Transcript Link - Prezentacije.org

Njega i bolesti
organa za disanje
Fatima Kolak
Dišni sustav prvi na udaru !?
Zašto su bolesti dišnog sustava, u sredinama poput naše, na
vrhu ljestvice oboljelih?
Opće je poznato da kroz dišne puteve ulaze u dišni
sustav razni mehanički zagađivači (poput prašine,
smoga itd.), plinovi, otrovi, alergeni, zarazne klice itd.
No, koliko se zdravstveno obavještavanje i odgoj, za
primjer, mnogo bave čuvanjem i unapređenjem
zdravlja probavnog sustava i kože, toliko se manje
bave sistematski čuvanjem i unapređivanjem zdravlja
dišnog sustava.
Uzroci bolesti disajnih organa
• U zimskim klimatskim okolnostima i uz
neprihvaćanje određenih zaštitnih mjera,
smanjuje se otpornost ljudskoga organizma
prema uzročnicima bolesti, smanjuje se
imunitet.
• Nepovoljne su zimske okolnosti, koje
pogoduju razvoju akutnih dišnih bolesti: nagla
promjena klime s dnevnim oscilacijama
temperature kojima se organizam treba
prilagoditi, a za što troši energiju.
• Diše li se na usta, sluznica se ohladi i
podložnija je upalnim procesima.
• Kratko zimsko sunce nema dovoljno
ultravioletnih zraka koje ubijaju zarazne klice.
• Jaki zimski vjetrovi ili propuh uzrokuju
gubljenje tjelesne topline.
• Pušenje povećava rizik od obolijevanja isto
kao i boravak u zatvorenoj zadimljenoj
prostoriji. U zatvorenom, nezračenom
prostoru lakši je prijenos uzročnika bolesti s
jedne osobe na drugu.
Hunjavica
• Hunjavica je najpoznatija i najčešća bolest
nosa. To je, u stvari, upala nosne sluznice. Bit
oboljenja sastoji se u tome da sluznica jako
oteče i zacrveni se. Ujedno je izlučivanje sluzi
jako pojačano.
• Hunjavica izaziva slijedeče tegobe: jako
začepljenje nosa, snažni poticaj na kihanje,
tupu bol u glavi, uglavnom u predjelu čela, te
neugodno osjećanje i malaksalost.
• Prehlada je uzrok hunjavici.
• Međutim, tu bolest mogu prouzro-kovati
podražavajuči plinovi, prašina te mnoge
zarazne bolesti
Upala grla
• Bolovi u grlu su najčešće znak za upalu grla
ili ždrijela. Upalu najčešće prouzrokuju virusi
koji napadaju sluznicu. Sluznica grla je
iritirana, crvena i natečena. Time nastaje
pritisak na nerve u sluznici koji informaciju
šalju dalje do mozga i mi osjećamo bol.
• U slučaju upale grla, preporučuje se
mirovanje i grijanje. Nekada je dovoljno nositi
šal da bi za kratko vrijeme nestali simptomi.
Jako je važno dovoljno piti, najbolje biljne
čajeve, posebno kadulju (žalfiju)
• Nekada može doći i do teških bakterijalnih
upala krajnika ili angine. Bakterije streptokoke
su opasne jer se preko krvi mogu proširiti po
cijelom organizmu i prouzrokovati štetu na
zglobovima, srcu ili bubrezima.
Kašalj
Kašalj se dijeli na više vrsta:
• Kašalj iz grla: javlja se iznenadnim napadima,
po karakteru je zaglušujući, bez iskašljaja, pri
kojem bolesnik obično nema vremena
udahnuti (što može uzrokovati vrtoglavicu)
• Kašalj iz dušnika :Po karakteru sličan
prethodnome, uz prizvuke "laveža" . U
početku je, dok traju bolovi, suh a kasnije
slijedi iskašljavanje.
• Kašalj kod bronhitisa - Kašalj koji se javlja
kod akutnog bronhitisa obično nema
prethodno navedenih simptoma. Traje stalno,
bez karakterističnih napada. U početku je suh
i neproduktivan, a potom iskašljaj može biti
proziran
Bronhitis
• Kada se nakon
prehlade javi
povišena temperatura
s kašljem i bol u prsima,
to su prvi simptomi
akutnog
bronihitisa.
Upala pluća
• Upala pluća ili
pneumonija (grčka riječ)
je jedna od čestih bolesti
pluća. Najčešći uzroci
upale puća
su bakterije i virusi.
Spada u teška oboljenja
i pacijenti oboljeli od
upale pluća najčešće se
upućuju na bolničko
liječenje. Nekad je to
bila neizlječiva bolest sa
velikim procentom
smrtnosti.
• S razvojem
medicine i
pronalaskom pencili
na smrtnost od ove
bolesti je znatno
smanjena i skoro
iskorijenjena. Danas
je upala pluća
uglavnom izlječiva
bolest.
Tuberkuloza
• Tuberkuloza ili sušica (poznata pod
skraćenicama TB ili TBC) je zarazna
bolest koju izaziva bakterija Mycobacterium
tuberculosis.
• Tuberkuloza je jedna od najraširenijih
zaraznih bolesti u svijetu i računa se da je
njome zaraženo između 2 i 3 milijarde ljudi.
Svake godine se zarazi oko 9 milijuna ljudi
• 24. marta 1882. njemački liječnik Robert
Koch otkrio je uzročnika tuberkuloze. Tek je
otkriće antibiotika,
odnosno streptomicina godine 1946.
omogućilo adekvatno liječenje.
• Dugo se smatralo da će tuberkuloza s
vremenom biti iskorijenjena, ali je to mišljenje
u posljednje vrijeme drastično promijenjeno.
Razlog tome je intenziviranje protoka ljudi koji
šire zarazu, epidemija AIDS-a koja slabi
imunološki sustav bolesnika, te otkriće sojeva
bakterija koje su rezistentne na antibiotike.
Trovanje plinovima
• Udisanjem nekih
plinova može se
doći do trovanja
našeg tijela
Opasnost od
otrovnih plinova
naručito je velika
u nekim
industijskim
pogonima i
radionicama.Otr
ovni plinovi
štetno djeluju na
razna tkiva i
mijenjaju tok
životnih procesa.
• Prva pomoć sastoji se u udaljavanju
unesrećenih iz zagađene prostorije te u
davanju umjetnog disanja i masaži srca. Kod
težih otrovanja u obzir dolazi i zamjena krvi.
Utapanje i gušenje
• Utapanje je ozbiljan uzrok invalidnosti i
smrti.
• Klasična slika u kojoj žrtva bespomoćno
zapomaže i lupa na sve strane u vodi
zapravo se rijetko vidi. Češći scenariji su da
samo plutaju na površini vode ili tiho nestanu
ispod površine.
Gdje i kada se ljudi najvise utapaju?
- u kadi kod djece koja su mlađa od godinu
dana, a događaju se kod kratkotrajne
odsutnosti roditelja, iako mogu biti i oblik
zlostavljanja.
- u bazenima kod djece predškolske dobi.
- u jezerima, rijekama, moru kod mladih i
oraslih, a tipično je da se 90% dogodi u blizini
granica sigurnosti; tu se radi i o ozljedama
glave i vratne kralježnice kod skokova u
vodu, a u mnogim slučajevima otkrije se
dodatni utjecaj alkohola ili nekih lijekova.
•
Odmah treba nazvati Hitnu medicinsku
pomoć. Ako se sumnja na ozljedu glave
ili vrata (a gotovo uvijek
•
treba sumnjati) treba žrtvu uz što manje
pomicanja izvaditi iz vode (posebnu
pozornost posvetiti vratnoj kralježnici) i
premjestiti ju na sigurno mjesto te
početi osnovnu reanimaciju – osigurati
dišni put, umjetno disanje i masažu
srca.
Ako žrtva ima znakove promjene
svijesti, a diše, treba provjeriti usnu
šupljinu i očistiti je od povraćenog
sadržaja, blata, trave i sl. da bi se
izbjegla mogućnost aspiracije (udisanja
stranih tvari u pluća) i zatim osigurati
dišni put te ako je disanje regularno
postaviti je u bočni položaj. Svaki
pritisci na pluća kako bi
se izbacila voda iz njih se ne
preporučaju, treba što prije pristupiti
mjerama CPR-a. Žrtvu treba i utopliti –
skinuti mokru odjeću i umotati u suhu
deku ili slično.