena zajednica za djecu
Kreativne radionice
Ciljna područja
Edukacija
Samozastupanje
Javne kampanje
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Inkluzija
je pristup u kojem se naglašava
da je različitost u snazi,
sposobnostima i potrebama
prirodna i poželjna.
Osobe s teškoćama u
razvoju dugi niz godina bile
su institucionalizirane i
marginalizirane u društvu.
Razvojem svijesti društva o
vrijednosti svakog pojedinca
javlja se inkluzija kao pokret
u okviru socijalnog modela.
Predavanja za srednje škole. br.
14.
7
IQ =
mentalna starost
-----------------X 100
kronološka starost
Mentalna starost se ustanovljava na osnovu broja bodova koji se
dobijaju rješavanjem odredjenih psiholoških testova.
Ako je IQ manji od 70 osoba je mentalno zaostala,
ako je IQ izmedju 90 i 110 intelektualne sposobnosti su prosječne
a ako je IQ iznad 110 inteligencija je nadprosječna.
testovi kojima se ispituje koeficijent inteligencije nisu idealni jer
se ne mogu upotrebljavati za uspredbu ljudi koji imaju različito
obrazovanje, pripadaju različitim kulturama ili klasama.
Danas se smatra da genotip utiče na razvoj inteligencije sa oko
60%, sredina sa oko 30%,a interakcija genotipa i sredine sa oko
10%.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
8
Distribucija IQ u općoj populaciji
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
9
MENSA
Mensa je međunarodna
udruga inteligentnih
pojedinaca.
Ciljevi su Mense: prepoznavanje
i afirmacija inteligencije na
dobrobit čovječanstva; podrška
istraživanju prirode, značajki i
upotrebe inteligencije; pružanje
poticajne intelektualne i
društvene sredine članovima.
Jedini je uvjet za učlanjenje u
Mensu postizanje rezultata
boljeg od onog koji postiže
98% populacije na
standardnom testu
inteligencije, koji se provodi
pod nadzorom ovlaštenog
psihologa Mense.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
10
Što je inteligencija?
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od
sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije,
razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja
za snalaženje u okolini.
Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu
da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena
sposobnost.
Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika
živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i
učenjem.
Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu,
mnogi drugi čimbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim.
Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u društveni uspjeh nisu u potpunosti
razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i
inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju
inteligencije.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
11
Što su testovi inteligencije i IQ?
Testove inteligencije čini niz zadataka koji mjere mogućnost stvaranja apstraktnih predodžbi,
učenja, i svladavanja novih situacija. Najčešći testovi inteligencije su Stanford-Binetov test
inteligencije i Wechslerov test inteligencije. Stanford-Binetov test inteligencije je američka
prilagodba francuskog Binet-Simonovog testa inteligencije, a prvi put ju je koristio Lewis
Terman 1916, psiholog na sveučilištu Stanford.
Rezultat testa je izražen u jedinicama kvocjenta inteligencije (intelligence quotient ili IQ).
Taj koncept je prvi predložio njemački psiholog William Stern, a usvojio Lewis Terman u Stanford-Binetovom
testu inteligencije. IQ je isprva bio računan kao omjer mentalne starosti osobe i njene stvarne dobi, pomnožen
sa sto. Tako na primjer, ako bi dijete staro 10 godina postiglo na testu inteligencije rezultat na razini koju
postižu prosječna 12-godišnja djeca, njegov bi IQ bio: (12/10) X 100 = 120.
Međutim, danas malo testova uključuju izračunavanje mentalne starosti, no ipak se rezultat testa izražava kao
IQ. Danas se IQ izračunava iz statističkog postotka ljudi za koje se očekuje da imaju određeni IQ.
Rezultati testova inteligencije slijede normalnu distribuciju, što znači da većina ljudi postiže rezultate oko
sredine distribucijske krivulje, a vjerojatnost postizanja rezultata daleko od sredine krivulje naglo opada. Na
primjer, na IQ skali otprilike 2 od 3 rezultata testa padaju između 85 i 115, a 19 od 20 rezultata padaju između
70 i 130. Osoba s rezultatom od 130 i više (gornjih 2.5%) smatra se natprosječno inteligentnom, a osoba s
rezultatom ispod 70 smatra se mentalno retardiranom.
Za članstvo u Mensi potrebno je na standardnom testu inteligencije imati rezultat unutar gornjih 2% (IQ =
148), odnosno rezultat koji spada u gornjih 1 od 50.
Testovi inteligencije koji se upotrebljavaju za testiranje u Mensi zasnivaju se isključivo na
slikama i rezultati tih testova ne ovise o obrazovanju, kulturnom porijeklu ili starosti.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
12
Slide 2
Predavanja za srednje škole br. 14.
Duševna zaostalost
mr.sc.Elvira Koić, dr.med.
F 70 – F 79
DUŠEVNA ZAOSTALOST
= stanje nepotpunog ili zaostalog razvoja
uma, koje je posebno karakterizirano
oštećenjem sposobnosti koje
pridonose cjelokupnom razvoju
inteligencije, npr. mišljenje, govor,
motorika i sposobnost ostvarivanja
društvenog kontakta.
Može se pojaviti samostalno ili udružena s
drugim mentalnim ili psihičkim promjenama.
Stupnjevi mentalne retardacije (IQ), se
obično procjenjuju standardiziranim
testovima inteligencije. Oni mogu biti
nadopunjeni i skalama koje procjenjuju i
socijalnu prilagodbu u postojećoj sredini, na
trenutačnoj razini funkcioniranja.
Intelektualne sposobnosti i socijalna
prilagodba mogu se vremenski mijenjati, i
premda slabo, ipak se mogu poboljšati
vježbom i rehabilitacijom.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
2
Razlikujemo:
Laku duševnu zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
Umjerenu duševnu
zaostalost (imbecilnost).
Tešku duševnu zaostalost .
Duboku duševnu zaostalost
(idiotija).
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
3
Laka duševna zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
IQ je između 50 i 69
(mentalna dob odraslih odgovara
kronološkoj dobi 9 do 12 godina).
Umjerena duševna zaostalost
(imbecilnost).
IQ je između 35 i 49 (odgovara
kronološkoj mentalnoj dobi 6
do 9 godina u odraslih.
(npr. u toj je skupini Down
sindrom).
Većina osoba nauči komunicirati i
djelomično brinuti o sebi, uz
potporu za život i rad
zajednice.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
4
Down Syndrome (Trisomy 21)
Najčešći
1 od 700 rođenih
Maternal age >35
Karijera povećava rizik
1866, opisan od John Landon Down-a
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
5
Teška duševna zaostalost .
IQ je između 20 i 34
( mentalna dob u odraslih od 3
do 6 godina).
Trebaju stalnu pomoći.
Duboka duševna zaostalost
(idiotija).
IQ ispod 20
(mentalna dob ispod 3 godine
odraslih).
Postoje ozbiljne smetnje
komunikacije, pokretljivosti,
kontinencije i brige za sebe.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
6
http://www.inkluzija.hr/
Stanovanje u zajednici uz
podršku
Zapošljavanje uz podršku
Prevencija institucionalizacije
Specijalizirano udomiteljstvo
Stambena zajednica za djecu
Kreativne radionice
Ciljna područja
Edukacija
Samozastupanje
Javne kampanje
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Inkluzija
je pristup u kojem se naglašava
da je različitost u snazi,
sposobnostima i potrebama
prirodna i poželjna.
Osobe s teškoćama u
razvoju dugi niz godina bile
su institucionalizirane i
marginalizirane u društvu.
Razvojem svijesti društva o
vrijednosti svakog pojedinca
javlja se inkluzija kao pokret
u okviru socijalnog modela.
Predavanja za srednje škole. br.
14.
7
IQ =
mentalna starost
-----------------X 100
kronološka starost
Mentalna starost se ustanovljava na osnovu broja bodova koji se
dobijaju rješavanjem odredjenih psiholoških testova.
Ako je IQ manji od 70 osoba je mentalno zaostala,
ako je IQ izmedju 90 i 110 intelektualne sposobnosti su prosječne
a ako je IQ iznad 110 inteligencija je nadprosječna.
testovi kojima se ispituje koeficijent inteligencije nisu idealni jer
se ne mogu upotrebljavati za uspredbu ljudi koji imaju različito
obrazovanje, pripadaju različitim kulturama ili klasama.
Danas se smatra da genotip utiče na razvoj inteligencije sa oko
60%, sredina sa oko 30%,a interakcija genotipa i sredine sa oko
10%.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
8
Distribucija IQ u općoj populaciji
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
9
MENSA
Mensa je međunarodna
udruga inteligentnih
pojedinaca.
Ciljevi su Mense: prepoznavanje
i afirmacija inteligencije na
dobrobit čovječanstva; podrška
istraživanju prirode, značajki i
upotrebe inteligencije; pružanje
poticajne intelektualne i
društvene sredine članovima.
Jedini je uvjet za učlanjenje u
Mensu postizanje rezultata
boljeg od onog koji postiže
98% populacije na
standardnom testu
inteligencije, koji se provodi
pod nadzorom ovlaštenog
psihologa Mense.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
10
Što je inteligencija?
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od
sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije,
razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja
za snalaženje u okolini.
Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu
da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena
sposobnost.
Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika
živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i
učenjem.
Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu,
mnogi drugi čimbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim.
Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u društveni uspjeh nisu u potpunosti
razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i
inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju
inteligencije.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
11
Što su testovi inteligencije i IQ?
Testove inteligencije čini niz zadataka koji mjere mogućnost stvaranja apstraktnih predodžbi,
učenja, i svladavanja novih situacija. Najčešći testovi inteligencije su Stanford-Binetov test
inteligencije i Wechslerov test inteligencije. Stanford-Binetov test inteligencije je američka
prilagodba francuskog Binet-Simonovog testa inteligencije, a prvi put ju je koristio Lewis
Terman 1916, psiholog na sveučilištu Stanford.
Rezultat testa je izražen u jedinicama kvocjenta inteligencije (intelligence quotient ili IQ).
Taj koncept je prvi predložio njemački psiholog William Stern, a usvojio Lewis Terman u Stanford-Binetovom
testu inteligencije. IQ je isprva bio računan kao omjer mentalne starosti osobe i njene stvarne dobi, pomnožen
sa sto. Tako na primjer, ako bi dijete staro 10 godina postiglo na testu inteligencije rezultat na razini koju
postižu prosječna 12-godišnja djeca, njegov bi IQ bio: (12/10) X 100 = 120.
Međutim, danas malo testova uključuju izračunavanje mentalne starosti, no ipak se rezultat testa izražava kao
IQ. Danas se IQ izračunava iz statističkog postotka ljudi za koje se očekuje da imaju određeni IQ.
Rezultati testova inteligencije slijede normalnu distribuciju, što znači da većina ljudi postiže rezultate oko
sredine distribucijske krivulje, a vjerojatnost postizanja rezultata daleko od sredine krivulje naglo opada. Na
primjer, na IQ skali otprilike 2 od 3 rezultata testa padaju između 85 i 115, a 19 od 20 rezultata padaju između
70 i 130. Osoba s rezultatom od 130 i više (gornjih 2.5%) smatra se natprosječno inteligentnom, a osoba s
rezultatom ispod 70 smatra se mentalno retardiranom.
Za članstvo u Mensi potrebno je na standardnom testu inteligencije imati rezultat unutar gornjih 2% (IQ =
148), odnosno rezultat koji spada u gornjih 1 od 50.
Testovi inteligencije koji se upotrebljavaju za testiranje u Mensi zasnivaju se isključivo na
slikama i rezultati tih testova ne ovise o obrazovanju, kulturnom porijeklu ili starosti.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
12
Slide 3
Predavanja za srednje škole br. 14.
Duševna zaostalost
mr.sc.Elvira Koić, dr.med.
F 70 – F 79
DUŠEVNA ZAOSTALOST
= stanje nepotpunog ili zaostalog razvoja
uma, koje je posebno karakterizirano
oštećenjem sposobnosti koje
pridonose cjelokupnom razvoju
inteligencije, npr. mišljenje, govor,
motorika i sposobnost ostvarivanja
društvenog kontakta.
Može se pojaviti samostalno ili udružena s
drugim mentalnim ili psihičkim promjenama.
Stupnjevi mentalne retardacije (IQ), se
obično procjenjuju standardiziranim
testovima inteligencije. Oni mogu biti
nadopunjeni i skalama koje procjenjuju i
socijalnu prilagodbu u postojećoj sredini, na
trenutačnoj razini funkcioniranja.
Intelektualne sposobnosti i socijalna
prilagodba mogu se vremenski mijenjati, i
premda slabo, ipak se mogu poboljšati
vježbom i rehabilitacijom.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
2
Razlikujemo:
Laku duševnu zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
Umjerenu duševnu
zaostalost (imbecilnost).
Tešku duševnu zaostalost .
Duboku duševnu zaostalost
(idiotija).
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
3
Laka duševna zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
IQ je između 50 i 69
(mentalna dob odraslih odgovara
kronološkoj dobi 9 do 12 godina).
Umjerena duševna zaostalost
(imbecilnost).
IQ je između 35 i 49 (odgovara
kronološkoj mentalnoj dobi 6
do 9 godina u odraslih.
(npr. u toj je skupini Down
sindrom).
Većina osoba nauči komunicirati i
djelomično brinuti o sebi, uz
potporu za život i rad
zajednice.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
4
Down Syndrome (Trisomy 21)
Najčešći
1 od 700 rođenih
Maternal age >35
Karijera povećava rizik
1866, opisan od John Landon Down-a
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
5
Teška duševna zaostalost .
IQ je između 20 i 34
( mentalna dob u odraslih od 3
do 6 godina).
Trebaju stalnu pomoći.
Duboka duševna zaostalost
(idiotija).
IQ ispod 20
(mentalna dob ispod 3 godine
odraslih).
Postoje ozbiljne smetnje
komunikacije, pokretljivosti,
kontinencije i brige za sebe.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
6
http://www.inkluzija.hr/
Stanovanje u zajednici uz
podršku
Zapošljavanje uz podršku
Prevencija institucionalizacije
Specijalizirano udomiteljstvo
Stambena zajednica za djecu
Kreativne radionice
Ciljna područja
Edukacija
Samozastupanje
Javne kampanje
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Inkluzija
je pristup u kojem se naglašava
da je različitost u snazi,
sposobnostima i potrebama
prirodna i poželjna.
Osobe s teškoćama u
razvoju dugi niz godina bile
su institucionalizirane i
marginalizirane u društvu.
Razvojem svijesti društva o
vrijednosti svakog pojedinca
javlja se inkluzija kao pokret
u okviru socijalnog modela.
Predavanja za srednje škole. br.
14.
7
IQ =
mentalna starost
-----------------X 100
kronološka starost
Mentalna starost se ustanovljava na osnovu broja bodova koji se
dobijaju rješavanjem odredjenih psiholoških testova.
Ako je IQ manji od 70 osoba je mentalno zaostala,
ako je IQ izmedju 90 i 110 intelektualne sposobnosti su prosječne
a ako je IQ iznad 110 inteligencija je nadprosječna.
testovi kojima se ispituje koeficijent inteligencije nisu idealni jer
se ne mogu upotrebljavati za uspredbu ljudi koji imaju različito
obrazovanje, pripadaju različitim kulturama ili klasama.
Danas se smatra da genotip utiče na razvoj inteligencije sa oko
60%, sredina sa oko 30%,a interakcija genotipa i sredine sa oko
10%.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
8
Distribucija IQ u općoj populaciji
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
9
MENSA
Mensa je međunarodna
udruga inteligentnih
pojedinaca.
Ciljevi su Mense: prepoznavanje
i afirmacija inteligencije na
dobrobit čovječanstva; podrška
istraživanju prirode, značajki i
upotrebe inteligencije; pružanje
poticajne intelektualne i
društvene sredine članovima.
Jedini je uvjet za učlanjenje u
Mensu postizanje rezultata
boljeg od onog koji postiže
98% populacije na
standardnom testu
inteligencije, koji se provodi
pod nadzorom ovlaštenog
psihologa Mense.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
10
Što je inteligencija?
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od
sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije,
razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja
za snalaženje u okolini.
Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu
da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena
sposobnost.
Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika
živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i
učenjem.
Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu,
mnogi drugi čimbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim.
Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u društveni uspjeh nisu u potpunosti
razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i
inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju
inteligencije.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
11
Što su testovi inteligencije i IQ?
Testove inteligencije čini niz zadataka koji mjere mogućnost stvaranja apstraktnih predodžbi,
učenja, i svladavanja novih situacija. Najčešći testovi inteligencije su Stanford-Binetov test
inteligencije i Wechslerov test inteligencije. Stanford-Binetov test inteligencije je američka
prilagodba francuskog Binet-Simonovog testa inteligencije, a prvi put ju je koristio Lewis
Terman 1916, psiholog na sveučilištu Stanford.
Rezultat testa je izražen u jedinicama kvocjenta inteligencije (intelligence quotient ili IQ).
Taj koncept je prvi predložio njemački psiholog William Stern, a usvojio Lewis Terman u Stanford-Binetovom
testu inteligencije. IQ je isprva bio računan kao omjer mentalne starosti osobe i njene stvarne dobi, pomnožen
sa sto. Tako na primjer, ako bi dijete staro 10 godina postiglo na testu inteligencije rezultat na razini koju
postižu prosječna 12-godišnja djeca, njegov bi IQ bio: (12/10) X 100 = 120.
Međutim, danas malo testova uključuju izračunavanje mentalne starosti, no ipak se rezultat testa izražava kao
IQ. Danas se IQ izračunava iz statističkog postotka ljudi za koje se očekuje da imaju određeni IQ.
Rezultati testova inteligencije slijede normalnu distribuciju, što znači da većina ljudi postiže rezultate oko
sredine distribucijske krivulje, a vjerojatnost postizanja rezultata daleko od sredine krivulje naglo opada. Na
primjer, na IQ skali otprilike 2 od 3 rezultata testa padaju između 85 i 115, a 19 od 20 rezultata padaju između
70 i 130. Osoba s rezultatom od 130 i više (gornjih 2.5%) smatra se natprosječno inteligentnom, a osoba s
rezultatom ispod 70 smatra se mentalno retardiranom.
Za članstvo u Mensi potrebno je na standardnom testu inteligencije imati rezultat unutar gornjih 2% (IQ =
148), odnosno rezultat koji spada u gornjih 1 od 50.
Testovi inteligencije koji se upotrebljavaju za testiranje u Mensi zasnivaju se isključivo na
slikama i rezultati tih testova ne ovise o obrazovanju, kulturnom porijeklu ili starosti.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
12
Slide 4
Predavanja za srednje škole br. 14.
Duševna zaostalost
mr.sc.Elvira Koić, dr.med.
F 70 – F 79
DUŠEVNA ZAOSTALOST
= stanje nepotpunog ili zaostalog razvoja
uma, koje je posebno karakterizirano
oštećenjem sposobnosti koje
pridonose cjelokupnom razvoju
inteligencije, npr. mišljenje, govor,
motorika i sposobnost ostvarivanja
društvenog kontakta.
Može se pojaviti samostalno ili udružena s
drugim mentalnim ili psihičkim promjenama.
Stupnjevi mentalne retardacije (IQ), se
obično procjenjuju standardiziranim
testovima inteligencije. Oni mogu biti
nadopunjeni i skalama koje procjenjuju i
socijalnu prilagodbu u postojećoj sredini, na
trenutačnoj razini funkcioniranja.
Intelektualne sposobnosti i socijalna
prilagodba mogu se vremenski mijenjati, i
premda slabo, ipak se mogu poboljšati
vježbom i rehabilitacijom.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
2
Razlikujemo:
Laku duševnu zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
Umjerenu duševnu
zaostalost (imbecilnost).
Tešku duševnu zaostalost .
Duboku duševnu zaostalost
(idiotija).
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
3
Laka duševna zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
IQ je između 50 i 69
(mentalna dob odraslih odgovara
kronološkoj dobi 9 do 12 godina).
Umjerena duševna zaostalost
(imbecilnost).
IQ je između 35 i 49 (odgovara
kronološkoj mentalnoj dobi 6
do 9 godina u odraslih.
(npr. u toj je skupini Down
sindrom).
Većina osoba nauči komunicirati i
djelomično brinuti o sebi, uz
potporu za život i rad
zajednice.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
4
Down Syndrome (Trisomy 21)
Najčešći
1 od 700 rođenih
Maternal age >35
Karijera povećava rizik
1866, opisan od John Landon Down-a
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
5
Teška duševna zaostalost .
IQ je između 20 i 34
( mentalna dob u odraslih od 3
do 6 godina).
Trebaju stalnu pomoći.
Duboka duševna zaostalost
(idiotija).
IQ ispod 20
(mentalna dob ispod 3 godine
odraslih).
Postoje ozbiljne smetnje
komunikacije, pokretljivosti,
kontinencije i brige za sebe.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
6
http://www.inkluzija.hr/
Stanovanje u zajednici uz
podršku
Zapošljavanje uz podršku
Prevencija institucionalizacije
Specijalizirano udomiteljstvo
Stambena zajednica za djecu
Kreativne radionice
Ciljna područja
Edukacija
Samozastupanje
Javne kampanje
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Inkluzija
je pristup u kojem se naglašava
da je različitost u snazi,
sposobnostima i potrebama
prirodna i poželjna.
Osobe s teškoćama u
razvoju dugi niz godina bile
su institucionalizirane i
marginalizirane u društvu.
Razvojem svijesti društva o
vrijednosti svakog pojedinca
javlja se inkluzija kao pokret
u okviru socijalnog modela.
Predavanja za srednje škole. br.
14.
7
IQ =
mentalna starost
-----------------X 100
kronološka starost
Mentalna starost se ustanovljava na osnovu broja bodova koji se
dobijaju rješavanjem odredjenih psiholoških testova.
Ako je IQ manji od 70 osoba je mentalno zaostala,
ako je IQ izmedju 90 i 110 intelektualne sposobnosti su prosječne
a ako je IQ iznad 110 inteligencija je nadprosječna.
testovi kojima se ispituje koeficijent inteligencije nisu idealni jer
se ne mogu upotrebljavati za uspredbu ljudi koji imaju različito
obrazovanje, pripadaju različitim kulturama ili klasama.
Danas se smatra da genotip utiče na razvoj inteligencije sa oko
60%, sredina sa oko 30%,a interakcija genotipa i sredine sa oko
10%.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
8
Distribucija IQ u općoj populaciji
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
9
MENSA
Mensa je međunarodna
udruga inteligentnih
pojedinaca.
Ciljevi su Mense: prepoznavanje
i afirmacija inteligencije na
dobrobit čovječanstva; podrška
istraživanju prirode, značajki i
upotrebe inteligencije; pružanje
poticajne intelektualne i
društvene sredine članovima.
Jedini je uvjet za učlanjenje u
Mensu postizanje rezultata
boljeg od onog koji postiže
98% populacije na
standardnom testu
inteligencije, koji se provodi
pod nadzorom ovlaštenog
psihologa Mense.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
10
Što je inteligencija?
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od
sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije,
razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja
za snalaženje u okolini.
Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu
da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena
sposobnost.
Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika
živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i
učenjem.
Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu,
mnogi drugi čimbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim.
Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u društveni uspjeh nisu u potpunosti
razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i
inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju
inteligencije.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
11
Što su testovi inteligencije i IQ?
Testove inteligencije čini niz zadataka koji mjere mogućnost stvaranja apstraktnih predodžbi,
učenja, i svladavanja novih situacija. Najčešći testovi inteligencije su Stanford-Binetov test
inteligencije i Wechslerov test inteligencije. Stanford-Binetov test inteligencije je američka
prilagodba francuskog Binet-Simonovog testa inteligencije, a prvi put ju je koristio Lewis
Terman 1916, psiholog na sveučilištu Stanford.
Rezultat testa je izražen u jedinicama kvocjenta inteligencije (intelligence quotient ili IQ).
Taj koncept je prvi predložio njemački psiholog William Stern, a usvojio Lewis Terman u Stanford-Binetovom
testu inteligencije. IQ je isprva bio računan kao omjer mentalne starosti osobe i njene stvarne dobi, pomnožen
sa sto. Tako na primjer, ako bi dijete staro 10 godina postiglo na testu inteligencije rezultat na razini koju
postižu prosječna 12-godišnja djeca, njegov bi IQ bio: (12/10) X 100 = 120.
Međutim, danas malo testova uključuju izračunavanje mentalne starosti, no ipak se rezultat testa izražava kao
IQ. Danas se IQ izračunava iz statističkog postotka ljudi za koje se očekuje da imaju određeni IQ.
Rezultati testova inteligencije slijede normalnu distribuciju, što znači da većina ljudi postiže rezultate oko
sredine distribucijske krivulje, a vjerojatnost postizanja rezultata daleko od sredine krivulje naglo opada. Na
primjer, na IQ skali otprilike 2 od 3 rezultata testa padaju između 85 i 115, a 19 od 20 rezultata padaju između
70 i 130. Osoba s rezultatom od 130 i više (gornjih 2.5%) smatra se natprosječno inteligentnom, a osoba s
rezultatom ispod 70 smatra se mentalno retardiranom.
Za članstvo u Mensi potrebno je na standardnom testu inteligencije imati rezultat unutar gornjih 2% (IQ =
148), odnosno rezultat koji spada u gornjih 1 od 50.
Testovi inteligencije koji se upotrebljavaju za testiranje u Mensi zasnivaju se isključivo na
slikama i rezultati tih testova ne ovise o obrazovanju, kulturnom porijeklu ili starosti.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
12
Slide 5
Predavanja za srednje škole br. 14.
Duševna zaostalost
mr.sc.Elvira Koić, dr.med.
F 70 – F 79
DUŠEVNA ZAOSTALOST
= stanje nepotpunog ili zaostalog razvoja
uma, koje je posebno karakterizirano
oštećenjem sposobnosti koje
pridonose cjelokupnom razvoju
inteligencije, npr. mišljenje, govor,
motorika i sposobnost ostvarivanja
društvenog kontakta.
Može se pojaviti samostalno ili udružena s
drugim mentalnim ili psihičkim promjenama.
Stupnjevi mentalne retardacije (IQ), se
obično procjenjuju standardiziranim
testovima inteligencije. Oni mogu biti
nadopunjeni i skalama koje procjenjuju i
socijalnu prilagodbu u postojećoj sredini, na
trenutačnoj razini funkcioniranja.
Intelektualne sposobnosti i socijalna
prilagodba mogu se vremenski mijenjati, i
premda slabo, ipak se mogu poboljšati
vježbom i rehabilitacijom.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
2
Razlikujemo:
Laku duševnu zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
Umjerenu duševnu
zaostalost (imbecilnost).
Tešku duševnu zaostalost .
Duboku duševnu zaostalost
(idiotija).
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
3
Laka duševna zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
IQ je između 50 i 69
(mentalna dob odraslih odgovara
kronološkoj dobi 9 do 12 godina).
Umjerena duševna zaostalost
(imbecilnost).
IQ je između 35 i 49 (odgovara
kronološkoj mentalnoj dobi 6
do 9 godina u odraslih.
(npr. u toj je skupini Down
sindrom).
Većina osoba nauči komunicirati i
djelomično brinuti o sebi, uz
potporu za život i rad
zajednice.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
4
Down Syndrome (Trisomy 21)
Najčešći
1 od 700 rođenih
Maternal age >35
Karijera povećava rizik
1866, opisan od John Landon Down-a
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
5
Teška duševna zaostalost .
IQ je između 20 i 34
( mentalna dob u odraslih od 3
do 6 godina).
Trebaju stalnu pomoći.
Duboka duševna zaostalost
(idiotija).
IQ ispod 20
(mentalna dob ispod 3 godine
odraslih).
Postoje ozbiljne smetnje
komunikacije, pokretljivosti,
kontinencije i brige za sebe.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
6
http://www.inkluzija.hr/
Stanovanje u zajednici uz
podršku
Zapošljavanje uz podršku
Prevencija institucionalizacije
Specijalizirano udomiteljstvo
Stambena zajednica za djecu
Kreativne radionice
Ciljna područja
Edukacija
Samozastupanje
Javne kampanje
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Inkluzija
je pristup u kojem se naglašava
da je različitost u snazi,
sposobnostima i potrebama
prirodna i poželjna.
Osobe s teškoćama u
razvoju dugi niz godina bile
su institucionalizirane i
marginalizirane u društvu.
Razvojem svijesti društva o
vrijednosti svakog pojedinca
javlja se inkluzija kao pokret
u okviru socijalnog modela.
Predavanja za srednje škole. br.
14.
7
IQ =
mentalna starost
-----------------X 100
kronološka starost
Mentalna starost se ustanovljava na osnovu broja bodova koji se
dobijaju rješavanjem odredjenih psiholoških testova.
Ako je IQ manji od 70 osoba je mentalno zaostala,
ako je IQ izmedju 90 i 110 intelektualne sposobnosti su prosječne
a ako je IQ iznad 110 inteligencija je nadprosječna.
testovi kojima se ispituje koeficijent inteligencije nisu idealni jer
se ne mogu upotrebljavati za uspredbu ljudi koji imaju različito
obrazovanje, pripadaju različitim kulturama ili klasama.
Danas se smatra da genotip utiče na razvoj inteligencije sa oko
60%, sredina sa oko 30%,a interakcija genotipa i sredine sa oko
10%.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
8
Distribucija IQ u općoj populaciji
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
9
MENSA
Mensa je međunarodna
udruga inteligentnih
pojedinaca.
Ciljevi su Mense: prepoznavanje
i afirmacija inteligencije na
dobrobit čovječanstva; podrška
istraživanju prirode, značajki i
upotrebe inteligencije; pružanje
poticajne intelektualne i
društvene sredine članovima.
Jedini je uvjet za učlanjenje u
Mensu postizanje rezultata
boljeg od onog koji postiže
98% populacije na
standardnom testu
inteligencije, koji se provodi
pod nadzorom ovlaštenog
psihologa Mense.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
10
Što je inteligencija?
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od
sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije,
razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja
za snalaženje u okolini.
Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu
da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena
sposobnost.
Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika
živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i
učenjem.
Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu,
mnogi drugi čimbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim.
Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u društveni uspjeh nisu u potpunosti
razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i
inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju
inteligencije.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
11
Što su testovi inteligencije i IQ?
Testove inteligencije čini niz zadataka koji mjere mogućnost stvaranja apstraktnih predodžbi,
učenja, i svladavanja novih situacija. Najčešći testovi inteligencije su Stanford-Binetov test
inteligencije i Wechslerov test inteligencije. Stanford-Binetov test inteligencije je američka
prilagodba francuskog Binet-Simonovog testa inteligencije, a prvi put ju je koristio Lewis
Terman 1916, psiholog na sveučilištu Stanford.
Rezultat testa je izražen u jedinicama kvocjenta inteligencije (intelligence quotient ili IQ).
Taj koncept je prvi predložio njemački psiholog William Stern, a usvojio Lewis Terman u Stanford-Binetovom
testu inteligencije. IQ je isprva bio računan kao omjer mentalne starosti osobe i njene stvarne dobi, pomnožen
sa sto. Tako na primjer, ako bi dijete staro 10 godina postiglo na testu inteligencije rezultat na razini koju
postižu prosječna 12-godišnja djeca, njegov bi IQ bio: (12/10) X 100 = 120.
Međutim, danas malo testova uključuju izračunavanje mentalne starosti, no ipak se rezultat testa izražava kao
IQ. Danas se IQ izračunava iz statističkog postotka ljudi za koje se očekuje da imaju određeni IQ.
Rezultati testova inteligencije slijede normalnu distribuciju, što znači da većina ljudi postiže rezultate oko
sredine distribucijske krivulje, a vjerojatnost postizanja rezultata daleko od sredine krivulje naglo opada. Na
primjer, na IQ skali otprilike 2 od 3 rezultata testa padaju između 85 i 115, a 19 od 20 rezultata padaju između
70 i 130. Osoba s rezultatom od 130 i više (gornjih 2.5%) smatra se natprosječno inteligentnom, a osoba s
rezultatom ispod 70 smatra se mentalno retardiranom.
Za članstvo u Mensi potrebno je na standardnom testu inteligencije imati rezultat unutar gornjih 2% (IQ =
148), odnosno rezultat koji spada u gornjih 1 od 50.
Testovi inteligencije koji se upotrebljavaju za testiranje u Mensi zasnivaju se isključivo na
slikama i rezultati tih testova ne ovise o obrazovanju, kulturnom porijeklu ili starosti.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
12
Slide 6
Predavanja za srednje škole br. 14.
Duševna zaostalost
mr.sc.Elvira Koić, dr.med.
F 70 – F 79
DUŠEVNA ZAOSTALOST
= stanje nepotpunog ili zaostalog razvoja
uma, koje je posebno karakterizirano
oštećenjem sposobnosti koje
pridonose cjelokupnom razvoju
inteligencije, npr. mišljenje, govor,
motorika i sposobnost ostvarivanja
društvenog kontakta.
Može se pojaviti samostalno ili udružena s
drugim mentalnim ili psihičkim promjenama.
Stupnjevi mentalne retardacije (IQ), se
obično procjenjuju standardiziranim
testovima inteligencije. Oni mogu biti
nadopunjeni i skalama koje procjenjuju i
socijalnu prilagodbu u postojećoj sredini, na
trenutačnoj razini funkcioniranja.
Intelektualne sposobnosti i socijalna
prilagodba mogu se vremenski mijenjati, i
premda slabo, ipak se mogu poboljšati
vježbom i rehabilitacijom.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
2
Razlikujemo:
Laku duševnu zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
Umjerenu duševnu
zaostalost (imbecilnost).
Tešku duševnu zaostalost .
Duboku duševnu zaostalost
(idiotija).
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
3
Laka duševna zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
IQ je između 50 i 69
(mentalna dob odraslih odgovara
kronološkoj dobi 9 do 12 godina).
Umjerena duševna zaostalost
(imbecilnost).
IQ je između 35 i 49 (odgovara
kronološkoj mentalnoj dobi 6
do 9 godina u odraslih.
(npr. u toj je skupini Down
sindrom).
Većina osoba nauči komunicirati i
djelomično brinuti o sebi, uz
potporu za život i rad
zajednice.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
4
Down Syndrome (Trisomy 21)
Najčešći
1 od 700 rođenih
Maternal age >35
Karijera povećava rizik
1866, opisan od John Landon Down-a
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
5
Teška duševna zaostalost .
IQ je između 20 i 34
( mentalna dob u odraslih od 3
do 6 godina).
Trebaju stalnu pomoći.
Duboka duševna zaostalost
(idiotija).
IQ ispod 20
(mentalna dob ispod 3 godine
odraslih).
Postoje ozbiljne smetnje
komunikacije, pokretljivosti,
kontinencije i brige za sebe.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
6
http://www.inkluzija.hr/
Stanovanje u zajednici uz
podršku
Zapošljavanje uz podršku
Prevencija institucionalizacije
Specijalizirano udomiteljstvo
Stambena zajednica za djecu
Kreativne radionice
Ciljna područja
Edukacija
Samozastupanje
Javne kampanje
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Inkluzija
je pristup u kojem se naglašava
da je različitost u snazi,
sposobnostima i potrebama
prirodna i poželjna.
Osobe s teškoćama u
razvoju dugi niz godina bile
su institucionalizirane i
marginalizirane u društvu.
Razvojem svijesti društva o
vrijednosti svakog pojedinca
javlja se inkluzija kao pokret
u okviru socijalnog modela.
Predavanja za srednje škole. br.
14.
7
IQ =
mentalna starost
-----------------X 100
kronološka starost
Mentalna starost se ustanovljava na osnovu broja bodova koji se
dobijaju rješavanjem odredjenih psiholoških testova.
Ako je IQ manji od 70 osoba je mentalno zaostala,
ako je IQ izmedju 90 i 110 intelektualne sposobnosti su prosječne
a ako je IQ iznad 110 inteligencija je nadprosječna.
testovi kojima se ispituje koeficijent inteligencije nisu idealni jer
se ne mogu upotrebljavati za uspredbu ljudi koji imaju različito
obrazovanje, pripadaju različitim kulturama ili klasama.
Danas se smatra da genotip utiče na razvoj inteligencije sa oko
60%, sredina sa oko 30%,a interakcija genotipa i sredine sa oko
10%.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
8
Distribucija IQ u općoj populaciji
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
9
MENSA
Mensa je međunarodna
udruga inteligentnih
pojedinaca.
Ciljevi su Mense: prepoznavanje
i afirmacija inteligencije na
dobrobit čovječanstva; podrška
istraživanju prirode, značajki i
upotrebe inteligencije; pružanje
poticajne intelektualne i
društvene sredine članovima.
Jedini je uvjet za učlanjenje u
Mensu postizanje rezultata
boljeg od onog koji postiže
98% populacije na
standardnom testu
inteligencije, koji se provodi
pod nadzorom ovlaštenog
psihologa Mense.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
10
Što je inteligencija?
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od
sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije,
razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja
za snalaženje u okolini.
Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu
da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena
sposobnost.
Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika
živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i
učenjem.
Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu,
mnogi drugi čimbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim.
Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u društveni uspjeh nisu u potpunosti
razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i
inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju
inteligencije.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
11
Što su testovi inteligencije i IQ?
Testove inteligencije čini niz zadataka koji mjere mogućnost stvaranja apstraktnih predodžbi,
učenja, i svladavanja novih situacija. Najčešći testovi inteligencije su Stanford-Binetov test
inteligencije i Wechslerov test inteligencije. Stanford-Binetov test inteligencije je američka
prilagodba francuskog Binet-Simonovog testa inteligencije, a prvi put ju je koristio Lewis
Terman 1916, psiholog na sveučilištu Stanford.
Rezultat testa je izražen u jedinicama kvocjenta inteligencije (intelligence quotient ili IQ).
Taj koncept je prvi predložio njemački psiholog William Stern, a usvojio Lewis Terman u Stanford-Binetovom
testu inteligencije. IQ je isprva bio računan kao omjer mentalne starosti osobe i njene stvarne dobi, pomnožen
sa sto. Tako na primjer, ako bi dijete staro 10 godina postiglo na testu inteligencije rezultat na razini koju
postižu prosječna 12-godišnja djeca, njegov bi IQ bio: (12/10) X 100 = 120.
Međutim, danas malo testova uključuju izračunavanje mentalne starosti, no ipak se rezultat testa izražava kao
IQ. Danas se IQ izračunava iz statističkog postotka ljudi za koje se očekuje da imaju određeni IQ.
Rezultati testova inteligencije slijede normalnu distribuciju, što znači da većina ljudi postiže rezultate oko
sredine distribucijske krivulje, a vjerojatnost postizanja rezultata daleko od sredine krivulje naglo opada. Na
primjer, na IQ skali otprilike 2 od 3 rezultata testa padaju između 85 i 115, a 19 od 20 rezultata padaju između
70 i 130. Osoba s rezultatom od 130 i više (gornjih 2.5%) smatra se natprosječno inteligentnom, a osoba s
rezultatom ispod 70 smatra se mentalno retardiranom.
Za članstvo u Mensi potrebno je na standardnom testu inteligencije imati rezultat unutar gornjih 2% (IQ =
148), odnosno rezultat koji spada u gornjih 1 od 50.
Testovi inteligencije koji se upotrebljavaju za testiranje u Mensi zasnivaju se isključivo na
slikama i rezultati tih testova ne ovise o obrazovanju, kulturnom porijeklu ili starosti.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
12
Slide 7
Predavanja za srednje škole br. 14.
Duševna zaostalost
mr.sc.Elvira Koić, dr.med.
F 70 – F 79
DUŠEVNA ZAOSTALOST
= stanje nepotpunog ili zaostalog razvoja
uma, koje je posebno karakterizirano
oštećenjem sposobnosti koje
pridonose cjelokupnom razvoju
inteligencije, npr. mišljenje, govor,
motorika i sposobnost ostvarivanja
društvenog kontakta.
Može se pojaviti samostalno ili udružena s
drugim mentalnim ili psihičkim promjenama.
Stupnjevi mentalne retardacije (IQ), se
obično procjenjuju standardiziranim
testovima inteligencije. Oni mogu biti
nadopunjeni i skalama koje procjenjuju i
socijalnu prilagodbu u postojećoj sredini, na
trenutačnoj razini funkcioniranja.
Intelektualne sposobnosti i socijalna
prilagodba mogu se vremenski mijenjati, i
premda slabo, ipak se mogu poboljšati
vježbom i rehabilitacijom.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
2
Razlikujemo:
Laku duševnu zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
Umjerenu duševnu
zaostalost (imbecilnost).
Tešku duševnu zaostalost .
Duboku duševnu zaostalost
(idiotija).
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
3
Laka duševna zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
IQ je između 50 i 69
(mentalna dob odraslih odgovara
kronološkoj dobi 9 do 12 godina).
Umjerena duševna zaostalost
(imbecilnost).
IQ je između 35 i 49 (odgovara
kronološkoj mentalnoj dobi 6
do 9 godina u odraslih.
(npr. u toj je skupini Down
sindrom).
Većina osoba nauči komunicirati i
djelomično brinuti o sebi, uz
potporu za život i rad
zajednice.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
4
Down Syndrome (Trisomy 21)
Najčešći
1 od 700 rođenih
Maternal age >35
Karijera povećava rizik
1866, opisan od John Landon Down-a
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
5
Teška duševna zaostalost .
IQ je između 20 i 34
( mentalna dob u odraslih od 3
do 6 godina).
Trebaju stalnu pomoći.
Duboka duševna zaostalost
(idiotija).
IQ ispod 20
(mentalna dob ispod 3 godine
odraslih).
Postoje ozbiljne smetnje
komunikacije, pokretljivosti,
kontinencije i brige za sebe.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
6
http://www.inkluzija.hr/
Stanovanje u zajednici uz
podršku
Zapošljavanje uz podršku
Prevencija institucionalizacije
Specijalizirano udomiteljstvo
Stambena zajednica za djecu
Kreativne radionice
Ciljna područja
Edukacija
Samozastupanje
Javne kampanje
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Inkluzija
je pristup u kojem se naglašava
da je različitost u snazi,
sposobnostima i potrebama
prirodna i poželjna.
Osobe s teškoćama u
razvoju dugi niz godina bile
su institucionalizirane i
marginalizirane u društvu.
Razvojem svijesti društva o
vrijednosti svakog pojedinca
javlja se inkluzija kao pokret
u okviru socijalnog modela.
Predavanja za srednje škole. br.
14.
7
IQ =
mentalna starost
-----------------X 100
kronološka starost
Mentalna starost se ustanovljava na osnovu broja bodova koji se
dobijaju rješavanjem odredjenih psiholoških testova.
Ako je IQ manji od 70 osoba je mentalno zaostala,
ako je IQ izmedju 90 i 110 intelektualne sposobnosti su prosječne
a ako je IQ iznad 110 inteligencija je nadprosječna.
testovi kojima se ispituje koeficijent inteligencije nisu idealni jer
se ne mogu upotrebljavati za uspredbu ljudi koji imaju različito
obrazovanje, pripadaju različitim kulturama ili klasama.
Danas se smatra da genotip utiče na razvoj inteligencije sa oko
60%, sredina sa oko 30%,a interakcija genotipa i sredine sa oko
10%.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
8
Distribucija IQ u općoj populaciji
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
9
MENSA
Mensa je međunarodna
udruga inteligentnih
pojedinaca.
Ciljevi su Mense: prepoznavanje
i afirmacija inteligencije na
dobrobit čovječanstva; podrška
istraživanju prirode, značajki i
upotrebe inteligencije; pružanje
poticajne intelektualne i
društvene sredine članovima.
Jedini je uvjet za učlanjenje u
Mensu postizanje rezultata
boljeg od onog koji postiže
98% populacije na
standardnom testu
inteligencije, koji se provodi
pod nadzorom ovlaštenog
psihologa Mense.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
10
Što je inteligencija?
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od
sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije,
razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja
za snalaženje u okolini.
Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu
da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena
sposobnost.
Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika
živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i
učenjem.
Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu,
mnogi drugi čimbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim.
Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u društveni uspjeh nisu u potpunosti
razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i
inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju
inteligencije.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
11
Što su testovi inteligencije i IQ?
Testove inteligencije čini niz zadataka koji mjere mogućnost stvaranja apstraktnih predodžbi,
učenja, i svladavanja novih situacija. Najčešći testovi inteligencije su Stanford-Binetov test
inteligencije i Wechslerov test inteligencije. Stanford-Binetov test inteligencije je američka
prilagodba francuskog Binet-Simonovog testa inteligencije, a prvi put ju je koristio Lewis
Terman 1916, psiholog na sveučilištu Stanford.
Rezultat testa je izražen u jedinicama kvocjenta inteligencije (intelligence quotient ili IQ).
Taj koncept je prvi predložio njemački psiholog William Stern, a usvojio Lewis Terman u Stanford-Binetovom
testu inteligencije. IQ je isprva bio računan kao omjer mentalne starosti osobe i njene stvarne dobi, pomnožen
sa sto. Tako na primjer, ako bi dijete staro 10 godina postiglo na testu inteligencije rezultat na razini koju
postižu prosječna 12-godišnja djeca, njegov bi IQ bio: (12/10) X 100 = 120.
Međutim, danas malo testova uključuju izračunavanje mentalne starosti, no ipak se rezultat testa izražava kao
IQ. Danas se IQ izračunava iz statističkog postotka ljudi za koje se očekuje da imaju određeni IQ.
Rezultati testova inteligencije slijede normalnu distribuciju, što znači da većina ljudi postiže rezultate oko
sredine distribucijske krivulje, a vjerojatnost postizanja rezultata daleko od sredine krivulje naglo opada. Na
primjer, na IQ skali otprilike 2 od 3 rezultata testa padaju između 85 i 115, a 19 od 20 rezultata padaju između
70 i 130. Osoba s rezultatom od 130 i više (gornjih 2.5%) smatra se natprosječno inteligentnom, a osoba s
rezultatom ispod 70 smatra se mentalno retardiranom.
Za članstvo u Mensi potrebno je na standardnom testu inteligencije imati rezultat unutar gornjih 2% (IQ =
148), odnosno rezultat koji spada u gornjih 1 od 50.
Testovi inteligencije koji se upotrebljavaju za testiranje u Mensi zasnivaju se isključivo na
slikama i rezultati tih testova ne ovise o obrazovanju, kulturnom porijeklu ili starosti.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
12
Slide 8
Predavanja za srednje škole br. 14.
Duševna zaostalost
mr.sc.Elvira Koić, dr.med.
F 70 – F 79
DUŠEVNA ZAOSTALOST
= stanje nepotpunog ili zaostalog razvoja
uma, koje je posebno karakterizirano
oštećenjem sposobnosti koje
pridonose cjelokupnom razvoju
inteligencije, npr. mišljenje, govor,
motorika i sposobnost ostvarivanja
društvenog kontakta.
Može se pojaviti samostalno ili udružena s
drugim mentalnim ili psihičkim promjenama.
Stupnjevi mentalne retardacije (IQ), se
obično procjenjuju standardiziranim
testovima inteligencije. Oni mogu biti
nadopunjeni i skalama koje procjenjuju i
socijalnu prilagodbu u postojećoj sredini, na
trenutačnoj razini funkcioniranja.
Intelektualne sposobnosti i socijalna
prilagodba mogu se vremenski mijenjati, i
premda slabo, ipak se mogu poboljšati
vježbom i rehabilitacijom.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
2
Razlikujemo:
Laku duševnu zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
Umjerenu duševnu
zaostalost (imbecilnost).
Tešku duševnu zaostalost .
Duboku duševnu zaostalost
(idiotija).
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
3
Laka duševna zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
IQ je između 50 i 69
(mentalna dob odraslih odgovara
kronološkoj dobi 9 do 12 godina).
Umjerena duševna zaostalost
(imbecilnost).
IQ je između 35 i 49 (odgovara
kronološkoj mentalnoj dobi 6
do 9 godina u odraslih.
(npr. u toj je skupini Down
sindrom).
Većina osoba nauči komunicirati i
djelomično brinuti o sebi, uz
potporu za život i rad
zajednice.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
4
Down Syndrome (Trisomy 21)
Najčešći
1 od 700 rođenih
Maternal age >35
Karijera povećava rizik
1866, opisan od John Landon Down-a
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
5
Teška duševna zaostalost .
IQ je između 20 i 34
( mentalna dob u odraslih od 3
do 6 godina).
Trebaju stalnu pomoći.
Duboka duševna zaostalost
(idiotija).
IQ ispod 20
(mentalna dob ispod 3 godine
odraslih).
Postoje ozbiljne smetnje
komunikacije, pokretljivosti,
kontinencije i brige za sebe.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
6
http://www.inkluzija.hr/
Stanovanje u zajednici uz
podršku
Zapošljavanje uz podršku
Prevencija institucionalizacije
Specijalizirano udomiteljstvo
Stambena zajednica za djecu
Kreativne radionice
Ciljna područja
Edukacija
Samozastupanje
Javne kampanje
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Inkluzija
je pristup u kojem se naglašava
da je različitost u snazi,
sposobnostima i potrebama
prirodna i poželjna.
Osobe s teškoćama u
razvoju dugi niz godina bile
su institucionalizirane i
marginalizirane u društvu.
Razvojem svijesti društva o
vrijednosti svakog pojedinca
javlja se inkluzija kao pokret
u okviru socijalnog modela.
Predavanja za srednje škole. br.
14.
7
IQ =
mentalna starost
-----------------X 100
kronološka starost
Mentalna starost se ustanovljava na osnovu broja bodova koji se
dobijaju rješavanjem odredjenih psiholoških testova.
Ako je IQ manji od 70 osoba je mentalno zaostala,
ako je IQ izmedju 90 i 110 intelektualne sposobnosti su prosječne
a ako je IQ iznad 110 inteligencija je nadprosječna.
testovi kojima se ispituje koeficijent inteligencije nisu idealni jer
se ne mogu upotrebljavati za uspredbu ljudi koji imaju različito
obrazovanje, pripadaju različitim kulturama ili klasama.
Danas se smatra da genotip utiče na razvoj inteligencije sa oko
60%, sredina sa oko 30%,a interakcija genotipa i sredine sa oko
10%.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
8
Distribucija IQ u općoj populaciji
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
9
MENSA
Mensa je međunarodna
udruga inteligentnih
pojedinaca.
Ciljevi su Mense: prepoznavanje
i afirmacija inteligencije na
dobrobit čovječanstva; podrška
istraživanju prirode, značajki i
upotrebe inteligencije; pružanje
poticajne intelektualne i
društvene sredine članovima.
Jedini je uvjet za učlanjenje u
Mensu postizanje rezultata
boljeg od onog koji postiže
98% populacije na
standardnom testu
inteligencije, koji se provodi
pod nadzorom ovlaštenog
psihologa Mense.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
10
Što je inteligencija?
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od
sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije,
razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja
za snalaženje u okolini.
Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu
da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena
sposobnost.
Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika
živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i
učenjem.
Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu,
mnogi drugi čimbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim.
Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u društveni uspjeh nisu u potpunosti
razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i
inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju
inteligencije.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
11
Što su testovi inteligencije i IQ?
Testove inteligencije čini niz zadataka koji mjere mogućnost stvaranja apstraktnih predodžbi,
učenja, i svladavanja novih situacija. Najčešći testovi inteligencije su Stanford-Binetov test
inteligencije i Wechslerov test inteligencije. Stanford-Binetov test inteligencije je američka
prilagodba francuskog Binet-Simonovog testa inteligencije, a prvi put ju je koristio Lewis
Terman 1916, psiholog na sveučilištu Stanford.
Rezultat testa je izražen u jedinicama kvocjenta inteligencije (intelligence quotient ili IQ).
Taj koncept je prvi predložio njemački psiholog William Stern, a usvojio Lewis Terman u Stanford-Binetovom
testu inteligencije. IQ je isprva bio računan kao omjer mentalne starosti osobe i njene stvarne dobi, pomnožen
sa sto. Tako na primjer, ako bi dijete staro 10 godina postiglo na testu inteligencije rezultat na razini koju
postižu prosječna 12-godišnja djeca, njegov bi IQ bio: (12/10) X 100 = 120.
Međutim, danas malo testova uključuju izračunavanje mentalne starosti, no ipak se rezultat testa izražava kao
IQ. Danas se IQ izračunava iz statističkog postotka ljudi za koje se očekuje da imaju određeni IQ.
Rezultati testova inteligencije slijede normalnu distribuciju, što znači da većina ljudi postiže rezultate oko
sredine distribucijske krivulje, a vjerojatnost postizanja rezultata daleko od sredine krivulje naglo opada. Na
primjer, na IQ skali otprilike 2 od 3 rezultata testa padaju između 85 i 115, a 19 od 20 rezultata padaju između
70 i 130. Osoba s rezultatom od 130 i više (gornjih 2.5%) smatra se natprosječno inteligentnom, a osoba s
rezultatom ispod 70 smatra se mentalno retardiranom.
Za članstvo u Mensi potrebno je na standardnom testu inteligencije imati rezultat unutar gornjih 2% (IQ =
148), odnosno rezultat koji spada u gornjih 1 od 50.
Testovi inteligencije koji se upotrebljavaju za testiranje u Mensi zasnivaju se isključivo na
slikama i rezultati tih testova ne ovise o obrazovanju, kulturnom porijeklu ili starosti.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
12
Slide 9
Predavanja za srednje škole br. 14.
Duševna zaostalost
mr.sc.Elvira Koić, dr.med.
F 70 – F 79
DUŠEVNA ZAOSTALOST
= stanje nepotpunog ili zaostalog razvoja
uma, koje je posebno karakterizirano
oštećenjem sposobnosti koje
pridonose cjelokupnom razvoju
inteligencije, npr. mišljenje, govor,
motorika i sposobnost ostvarivanja
društvenog kontakta.
Može se pojaviti samostalno ili udružena s
drugim mentalnim ili psihičkim promjenama.
Stupnjevi mentalne retardacije (IQ), se
obično procjenjuju standardiziranim
testovima inteligencije. Oni mogu biti
nadopunjeni i skalama koje procjenjuju i
socijalnu prilagodbu u postojećoj sredini, na
trenutačnoj razini funkcioniranja.
Intelektualne sposobnosti i socijalna
prilagodba mogu se vremenski mijenjati, i
premda slabo, ipak se mogu poboljšati
vježbom i rehabilitacijom.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
2
Razlikujemo:
Laku duševnu zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
Umjerenu duševnu
zaostalost (imbecilnost).
Tešku duševnu zaostalost .
Duboku duševnu zaostalost
(idiotija).
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
3
Laka duševna zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
IQ je između 50 i 69
(mentalna dob odraslih odgovara
kronološkoj dobi 9 do 12 godina).
Umjerena duševna zaostalost
(imbecilnost).
IQ je između 35 i 49 (odgovara
kronološkoj mentalnoj dobi 6
do 9 godina u odraslih.
(npr. u toj je skupini Down
sindrom).
Većina osoba nauči komunicirati i
djelomično brinuti o sebi, uz
potporu za život i rad
zajednice.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
4
Down Syndrome (Trisomy 21)
Najčešći
1 od 700 rođenih
Maternal age >35
Karijera povećava rizik
1866, opisan od John Landon Down-a
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
5
Teška duševna zaostalost .
IQ je između 20 i 34
( mentalna dob u odraslih od 3
do 6 godina).
Trebaju stalnu pomoći.
Duboka duševna zaostalost
(idiotija).
IQ ispod 20
(mentalna dob ispod 3 godine
odraslih).
Postoje ozbiljne smetnje
komunikacije, pokretljivosti,
kontinencije i brige za sebe.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
6
http://www.inkluzija.hr/
Stanovanje u zajednici uz
podršku
Zapošljavanje uz podršku
Prevencija institucionalizacije
Specijalizirano udomiteljstvo
Stambena zajednica za djecu
Kreativne radionice
Ciljna područja
Edukacija
Samozastupanje
Javne kampanje
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Inkluzija
je pristup u kojem se naglašava
da je različitost u snazi,
sposobnostima i potrebama
prirodna i poželjna.
Osobe s teškoćama u
razvoju dugi niz godina bile
su institucionalizirane i
marginalizirane u društvu.
Razvojem svijesti društva o
vrijednosti svakog pojedinca
javlja se inkluzija kao pokret
u okviru socijalnog modela.
Predavanja za srednje škole. br.
14.
7
IQ =
mentalna starost
-----------------X 100
kronološka starost
Mentalna starost se ustanovljava na osnovu broja bodova koji se
dobijaju rješavanjem odredjenih psiholoških testova.
Ako je IQ manji od 70 osoba je mentalno zaostala,
ako je IQ izmedju 90 i 110 intelektualne sposobnosti su prosječne
a ako je IQ iznad 110 inteligencija je nadprosječna.
testovi kojima se ispituje koeficijent inteligencije nisu idealni jer
se ne mogu upotrebljavati za uspredbu ljudi koji imaju različito
obrazovanje, pripadaju različitim kulturama ili klasama.
Danas se smatra da genotip utiče na razvoj inteligencije sa oko
60%, sredina sa oko 30%,a interakcija genotipa i sredine sa oko
10%.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
8
Distribucija IQ u općoj populaciji
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
9
MENSA
Mensa je međunarodna
udruga inteligentnih
pojedinaca.
Ciljevi su Mense: prepoznavanje
i afirmacija inteligencije na
dobrobit čovječanstva; podrška
istraživanju prirode, značajki i
upotrebe inteligencije; pružanje
poticajne intelektualne i
društvene sredine članovima.
Jedini je uvjet za učlanjenje u
Mensu postizanje rezultata
boljeg od onog koji postiže
98% populacije na
standardnom testu
inteligencije, koji se provodi
pod nadzorom ovlaštenog
psihologa Mense.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
10
Što je inteligencija?
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od
sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije,
razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja
za snalaženje u okolini.
Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu
da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena
sposobnost.
Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika
živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i
učenjem.
Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu,
mnogi drugi čimbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim.
Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u društveni uspjeh nisu u potpunosti
razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i
inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju
inteligencije.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
11
Što su testovi inteligencije i IQ?
Testove inteligencije čini niz zadataka koji mjere mogućnost stvaranja apstraktnih predodžbi,
učenja, i svladavanja novih situacija. Najčešći testovi inteligencije su Stanford-Binetov test
inteligencije i Wechslerov test inteligencije. Stanford-Binetov test inteligencije je američka
prilagodba francuskog Binet-Simonovog testa inteligencije, a prvi put ju je koristio Lewis
Terman 1916, psiholog na sveučilištu Stanford.
Rezultat testa je izražen u jedinicama kvocjenta inteligencije (intelligence quotient ili IQ).
Taj koncept je prvi predložio njemački psiholog William Stern, a usvojio Lewis Terman u Stanford-Binetovom
testu inteligencije. IQ je isprva bio računan kao omjer mentalne starosti osobe i njene stvarne dobi, pomnožen
sa sto. Tako na primjer, ako bi dijete staro 10 godina postiglo na testu inteligencije rezultat na razini koju
postižu prosječna 12-godišnja djeca, njegov bi IQ bio: (12/10) X 100 = 120.
Međutim, danas malo testova uključuju izračunavanje mentalne starosti, no ipak se rezultat testa izražava kao
IQ. Danas se IQ izračunava iz statističkog postotka ljudi za koje se očekuje da imaju određeni IQ.
Rezultati testova inteligencije slijede normalnu distribuciju, što znači da većina ljudi postiže rezultate oko
sredine distribucijske krivulje, a vjerojatnost postizanja rezultata daleko od sredine krivulje naglo opada. Na
primjer, na IQ skali otprilike 2 od 3 rezultata testa padaju između 85 i 115, a 19 od 20 rezultata padaju između
70 i 130. Osoba s rezultatom od 130 i više (gornjih 2.5%) smatra se natprosječno inteligentnom, a osoba s
rezultatom ispod 70 smatra se mentalno retardiranom.
Za članstvo u Mensi potrebno je na standardnom testu inteligencije imati rezultat unutar gornjih 2% (IQ =
148), odnosno rezultat koji spada u gornjih 1 od 50.
Testovi inteligencije koji se upotrebljavaju za testiranje u Mensi zasnivaju se isključivo na
slikama i rezultati tih testova ne ovise o obrazovanju, kulturnom porijeklu ili starosti.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
12
Slide 10
Predavanja za srednje škole br. 14.
Duševna zaostalost
mr.sc.Elvira Koić, dr.med.
F 70 – F 79
DUŠEVNA ZAOSTALOST
= stanje nepotpunog ili zaostalog razvoja
uma, koje je posebno karakterizirano
oštećenjem sposobnosti koje
pridonose cjelokupnom razvoju
inteligencije, npr. mišljenje, govor,
motorika i sposobnost ostvarivanja
društvenog kontakta.
Može se pojaviti samostalno ili udružena s
drugim mentalnim ili psihičkim promjenama.
Stupnjevi mentalne retardacije (IQ), se
obično procjenjuju standardiziranim
testovima inteligencije. Oni mogu biti
nadopunjeni i skalama koje procjenjuju i
socijalnu prilagodbu u postojećoj sredini, na
trenutačnoj razini funkcioniranja.
Intelektualne sposobnosti i socijalna
prilagodba mogu se vremenski mijenjati, i
premda slabo, ipak se mogu poboljšati
vježbom i rehabilitacijom.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
2
Razlikujemo:
Laku duševnu zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
Umjerenu duševnu
zaostalost (imbecilnost).
Tešku duševnu zaostalost .
Duboku duševnu zaostalost
(idiotija).
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
3
Laka duševna zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
IQ je između 50 i 69
(mentalna dob odraslih odgovara
kronološkoj dobi 9 do 12 godina).
Umjerena duševna zaostalost
(imbecilnost).
IQ je između 35 i 49 (odgovara
kronološkoj mentalnoj dobi 6
do 9 godina u odraslih.
(npr. u toj je skupini Down
sindrom).
Većina osoba nauči komunicirati i
djelomično brinuti o sebi, uz
potporu za život i rad
zajednice.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
4
Down Syndrome (Trisomy 21)
Najčešći
1 od 700 rođenih
Maternal age >35
Karijera povećava rizik
1866, opisan od John Landon Down-a
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
5
Teška duševna zaostalost .
IQ je između 20 i 34
( mentalna dob u odraslih od 3
do 6 godina).
Trebaju stalnu pomoći.
Duboka duševna zaostalost
(idiotija).
IQ ispod 20
(mentalna dob ispod 3 godine
odraslih).
Postoje ozbiljne smetnje
komunikacije, pokretljivosti,
kontinencije i brige za sebe.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
6
http://www.inkluzija.hr/
Stanovanje u zajednici uz
podršku
Zapošljavanje uz podršku
Prevencija institucionalizacije
Specijalizirano udomiteljstvo
Stambena zajednica za djecu
Kreativne radionice
Ciljna područja
Edukacija
Samozastupanje
Javne kampanje
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Inkluzija
je pristup u kojem se naglašava
da je različitost u snazi,
sposobnostima i potrebama
prirodna i poželjna.
Osobe s teškoćama u
razvoju dugi niz godina bile
su institucionalizirane i
marginalizirane u društvu.
Razvojem svijesti društva o
vrijednosti svakog pojedinca
javlja se inkluzija kao pokret
u okviru socijalnog modela.
Predavanja za srednje škole. br.
14.
7
IQ =
mentalna starost
-----------------X 100
kronološka starost
Mentalna starost se ustanovljava na osnovu broja bodova koji se
dobijaju rješavanjem odredjenih psiholoških testova.
Ako je IQ manji od 70 osoba je mentalno zaostala,
ako je IQ izmedju 90 i 110 intelektualne sposobnosti su prosječne
a ako je IQ iznad 110 inteligencija je nadprosječna.
testovi kojima se ispituje koeficijent inteligencije nisu idealni jer
se ne mogu upotrebljavati za uspredbu ljudi koji imaju različito
obrazovanje, pripadaju različitim kulturama ili klasama.
Danas se smatra da genotip utiče na razvoj inteligencije sa oko
60%, sredina sa oko 30%,a interakcija genotipa i sredine sa oko
10%.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
8
Distribucija IQ u općoj populaciji
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
9
MENSA
Mensa je međunarodna
udruga inteligentnih
pojedinaca.
Ciljevi su Mense: prepoznavanje
i afirmacija inteligencije na
dobrobit čovječanstva; podrška
istraživanju prirode, značajki i
upotrebe inteligencije; pružanje
poticajne intelektualne i
društvene sredine članovima.
Jedini je uvjet za učlanjenje u
Mensu postizanje rezultata
boljeg od onog koji postiže
98% populacije na
standardnom testu
inteligencije, koji se provodi
pod nadzorom ovlaštenog
psihologa Mense.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
10
Što je inteligencija?
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od
sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije,
razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja
za snalaženje u okolini.
Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu
da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena
sposobnost.
Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika
živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i
učenjem.
Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu,
mnogi drugi čimbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim.
Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u društveni uspjeh nisu u potpunosti
razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i
inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju
inteligencije.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
11
Što su testovi inteligencije i IQ?
Testove inteligencije čini niz zadataka koji mjere mogućnost stvaranja apstraktnih predodžbi,
učenja, i svladavanja novih situacija. Najčešći testovi inteligencije su Stanford-Binetov test
inteligencije i Wechslerov test inteligencije. Stanford-Binetov test inteligencije je američka
prilagodba francuskog Binet-Simonovog testa inteligencije, a prvi put ju je koristio Lewis
Terman 1916, psiholog na sveučilištu Stanford.
Rezultat testa je izražen u jedinicama kvocjenta inteligencije (intelligence quotient ili IQ).
Taj koncept je prvi predložio njemački psiholog William Stern, a usvojio Lewis Terman u Stanford-Binetovom
testu inteligencije. IQ je isprva bio računan kao omjer mentalne starosti osobe i njene stvarne dobi, pomnožen
sa sto. Tako na primjer, ako bi dijete staro 10 godina postiglo na testu inteligencije rezultat na razini koju
postižu prosječna 12-godišnja djeca, njegov bi IQ bio: (12/10) X 100 = 120.
Međutim, danas malo testova uključuju izračunavanje mentalne starosti, no ipak se rezultat testa izražava kao
IQ. Danas se IQ izračunava iz statističkog postotka ljudi za koje se očekuje da imaju određeni IQ.
Rezultati testova inteligencije slijede normalnu distribuciju, što znači da većina ljudi postiže rezultate oko
sredine distribucijske krivulje, a vjerojatnost postizanja rezultata daleko od sredine krivulje naglo opada. Na
primjer, na IQ skali otprilike 2 od 3 rezultata testa padaju između 85 i 115, a 19 od 20 rezultata padaju između
70 i 130. Osoba s rezultatom od 130 i više (gornjih 2.5%) smatra se natprosječno inteligentnom, a osoba s
rezultatom ispod 70 smatra se mentalno retardiranom.
Za članstvo u Mensi potrebno je na standardnom testu inteligencije imati rezultat unutar gornjih 2% (IQ =
148), odnosno rezultat koji spada u gornjih 1 od 50.
Testovi inteligencije koji se upotrebljavaju za testiranje u Mensi zasnivaju se isključivo na
slikama i rezultati tih testova ne ovise o obrazovanju, kulturnom porijeklu ili starosti.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
12
Slide 11
Predavanja za srednje škole br. 14.
Duševna zaostalost
mr.sc.Elvira Koić, dr.med.
F 70 – F 79
DUŠEVNA ZAOSTALOST
= stanje nepotpunog ili zaostalog razvoja
uma, koje je posebno karakterizirano
oštećenjem sposobnosti koje
pridonose cjelokupnom razvoju
inteligencije, npr. mišljenje, govor,
motorika i sposobnost ostvarivanja
društvenog kontakta.
Može se pojaviti samostalno ili udružena s
drugim mentalnim ili psihičkim promjenama.
Stupnjevi mentalne retardacije (IQ), se
obično procjenjuju standardiziranim
testovima inteligencije. Oni mogu biti
nadopunjeni i skalama koje procjenjuju i
socijalnu prilagodbu u postojećoj sredini, na
trenutačnoj razini funkcioniranja.
Intelektualne sposobnosti i socijalna
prilagodba mogu se vremenski mijenjati, i
premda slabo, ipak se mogu poboljšati
vježbom i rehabilitacijom.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
2
Razlikujemo:
Laku duševnu zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
Umjerenu duševnu
zaostalost (imbecilnost).
Tešku duševnu zaostalost .
Duboku duševnu zaostalost
(idiotija).
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
3
Laka duševna zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
IQ je između 50 i 69
(mentalna dob odraslih odgovara
kronološkoj dobi 9 do 12 godina).
Umjerena duševna zaostalost
(imbecilnost).
IQ je između 35 i 49 (odgovara
kronološkoj mentalnoj dobi 6
do 9 godina u odraslih.
(npr. u toj je skupini Down
sindrom).
Većina osoba nauči komunicirati i
djelomično brinuti o sebi, uz
potporu za život i rad
zajednice.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
4
Down Syndrome (Trisomy 21)
Najčešći
1 od 700 rođenih
Maternal age >35
Karijera povećava rizik
1866, opisan od John Landon Down-a
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
5
Teška duševna zaostalost .
IQ je između 20 i 34
( mentalna dob u odraslih od 3
do 6 godina).
Trebaju stalnu pomoći.
Duboka duševna zaostalost
(idiotija).
IQ ispod 20
(mentalna dob ispod 3 godine
odraslih).
Postoje ozbiljne smetnje
komunikacije, pokretljivosti,
kontinencije i brige za sebe.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
6
http://www.inkluzija.hr/
Stanovanje u zajednici uz
podršku
Zapošljavanje uz podršku
Prevencija institucionalizacije
Specijalizirano udomiteljstvo
Stambena zajednica za djecu
Kreativne radionice
Ciljna područja
Edukacija
Samozastupanje
Javne kampanje
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Inkluzija
je pristup u kojem se naglašava
da je različitost u snazi,
sposobnostima i potrebama
prirodna i poželjna.
Osobe s teškoćama u
razvoju dugi niz godina bile
su institucionalizirane i
marginalizirane u društvu.
Razvojem svijesti društva o
vrijednosti svakog pojedinca
javlja se inkluzija kao pokret
u okviru socijalnog modela.
Predavanja za srednje škole. br.
14.
7
IQ =
mentalna starost
-----------------X 100
kronološka starost
Mentalna starost se ustanovljava na osnovu broja bodova koji se
dobijaju rješavanjem odredjenih psiholoških testova.
Ako je IQ manji od 70 osoba je mentalno zaostala,
ako je IQ izmedju 90 i 110 intelektualne sposobnosti su prosječne
a ako je IQ iznad 110 inteligencija je nadprosječna.
testovi kojima se ispituje koeficijent inteligencije nisu idealni jer
se ne mogu upotrebljavati za uspredbu ljudi koji imaju različito
obrazovanje, pripadaju različitim kulturama ili klasama.
Danas se smatra da genotip utiče na razvoj inteligencije sa oko
60%, sredina sa oko 30%,a interakcija genotipa i sredine sa oko
10%.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
8
Distribucija IQ u općoj populaciji
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
9
MENSA
Mensa je međunarodna
udruga inteligentnih
pojedinaca.
Ciljevi su Mense: prepoznavanje
i afirmacija inteligencije na
dobrobit čovječanstva; podrška
istraživanju prirode, značajki i
upotrebe inteligencije; pružanje
poticajne intelektualne i
društvene sredine članovima.
Jedini je uvjet za učlanjenje u
Mensu postizanje rezultata
boljeg od onog koji postiže
98% populacije na
standardnom testu
inteligencije, koji se provodi
pod nadzorom ovlaštenog
psihologa Mense.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
10
Što je inteligencija?
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od
sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije,
razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja
za snalaženje u okolini.
Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu
da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena
sposobnost.
Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika
živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i
učenjem.
Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu,
mnogi drugi čimbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim.
Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u društveni uspjeh nisu u potpunosti
razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i
inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju
inteligencije.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
11
Što su testovi inteligencije i IQ?
Testove inteligencije čini niz zadataka koji mjere mogućnost stvaranja apstraktnih predodžbi,
učenja, i svladavanja novih situacija. Najčešći testovi inteligencije su Stanford-Binetov test
inteligencije i Wechslerov test inteligencije. Stanford-Binetov test inteligencije je američka
prilagodba francuskog Binet-Simonovog testa inteligencije, a prvi put ju je koristio Lewis
Terman 1916, psiholog na sveučilištu Stanford.
Rezultat testa je izražen u jedinicama kvocjenta inteligencije (intelligence quotient ili IQ).
Taj koncept je prvi predložio njemački psiholog William Stern, a usvojio Lewis Terman u Stanford-Binetovom
testu inteligencije. IQ je isprva bio računan kao omjer mentalne starosti osobe i njene stvarne dobi, pomnožen
sa sto. Tako na primjer, ako bi dijete staro 10 godina postiglo na testu inteligencije rezultat na razini koju
postižu prosječna 12-godišnja djeca, njegov bi IQ bio: (12/10) X 100 = 120.
Međutim, danas malo testova uključuju izračunavanje mentalne starosti, no ipak se rezultat testa izražava kao
IQ. Danas se IQ izračunava iz statističkog postotka ljudi za koje se očekuje da imaju određeni IQ.
Rezultati testova inteligencije slijede normalnu distribuciju, što znači da većina ljudi postiže rezultate oko
sredine distribucijske krivulje, a vjerojatnost postizanja rezultata daleko od sredine krivulje naglo opada. Na
primjer, na IQ skali otprilike 2 od 3 rezultata testa padaju između 85 i 115, a 19 od 20 rezultata padaju između
70 i 130. Osoba s rezultatom od 130 i više (gornjih 2.5%) smatra se natprosječno inteligentnom, a osoba s
rezultatom ispod 70 smatra se mentalno retardiranom.
Za članstvo u Mensi potrebno je na standardnom testu inteligencije imati rezultat unutar gornjih 2% (IQ =
148), odnosno rezultat koji spada u gornjih 1 od 50.
Testovi inteligencije koji se upotrebljavaju za testiranje u Mensi zasnivaju se isključivo na
slikama i rezultati tih testova ne ovise o obrazovanju, kulturnom porijeklu ili starosti.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
12
Slide 12
Predavanja za srednje škole br. 14.
Duševna zaostalost
mr.sc.Elvira Koić, dr.med.
F 70 – F 79
DUŠEVNA ZAOSTALOST
= stanje nepotpunog ili zaostalog razvoja
uma, koje je posebno karakterizirano
oštećenjem sposobnosti koje
pridonose cjelokupnom razvoju
inteligencije, npr. mišljenje, govor,
motorika i sposobnost ostvarivanja
društvenog kontakta.
Može se pojaviti samostalno ili udružena s
drugim mentalnim ili psihičkim promjenama.
Stupnjevi mentalne retardacije (IQ), se
obično procjenjuju standardiziranim
testovima inteligencije. Oni mogu biti
nadopunjeni i skalama koje procjenjuju i
socijalnu prilagodbu u postojećoj sredini, na
trenutačnoj razini funkcioniranja.
Intelektualne sposobnosti i socijalna
prilagodba mogu se vremenski mijenjati, i
premda slabo, ipak se mogu poboljšati
vježbom i rehabilitacijom.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
2
Razlikujemo:
Laku duševnu zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
Umjerenu duševnu
zaostalost (imbecilnost).
Tešku duševnu zaostalost .
Duboku duševnu zaostalost
(idiotija).
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
3
Laka duševna zaostalost
(slaboumnost, debilitet,
«moron»).
IQ je između 50 i 69
(mentalna dob odraslih odgovara
kronološkoj dobi 9 do 12 godina).
Umjerena duševna zaostalost
(imbecilnost).
IQ je između 35 i 49 (odgovara
kronološkoj mentalnoj dobi 6
do 9 godina u odraslih.
(npr. u toj je skupini Down
sindrom).
Većina osoba nauči komunicirati i
djelomično brinuti o sebi, uz
potporu za život i rad
zajednice.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
4
Down Syndrome (Trisomy 21)
Najčešći
1 od 700 rođenih
Maternal age >35
Karijera povećava rizik
1866, opisan od John Landon Down-a
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
5
Teška duševna zaostalost .
IQ je između 20 i 34
( mentalna dob u odraslih od 3
do 6 godina).
Trebaju stalnu pomoći.
Duboka duševna zaostalost
(idiotija).
IQ ispod 20
(mentalna dob ispod 3 godine
odraslih).
Postoje ozbiljne smetnje
komunikacije, pokretljivosti,
kontinencije i brige za sebe.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
6
http://www.inkluzija.hr/
Stanovanje u zajednici uz
podršku
Zapošljavanje uz podršku
Prevencija institucionalizacije
Specijalizirano udomiteljstvo
Stambena zajednica za djecu
Kreativne radionice
Ciljna područja
Edukacija
Samozastupanje
Javne kampanje
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Inkluzija
je pristup u kojem se naglašava
da je različitost u snazi,
sposobnostima i potrebama
prirodna i poželjna.
Osobe s teškoćama u
razvoju dugi niz godina bile
su institucionalizirane i
marginalizirane u društvu.
Razvojem svijesti društva o
vrijednosti svakog pojedinca
javlja se inkluzija kao pokret
u okviru socijalnog modela.
Predavanja za srednje škole. br.
14.
7
IQ =
mentalna starost
-----------------X 100
kronološka starost
Mentalna starost se ustanovljava na osnovu broja bodova koji se
dobijaju rješavanjem odredjenih psiholoških testova.
Ako je IQ manji od 70 osoba je mentalno zaostala,
ako je IQ izmedju 90 i 110 intelektualne sposobnosti su prosječne
a ako je IQ iznad 110 inteligencija je nadprosječna.
testovi kojima se ispituje koeficijent inteligencije nisu idealni jer
se ne mogu upotrebljavati za uspredbu ljudi koji imaju različito
obrazovanje, pripadaju različitim kulturama ili klasama.
Danas se smatra da genotip utiče na razvoj inteligencije sa oko
60%, sredina sa oko 30%,a interakcija genotipa i sredine sa oko
10%.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
8
Distribucija IQ u općoj populaciji
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
9
MENSA
Mensa je međunarodna
udruga inteligentnih
pojedinaca.
Ciljevi su Mense: prepoznavanje
i afirmacija inteligencije na
dobrobit čovječanstva; podrška
istraživanju prirode, značajki i
upotrebe inteligencije; pružanje
poticajne intelektualne i
društvene sredine članovima.
Jedini je uvjet za učlanjenje u
Mensu postizanje rezultata
boljeg od onog koji postiže
98% populacije na
standardnom testu
inteligencije, koji se provodi
pod nadzorom ovlaštenog
psihologa Mense.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
10
Što je inteligencija?
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od
sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije,
razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja
za snalaženje u okolini.
Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu
da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena
sposobnost.
Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika
živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i
učenjem.
Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu,
mnogi drugi čimbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim.
Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u društveni uspjeh nisu u potpunosti
razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i
inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju
inteligencije.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
11
Što su testovi inteligencije i IQ?
Testove inteligencije čini niz zadataka koji mjere mogućnost stvaranja apstraktnih predodžbi,
učenja, i svladavanja novih situacija. Najčešći testovi inteligencije su Stanford-Binetov test
inteligencije i Wechslerov test inteligencije. Stanford-Binetov test inteligencije je američka
prilagodba francuskog Binet-Simonovog testa inteligencije, a prvi put ju je koristio Lewis
Terman 1916, psiholog na sveučilištu Stanford.
Rezultat testa je izražen u jedinicama kvocjenta inteligencije (intelligence quotient ili IQ).
Taj koncept je prvi predložio njemački psiholog William Stern, a usvojio Lewis Terman u Stanford-Binetovom
testu inteligencije. IQ je isprva bio računan kao omjer mentalne starosti osobe i njene stvarne dobi, pomnožen
sa sto. Tako na primjer, ako bi dijete staro 10 godina postiglo na testu inteligencije rezultat na razini koju
postižu prosječna 12-godišnja djeca, njegov bi IQ bio: (12/10) X 100 = 120.
Međutim, danas malo testova uključuju izračunavanje mentalne starosti, no ipak se rezultat testa izražava kao
IQ. Danas se IQ izračunava iz statističkog postotka ljudi za koje se očekuje da imaju određeni IQ.
Rezultati testova inteligencije slijede normalnu distribuciju, što znači da većina ljudi postiže rezultate oko
sredine distribucijske krivulje, a vjerojatnost postizanja rezultata daleko od sredine krivulje naglo opada. Na
primjer, na IQ skali otprilike 2 od 3 rezultata testa padaju između 85 i 115, a 19 od 20 rezultata padaju između
70 i 130. Osoba s rezultatom od 130 i više (gornjih 2.5%) smatra se natprosječno inteligentnom, a osoba s
rezultatom ispod 70 smatra se mentalno retardiranom.
Za članstvo u Mensi potrebno je na standardnom testu inteligencije imati rezultat unutar gornjih 2% (IQ =
148), odnosno rezultat koji spada u gornjih 1 od 50.
Testovi inteligencije koji se upotrebljavaju za testiranje u Mensi zasnivaju se isključivo na
slikama i rezultati tih testova ne ovise o obrazovanju, kulturnom porijeklu ili starosti.
Elvira Koić. Duševna
zaostalost
Predavanja za srednje škole. br.
14.
12