Transcript Slide 1

„Makroekonomski kontekst i nova
strategija konkurentnosti“
dr Kemal Kozarić
Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine
The 2012 SEE Management Forum, Beograd 19.9.2012.
Bosna i Hercegovina – trenutna situacija
2010.
2011.
2012. (projekcija)
24,58 milijardi KM
25,95 milijardi KM
cca. 26,80 milijardi KM
6.397 KM
6.758 KM
Realna stopa rasta
0,7%
1,6%
0,6%
Stopa rasta industrijske proizvodnje
1,6%
5,6%
5%
Prosječna inflacija na godišnjoj razini
2,1%
3,7%
3,0%
27,2%
27,6 %
28%
798 KM
816 KM
820 KM
6,25 milijardi KM (25,2 % BDP)
6,64 milijardi KM (25,6 % BDP)
7,3 milijardi KM (27,2 % BDP)
1,50 milijardi KM (6,3% BDP)
2,23 milijardi KM (8,6% BDP)
1,499 milijardi KM (4,1% BDP)
52,1%
54,5%
55%
340 milijuna KM
612 milijuna KM
6,457 milijardi KM
6,424 milijardi KM
Bruto domaći proizvod (BDP)
BDP po glavi stanovnika
Stopa neuposlenosti na razini BiH
Prosječna plata na razini BiH
Vanjski dug
Deficit tekućega računa
Pokrivenost uvoza izvozom
ISU (procjena)
Devizne pričuve
2
Potencijalni rizici na putu razvoja
Vanjski rizici
Globalna ekonomska kriza, posebice
ekonomsko usporavanje u zemljama
koje su naši glavni trgovinski partneri –
utjecaj na izvoznike i izravna strana
ulaganja
Rizici prelijevanja u bankarskom
sektoru - 84% u stranom vlasništvu
Promjene u susjednim državama ulazak Hrvatske u EU i utjecaj na naš
vanjskotrgovinski saldo (pozitivan i
negativan)
Unutrašnji rizici
Politička stabilnost - utjecaj na
percepciju potencijalnih ulagača i na
kreditni rejting
Brzina implementiranja potrebnih
strukturnih reformi
Velika ekspanzija javnih rashoda u
prethodnim godinama ugrozila fiskalnu
održivost
Proračunski deficit BiH mora biti pod
kontrolom
Javni dug BiH treba pratiti
3
Konsolidirane proračunske bilance zemalja
Zapadnog Balkana
U% BDP-a
Zemlja
2003.
2005.
2007.
2009.
2010
2011.
Albanija
-4,9
-3,5
-3,5
-7,0
-4,2
-3,7
Bosna i Hercegovina
2,3
2,2
-0,1
-5,7
-4,5
-3,5
Hrvatska
-3,4
-2,8
-2,3
-4,1
-5,0
-5,7
Makedonija
-0,6
0,3
0,6
-2,7
-2,5
-2,5
Crna Gora
-3,1
2,1
6,4
-5,3
-3,8
-3,4
Srbija
-1,1
1,0
-1,9
-4,3
-4,6
-4,6
PROSJEK
-1,5
0,4
0,3
- 4,8
-4,1
-3,9
Izvor: EBRD, Transition Report 2009 i 2012. Procenti za 2010. godinu se vode pod “procjene” a za 2011. pod “projekcije”
4
Ukupna proračunska potrošnja u zemaljama
Zapadnog Balkana
U% BDP-a
Zemlja
2003.
2005.
2007.
2009.
2010.
2011.
Albanija
28,7%
28,5%
29,3%
33,4%
30,0%
28,8%
Bosna i Hercegovina
47,2%
45,8%
46,8%
50,6%
50,7%
49,4%
Hrvatska
43,8%
41,4%
41,9%
42,3%
41,9%
41,4%
Makedonija
37,4%
34,0%
31,6%
33,2%
32,7%
32,1%
Crna Gora
42,6%
38,2%
40,9%
47,7%
45,9%
44,2%
Srbija
45,4%
41,9%
45,3%
46,0%
44,6%
43,5%
PROSJEK
40,9%
38,3%
39,3%
42,2%
41,0%
39,9%
Izvor: International Monetary Fund, World Economic Outlook Database, April 2012, podaci za 2011. godinu su procjene
5
Porast javnog duga u zemljama Balkana
70.00%
60.00%
59.40%
55.10%
50.00%
47.40%
44.10%
44.00%
40.00%
34.00%
30.80%
30.00%
29.00%
34.20%
31.90%
2008.
2011.
27.40%
20.60%
20.00%
10.00%
0.00%
Albanija
Bosna i Hercegovina
Hrvatska
Crna Gora
Makedonija
Srbija
Podaci o javnim dugovima zemalja Zapadnog Balkana preuzeti su sa web stranice Međunarodnog monetarnog fonda po zemljama
(www.imf.org – „Country Info“)
6
Javni dug u eurozoni
7
Promjene kreditne aktivnosti u zemljama
Zapadnog Balkana
45
BiH
Hrvatska
Srbija
40.2
Crna Gora
Albanija
Makedonija
40
37.2
33
35
30.3
30
25
33
27
24.7
23.5
20
21.6
17.1
14.7
15
12.1
11.4
8.8
10
5.4
8.5
5.1
3.8
5
0
31.4
30.7
1.3
-0.4
-5
-6.1
-10
KRP 2008
KRP 2010
-9.4
KRD 2008
KRD 2010
8
Rast nekvalitetnih kredita
25.0
21
20.0
19
17
13.5
10.0
8
7.2
6.7
5.0
BiH
15.5
15.0
4.7
9.2
9.1
8.9
Srbija
12.6
11.5
9.1
9
12
12.1
9.5
Hrvatska
Crna Gora
Makedonija
Albanija
4.5
3.0
0.0
2008
Podaci su u procentima. Izvor: ECFIN
2009
2010
2011
2012
9
Neuposlenost u regiji
40.0%
35.0%
33.8%
32.2%
32.0%
31.4%
31.0%
27.2%
27.6%
28.0%
23.1%
23.4%
30.0%
25.0%
24.1%
23.4%
20.0%
15.0%
10.0%
BiH
Hrvatska
19.2%
Crna Gora
16.1%
13.6%
12.8%
10.8%
13.0%
11.4%
13.7%
12.2%
Srbija
Makedonija
13.3%
13.2%
Albanija
5.0%
0.0%
2008
2009
Izvor: ECFIN, osim za neuposlenost u BiH
2010
2011
2012
10
Trgovina u CEFTA regiji
2009
Zemlje
Ukupni
obujam
trgovine
Trgovina sa
zemljama
CEFTA-e
2010
Procent
trgovine sa
CEFTA u
ukupnoj
trgovini
Ukupni
obujam
trgovine
Trgovina sa
zemljama
CEFTA-e
2011
Procenat
trgovine sa
CEFTA u
ukupnoj
trgovini
Ukupni
obujam
trgovine
Trgovina sa
zemljama
CEFTA-e
Procenat
trgovine sa
CEFTA u
ukupnoj
trgovini
Albanija
3.745.575
310.647
8,3%
4.202.779
435.921
10,4%
4.766.650
510.030
10,7%
Bosna i Hercegovina
6.373.622
2.771.538
43,5%
7.404.404
3.185.324
43,0%
8.687.895
3.454.029
39,8%
20.368.662
2.380.824
11,7%
21.552.442
2.477.138
11,5%
23.054.552
2.811.038
12,2%
Makedonija
4.427.727
1.146.108
25,9%
5.370.544
1.246.101
23,2%
6.782.102
1.246.101
18,4%
Crna Gora
1.154.533
776.648
67,3%
1.187.175
800.521
67,4%
1.187.175
800.521
67,4%
Srbija
14.283.235
3.134.618
21,9%
16.825.025
3.564.889
21,2%
19.362.938
3.828.698
19,8%
CEFTA ukupno
55.285.090
11.274.273
20,4%
62.173.288
12.595.999
20,3%
71.019.142
14.035.306
19,8%
Hrvatska
U 000 eura; Izvor CEFTA, http://www.cefta2006.com
11
Pad ekonomske aktivnosti u zemljama partnerima
15
10
5
0
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
(pred.)
2013
(pred.)
-5
-10
-15
-20
EU (25 država)
EU (15 država)
Euro area (17 država)
Njemačka
12
Struktura financijskog sektora u BiH
 Visok procent stranog vlasništva je potencijalni rizik zbog toga što
se strateške odluke donose izvan dosega monetarnih vlasti BiH
 Relativno mali udjel ostalih financijskih posrednika
 Tabela: Vrijednost imovine financijskih posrednika
2008
Vrijednost,
milijuni KM
Banke
2009
Udjel, %
Vrijednost,
milijuni KM
2010
Udjel, %
Vrijednost,
milijuni KM
2011
Udjel, %
Vrijednost,
milijuni KM
Udjel, %
19.570
79,8
20.815
80,8
20.604
82,7
20.416
84,3
Investicijski fondovi
1.762
7,2
1.225
4,8
871
3,5
888
3,7
Kompanije za lizing
1.378
5,6
1.607
6,2
1.416
5,7
1.108
4,6
Društva za osiguranje i reosiguranje
853
3,5
890
3,5
940
3,8
941
3,9
Mikrokreditne organizacije
946
3,9
1.213
4,7
1.087
4,4
856
3,5
Ukupno
24.510
25.749
24.919
24.210
13
Bankarski sektor u BiH
 “Bankocentričnost” financijskog sektora:
 84% ukupne aktive financijskog sektora (kraj 2010.)
 Dominantnost ino bankarskih grupacija
 95% ukupne aktive i 82% dioničkog kapitala je koncentrirano u
bankama s većinskim stranim vlasništvom
 Značaj “Bečke inicijative” (eksterno zaduženje bankarskog sektora –
29,5% ukupnih obaveza)
14
Glavni rizici za bankarski sektor u BiH
(i regiji)?
 Mogućnost prelijevanja krize iz zemalja porijekla inozemnih
bankarskih grupacija i EU
 Procikličnost financijske krize na druge segmente financijskog
sektora – mikrokreditne organizacije, društva za lizing, tržište
kapitala i osiguravajuća društva
 Djelotvornost supervizije (prekogranična suradnja)
 Korporativno upravljanje u bankama, s posebnim naglaskom na
poboljšanje odnosa s klijentima
 Izloženost u regiji – važnost home-host supervizijskog okvira
15
Glavni rizici za bankarski sektor u BiH (i regiji)?
 Nakon pada razine štednje tijekom krize, povratak povjerenja i
povećanje štednje stanovništva (14% u 2010, 10% u 2011)
 Blagi porast kreditnih aktivnosti (oko 3% u 2010, oko 4% u
2011)
 Rezultati testova na stres (za sada bankarski sustav je dobro
kapitaliziran i otporan na šokove)
 Financijski i bankarski sektor pokazali zavidnu razinu otpornosti
na financijsku krizu?
16
Budući izazovi za realni sektor
 Kako bi ekonomija mogla postići željeni oporavak, potrebno je:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
podržati domaću proizvodnju, posebno izvoznike;
raditi na povećanju potrošnje domaćih proizvoda;
raditi na razvoju neiskorištenog potencijala u energetskom sektoru;
razvijati značajan potencijal u području proizvodnje hrane;
raditi na obnovi i izgradnji novih turističkih kapaciteta;
nastaviti proces privatizacije;
raditi na razvoju konkurentnosti države i eliminiranju administrativnih
barijera za ulagače.
 Najvažniji preduvjet za postizanje bilo kojeg od navedenih ciljeva
je politička stabilnost.
17
Potencijali regiona
 Zemlje regije sve više se suočavaju s manjkom izvora
financiranja
 Narastajući pritisci domaćih i međunarodnih čimbenika za uvođenje
mjera štednje na svim razinama
 Ključno pitanje je kako štediti a ne ugroziti konkurentnost?
 Iskoristiti domaće resurse (energetika, proizvodnja hrane,
turizam)
 Jača regionalna saradnja i zajednički nastup na trećim tržištima
 Politička stabilnost regije i euro-atlantske integracije
18
Hvala na pažnji
http://www.cbbh.ba
19