Transcript pps

Dr. sc. Žarko Primorac
Bosna i Hercegovina pred izborom: Europska unija
ili dezintegracija
Edapedija 2011.
Teslić, 27.-28. 10. 2011.
Europska unija se značajno mijenja
EU: Gospodarski razvoj od 2010. do 2020., BDP po glavi stanovnika (EU-27 = 100)
Izvor: Roland Berger; Međunarodni monetarni fond (MMF) - “Svjetski gospodarski izgledi”2015.
2
Europska unija – rješenje za Bosnu i Hercegovinu
BiH pred izborom: integracija ili dezintegracija
Dilema je: put razvoja i napretka ili ostati “bolesnik na Balkanu”
EU može biti izbor/rješenje:
•
Pruža velike prednosti, posebno na ekonomskom planu (integracija)
•
Ne nameće politička rješenja (stvar izbora BiH naroda)
•
Traži da se ispune pristupni kriteriji (uvjeti integracije i razvoja)
Rizici dezintegracije su visoki: kompleksni politički odnosi, paralelni sistemi,
ekonomsko zaostajanje i put u siromaštvo
Moderan svijet ide u smjeru dublje integracije (ekonomska snaga,
ekonomija veličine, stabilizacija)
Veliki blokovi, pored EU i SAD, Brazil, Indija, Kina, Euroazijska unija
3
Zašto je BiH upućena da izabere EU
Geografski položaj, “srce Balkana”
Granice – sve susjedne zemlje će do 2020/25 biti članice EU /Schengenski
pojas/
Europska unija – tržište od 500 milijuna stanovnika
BiH predstavlja 0,7% stanovništva i 0,1% BDP-a Unije
Više od ¾ izvoza i uvoza u Uniju (danas, a sutra mnogo više)
Više od 50% inozemnih direktnih investicija (danas)
90% bankarskog sustava je vlasništvo banaka iz EU
Vitalne sirovine, oprema, know-how – porijeklom su iz EU
Novčana jedinica (KM) pegirana za Euro (fiksni devizni tečaj)
Veliki broj raseljenih osoba u zemljama Unije (oko 700.000)
4
Kratak pregled razvoja Europske unije
Počela 1952. kao pool za ugalj i čelik (Francuska i Njemačka, kasnije 6 zemalja)
Cilj eksplicitno ekonomski, a u stvarnosti politički (kontrola strateških sirovina)
Razvijala se u pravcu carinske unije
Proširivala se uključivanjem drugih zemalja
• Grčka, Španjolska, Portugal, nakon diktatura
• 2004. tranzicijske zemlje Centralne Europe, nakon pada komunističkih sustava
• 2007. Rumunjska i Bugarska
Integracija se proširivala i produbljivala
Otvaranje granica, slobodni protoci robe, kapitala i ljudi, harmonizacija
zakonodavstava
Zajednička valuta Euro, od 2002. (17 zemalja)
Jačanja demokratskih standarda, solidarnosti i političke integracije
EU je sada druga ekonomska sila u svijetu (oko 14,0 bilijuna $), rastuća
politička, a beznačajna vojna sila
5
Europska unija nije samo ekonomska
zajednica
EU je okvir i mehanizam za širenje demokracije, razvoja ljudskih prava i
solidarnosti
Razvijanje političke integracije u začetcima
EU je snažan mehanizam za održanje stabilnosti u Europi
Otvoreno pitanje: EU kao transferna unija (da li postoji, koliko je snažna)
Postoje mehanizmi transfera kroz budžet, putem predpristupnih kohezionih i
strukturnih fondova
Razvijenije članice pomažu razvoj slabije razvijenih (85% budžeta)
Budžet 2011.:
Održivi razvoj
Prirodni izvori
EU slobode, sigurnost, prava
EU globalni faktor
Ostalo/razno
64,5
58,7
1,8
8,8
8,2
mlrd Euro
mlrd Euro
mlrd Euro
mlrd Euro
mlrd Euro
Sanacija financijske krize: EFSM, EFSF (440 mlrd Euro)
6
Europska unija će se do 2020. godine
značajno promijeniti
EU je zacrtala snažan razvoj do 2020. godine
Strategija 20/20/20: inovativan, održiv i svestran razvoj
•
INOVATIVAN: ekonomski razvoj temeljen na znanju i inovacijama
•
ODRŽIV: ekonomski razvoj temeljen na obnovljivim izvorima i konkurentnija ekonomija
•
SVESTRAN: jačanje visoke zaposlenosti i socijalne i teritorijalne kohezije
Neki ciljevi:
•
75% stanovništva od 20-64 godine treba biti zaposleno
•
3% BDP-a treba ulagati u istraživanje i razvoj
•
20/20/20 ciljevi: obnovljivi izvori energije, smanjenje emisije stakleničkih plinova,
povećanje energetske učinkovitosti
•
40% mlađih generacija treba imati univerzitetsku diplomu
•
broj siromašnih smanjiti za 25%, odnosno za 20 milijuna
2020 Europa – sretnija i zadovoljnija zajednica naroda
7
Rastuća i sve manja Europa
Projekcija demografskih promjena 2008.-2030.
> Demografski razvoj, aktualni odljev mozgova
i”u najboljem slučaju” prosječni sustavi
obrazovanja su ograničavajući čimbenici
> Broj stanovnika će do 2030. opadati u svim
zemljama SIE, osim Albanije
> Gospodarski rast bit će ostvaren kroz
povećanje produktivnosti
> Austrija ima koristi od migracije iz Centralne i
Jugoistočne Europe
> Ruralna područja obilježit će fenomen sve
manjeg broja stanovnika, regionalni i urbani
centri rast će ili će stagnirati
Izvor: Eurostat, UN, Erste Grupa, Roland Berger
8
Najvažniji globalni uvjeti za priključivanje
BiH u Europsku uniju
Politička volja – odabir sva tri konstitutivna naroda
Funkcionirajuća pravna država
Konkurentna privreda
9
Uključivanje BiH u Europsku uniju mora biti
politička odluka svih naroda
Politička volja - osnovni uvjet za proces pridruživanja
Bez odluke sva tri konstitutivna naroda proces ne može započeti
Nitko drugi (međunarodna zajednica) neće donijeti odluku
Vanjski faktori neće vršiti niti pritisak
BiH mora sama uvidjeti da je EU jedini put
Politički “naboj” za uključivanje u EU još nije dosegnuo točku odluke
EU je za sada prvenstveno ekonomska integracija, koja prolazi određenu
krizu
Ipak, za BiH EU bi mogla biti značajan integrirajući faktor
10
Funkcionirajuća pravna država je drugi
bitan uvjet za članstvo u EU
Za kandidaturu bitno je da država ispunjava tzv. Kopenhaško-madridske kriterije
Generalno:
•
•
•
Demokratski politički sistem
Vladavina prava, nezavisno sudstvo
Djelotvorne demokratske institucije
Kasnije će se morati ispunjavati i drugi kriteriji (Maastricht, Lisabonska agenda, Schengen)
EU se neće miješati u političko uređenje BiH
Neće preferirati više ili manje decentraliziranu državu
Neće se upetljavati u pitanje konstitutivnosti naroda (takav pojam ne postoji u Europi)
Ali hoće tražiti funkcionirajuću, demokratsku državu, stabilne institucije, jednakost građana
na čitavom području BiH
Potrebne snažne reforme i preuzimanje pravne stečevine:
•
•
•
35 poglavlja (Acquis)
100.000 stranica zakona i propisa
Primjena preuzetih zakona
11
Konkurentna privreda – osnovni
pokazatelji 2010.
NMS - 10
EU-27
HRVATSKA
BiH
SRBIJA
ALBANIJA
TURSKA
BDP u % (1990=100)
160.5
143.1
111.0
...
...
198.0
206.5
BDP po stanovniku
14.400
24.400
10.300
3.300
4.000
2.800
7.700
59
100
61
26
36
28
47
156.3
100.9
122.6
187.3
106.1
221.1
148.2
...
...
18.8
43.0
26.0
13.5
10.9
Prosječna plaća Euro
920
2.779
1.050
621
446
246
771
Izvoz roba u % BDP
47.9
30.5
19.8
29.5
24.6
13.2
16.5
Uvoz roba u % BDP
49.1
30.9
32.8
55.1
40.4
36.8
24.2
Saldo tek. računa u BDP
-2.4
-0.04
-1.4
-5.5
-6.9
-11.9
-6.6
Javni dug u % BDP
47.2
80.0
40.1
39.1
36.0
61.0
48.0
...
...
101.1
22.9
70.0
40.1
37.0
4600
9952
5824
1500
2164
1100
1874
BDP po stanovniku EU-27
u%
Ind. proizvodnja
(2000=100)
Nezaposlenost u %
Vanjski dug u % BDP
FDI po stanovniku /
kumulativno 2009.
Izvor: WIIW “Current Analysis and Forecasts” (8), July 2011.
12
Konkurentna privreda – rezultati globalne
konkurentnosti 2011.-2012.
Prvih 10 zemalja
BiH i usporedive zemlje
Promjena
2010. - 2011.
Zemlja
Rang
2011.
Rang
2010.
1.
→
0
Češka
38.
36.
↓
-2
2.
3.
↑
+1
Poljska
41
39.
↓
-2
Švedska
3.
2.
↓
-1
Mađarska
48.
52.
↑
+2
Finska
4.
7.
↑
+3
Slovenija
57.
45.
↓
-12
SAD
5.
4.
↓
-1
Crna Gora
60.
49.
↓
-11
Njemačka
6.
5.
↓
-1
Slovačka
69.
60.
↓
-9
Nizozemska
7.
8.
↑
+1
Bugarska
74.
71.
↓
-3
Danska
8.
9.
↑
+1
Hrvatska
76.
77.
↑
+1
Japan
9.
6.
↓
-3
Rumunjska
77.
67.
↓
-10
Velika Britanija
10.
12.
↑
+2
Albanija
78.
88.
↑
+10
Makedonija
79.
79.
→
0
Srbija
95.
96.
↑
+1
Bosna i
Hercegovina
100.
102.
↑
+2
Zemlja
Rang
2011.
Rang
2010.
Švicarska
1.
Singapur
Izvor: Izvještaj o globalnoj konkurentnosti, World Economic Forum
Promjena
2010. - 2011.
13
Konkurentna privreda – stagnacija i
opadanje
Veliko zaostajanje za članicama EU
Izvor: Izvještaj o globalnoj konkurentnosti, World Economic Forum
Zemlje JIE se približavaju
14
Konkurentna privreda – rang zemalja prema
najvažnijim faktorima konkurentnosti
ZEMLJA
Ključ za gospodarstva temeljena na
Ključ za gospodarstva temeljena na
Ključ za gospodarstva temeljena na
osnovnim faktorima
faktorima učinkovitosti
faktorima inovativnosti
UKUPNI
POREDAK
OSNOVNI PREDUVJETI
(BDP <3000$)
POJAČIVAČI
UČINKOVITOSTI (BDP<9000$)
Češka
36
44
28
INOVATIVNOST I
SOFISTICIRANOST
(BDP>17000$)
30
Poljska
39
56
30
50
Slovenija
45
34
46
35
Madžarska
52
59
41
51
Slovačka
60
53
37
63
Rumunjska
67
77
54
91
Hrvatska
77
50
76
85
Srbija
96
93
93
107
BiH
102
98
100
120
> Institucije
> Infrastruktura
> Makroekonomska stabilnost
> Zdravstvo i primarno obrazovanje
Izvor: Izvještaj o globalnoj konkurentnosti, World Economic Forum
> Visoko obrazovanje i stručno
osposobljavanje
> Učinkovitost tržišta roba
> Učinkovitost tržišta rada
> Sofisticiranost financijskog tržišta
> Tehnološka spremnost
> Veličina tržišta
> Poslovna sofisticiranost
> Inovativnost
15
Konkurentna privreda – nekoliko
karakterističnih pokazatelja
Razvoj institucija
Neovisnost sudstva
Efikasnost pravnog sistema
Razvoj infrastrukture
Kvaliteta putova
Nacionalna stopa štednje
Kreditni rejting
Kvaliteta obrazovnog sistema
Konkurencija na lokalnom tržištu
Efikasnost tržišta rada
Razvijenost financijskog tržišta
Venture kapital raspoloživost
Primjena novih tehnologija
Kvaliteta domaćih dobavljača
Inovacijski kapacitet
Suradnja univerziteta i industrije
Kvaliteta N&R institucija
0
Izvor: Izvještaj o globalnoj konkurentnosti, World Economic Forum
20
40
60
80
100
120
140
160
16
Konkurentna privreda – najviše problematični
faktori prema percepciji privrednika
Mogućnost financiranja
Porezno opterećenje
Neefikasna javna uprava
Korupcija
Porezni sistem
Nestabilnost vlade
Loša infrastruktura
Politička nestabilnost
Kriminal i krađa
Restriktivni propisi o radu
Niska radna etika
Devizni propisi
Nedovoljno obrazovanje
Inflacija
Slabo javno zdravstvo
0
Izvor: Izvještaj o globalnoj konkurentnosti, World Economic Forum
2
4
6
8
10
12
14
16
17
Zaključno – BiH i Europska unija
Bosna i Hercegovina mora definirati svoj put (ne može ostati otok za sebe)
Integracija u EU je jedini (mogući) izbor (druge zemlje regije su izabrale svoj put)
Europska unija prolazi kroz određenu krizu, ali se i ubrzano mijenja
Bosna i Hercegovina je, poslije Albanije, najmanje spremna za početak procesa
priključivanja
Za Europski put BiH bitna su tri preduvjeta:
•
Politička volja / odluka
•
Organizirana i funkcionirajuća država
•
Konkurentna privreda
Sada su navedeni kriteriji daleko ispod europskih standarda i zahtjeva EU
Pred BiH je razdoblje teških odluka i dubokih reformi
Vlada će morati (konačno) obaviti svoju zadaću: pripremiti političke odluke, ojačati
institucije, razvijati javne usluge, poboljšati infrastrukturu
Poduzeća će morati redefinirati svoje poslovne modele i strategije
Nadajmo se da će BiH izabrati razuman put u budućnost!
18