Transcript DISANJE - RESPIRACIJA

DISANJE RESPIRACIJA




U organizmu živih bića neprestao se
troši energija za razne fiziološke
procese.
Da bi se oslobodila energija iz hrane
potreban je kisik.
Tokom ovih procesa stvara se CO2 .
Ovaj gas je štetan i zato se mora
izbaciti iz organizma.
Unošenje kisika i izbacivanje ugljičnog
dioksida naziva se disanje ili respiracija.
Načini razmjene gasova između organizma
i spoljašnje sredine






Način razmjene gasova zavisi od toga gdje
organizam živi – u kakovoj životnoj sredini.
Ovisno o vrsti i složenosti organizma, u životinjskom
svijetu su se razvili i posebni organi i načini disanja.
Disanje putem: kože, škrga, traheja i pluća.
Bez obzira na tip organa za disanje. kod svih
životinja disanje može biti: Unutrašnje i spoljašnje.
Unutrašnje – razmjena gasova između krvi i tkiva.
Spoljašnje – razmjena gasova između zraka i
tjelesne tečnosti.
Disanje preko kože





Preko kože dišu samo najprostiji oranizmi.
Disanje preko kože prisutno je i kod
kičmenjaka ali kao dopunski način.
Isključivo preko kože dišu neke gliste,
praživotinje.
Preko kože kod kičmenjaka uglavnom se
odstranjuje CO2.
Koža uvijek vlažna.
Disanje preko škrga



Preko škrga dišu: crvi,
rakovi, mekušci,
bodljokošci, niži
hordati, ribe i larve
vodozemaca.
Škrge su nastale od
prednjeg dijela
crijeva.
Kod riba voda se
unosi kroz usta a
izbacuje kroz škržni
prorez.
građa škrga
Unutrašnje i spoljašnje škrge
Disanje preko traheja





Preko traheja dišu
insekti (kukci).
Traheje su sistem
cjevčica koje
prožimaju čitavo
tijelo.
Traheje su stalno
otvorene i zrak stalno
struji u njima.
Razmjena gasova se
vrši putem difuzije.
Otvori traheja su na
trbuhu.
Disanje preko pluća




Organizmi koji žive na
kopnu dišu uglavnom
preko pluća.(kopneni
kičmenjaci)
Zrak smjesa: N –
79.02%, O2 – 20.95%,
CO2 – 0.03%.
Vodozemci imaju pluća
najprimitivnije građe.
Odnos između površine
tijela i pluća 1:3


Pluća gmizavaca su
mnogo složenija,
imaju veću površinu i
zapreminu.
Kod ptica umjesto
plućnih mjehurića
postoje sitni zračni
kapilari. Osim zračnih
kapilara postoje i
zračne kese u grudnoj
i trbušnoj duplji. (Ptice
letačice i plovuše).



Kod Sisavaca
pluća su
najsloženije građe.
Velika površina
(100 – 150 m2.)
preko koje se vrši
razmjena gasova.
Velika površina
zahvaljujući
prisustvu plućnih
mjehurića Alveola.
Organi za disanje kod čovjeka


Organi za disanje kod
čovjeka se sastoje od:
disajnih puteva i
pluća.
Disajni putevi su:





nosna duplja
ždrijelo
grkljan
dušnik (traheja)
dušnice (bronhije) i
njihovi ogranci u plućima.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NOSNA DUPLJA (CAVUM NASI)
USNA ŠUPLJINA
ŽDRIJELO (PHARYNX)
GRKLJAN (LARYNX)
DUŠNIK (TRAHEA)
DUŠNJAČKE CIJEVI
(BRONHIJE)
7. PLUĆA
8. SRCE
9. PRESJEČNI KRAJ REBARA
10. 10.DIJAFRAGMA (PREČAGA)
Nosna duplja (cavum nasi)
Komunicira sa
ždrijelom preko hoana,
a naprijed preko
nozdrva sa
spoljašnjom sredinom.
Ima dlačice u svojm
šupljinama.
Ždrijelo (pharynx)
To je raskrsnica
respiratornih i
digestivnih puteva.
U donjem dijelu
ždrijela otvaraju se
dva kanala: jednjak i
grkljan
Grkljan (lraynx)




Početni dio je donjih
disajnih pteva.
Građen je od hrskavica
među kojim je najveća
štitasta hrskavica koja
gradi adamovu jabučicu.
U grkljanu su glasne
žice.
Otvor grkljana zatvara
epiglotis.
hrskavice od
kojih je
građen
grkljan
glasne žice
Dušnik (trachea)




U zidovima dušnika nalaze
se hrskavičavi prstenovi
koji ga stalno čine
otvorenim
Dušnik se račva u dvije
dušnjačke cijevi koje ulaze
u pluća i granaju se.
Na početku dušnik se
grana u lijevi i desni
bronh.
Po ulasku u pluća bronhije
se višestruko granaju.
Pluća
Pluća - pulmones
Alveole
udisaj i izdisaj


Pri udisanju (inspirium) zrak ulazi u pluća a pri izdisaju (expirium) zrak
izlazi iz pluća.
U disajnim pokretima učestvuju dijafragma, međurebarni i drugi mišići
grudnog koša.
Vitalni kapacitet pluća





Čovjek udahne oko 0,5 litara zraka.
Pri napornom disanju ta količina može biti 3,5 l
Za procjenu stanja pluća u praksi se koristi
vitalni kapacitet pluća.
To je količina zraka koja se izdahne pri
maksimalnoj ekspiraciji, kojoj je prethodila
maksimalna inspiracija.
Prosječan vitalni kapacitet pluća iznosi 4600 ml
Razmjena gasova između krvi i tkiva
Parcijalni pritisak gasova u zraku, alveolama i krvnim
kapilarima pluća (kPa)
Gas
pO2
Atmosfersk
i zrak
21,00
Alveolarni
zrak
Kapilarni
(krvni) tlak
16,00
5,30
pCO2
0,03
5,00
6,00
pN
79,00
79,00
2,00
Regulacija disanja

Nervna regulacija:




Iz kičmene moždine impulsi pojačavaju disanje (reakcije na
toplo, hladno i sl.).
Impulsi preko vagusa reguliraju pravilno odvijanje udisaja i
izdisaja.
Impulsi iz kore velikog mozga stimuliraju centar za disanje
Humoralna regulacija:



Porast koncentracije CO2 i H stimuliraju centar za disanje.
Ako se količina CO2 povećća za 50% broj disajnih pokreta
se udesetorostruči.
Smanjenje koncentracije oksigena povećava disanje.