Transcript Slide 1
„Utjecaj financijske krize na ekonomiju Bosne i Hercegovine “
Kemal Kozarić guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine 16.1.2012.
Bruto domaći proizvod (BDP) BDP po glavi stanovnika Realna stopa rasta Stopa rasta industrijske proizvodnje Prosječna inflacija na godišnjoj razini Stopa neuposlenosti na razini BiH Prosječna plaća na razini BiH Vanjski dug Deficit tekućega računa Pokrivenost uvoza izvozom ISU (procjena) Devizne pričuve
Makroekonomski pokazatelji za BiH
2010.
24,75 mlrd KM 6.440 KM 0,7% 1,6% 3,1% 27,1% 798 KM 6,25 mlrd KM (25,4 % BDP) 1,49 mlrd KM (6,1% BDP) 52,1% 340 millijuna KM 6,457 mlrd KM
2011. (procjena)
cca. 25,80 mlrd KM 1,8% 7,1% 3,1% 27,6 % 824 KM (studeni) 6,64 mlrd KM (25,7 % BDP) 2,3 mlrd KM (8% BDP) 53,6% (siječanj - prosinac) 470 mil. KM (prvih devet mjeseci) 6,420 mlrd KM
2012. (projekcija)
cca. 26,80 mlrd KM 1,5% 5% 3,0% 28% 820 KM 7,3 mlrd KM (27,2 % BDP) 1,499 mlrd KM (BDP 4,1%) 55%
Makroekonomski pokazatelji za BiH
Ocjena mekroekonomske situacije u Bosni i Hercegovini “Bolje nego bi se moglo očekivati"?
(ocjena dijela akademske i stručne javnosti, EK, MMF-a i drugih međunarodnih financijskih institucija) Zabrinjavajuće ...
↔ ... Katastrofalno?
(ocjena dijela akademske i stručne zajednice, NVO zaduženosti, vanjskotrgovinskom deficitu, razini neuposlenosti i općoj gospodarskoj aktivnosti realnog sektora, razini siromaštva, pogođenim socijalnim grupama...) → podaci o porastu 3
Struktura financijskog sektora BiH
Bankarski sektor dominira financijskim sustavom BiH.
predstavlja glavni izvor financiranja za gospodarstvo i stanovništvo.
Visok postotak stranog vlasništva je potencijalni rizik zbog toga što se strateške odluke donose izvan dosega monetarnih vlasti Bosne i Hercegovine.
Realtivno mali udjel ostalih financijskih posrednika.
Banke Investicijski fondovi Kompanije za lizing Društva za osiguranje i reosiguranje Mikrokreditne organizacije Ukupno 2007 Vrijednost, milijuni KM Udjel, %
19.570
1.762
1.378
853 946
24.510
79,8 7,2 5,6 3,5 3,9
Vrijednost, milijuni KM 2008 Udjel, %
20.815
1.225
1.607
890 1.213
25.749
80,8 4,8 6,2 3,5 4,7
Vrijednost, milijuni KM 2009 Udjel, %
20.604
871 1.416
940 1.087
24.919
82,7 3,5 5,7 3,8 4,4
2010 Vrijednost, milijuni KM Udjel, %
20.416
888 1.108
941 856
24.210
84,3 3,7 4,6 3,9 3,5 44
Bankarski sektor u BiH
“Bankocentrični” financijski sektor: 84% od ukupne aktive financijskog sektora (na kraju 2010) Dominacija inozemnih bankarskih grupa 95% od ukupne aktive i 82% od ukupnog kapitala je koncentrirano u bankama s većinskim stranim vlasništvom Značaj “Bečke inicijative” (vanjski dug bankarskog sektora – 29,5% od ukupnih obveza) Visoka likvidnost Dobra adekvatnost kapitala (16,1%/2010, 15,5%/Q1 2011) Ugrožena profitabilnost Gubitak u 2010.
Povećanje NPL 55
Izazovi i perspektive financijskog sektora BiH
Glavni rizici u budućnosti: Trenutna makroekonomska situacija (globalno, EU, regija, BiH) - rizici Osiguravanje realnog ekonomskog rasta Održavanje financijske stabilnosti Prijetnje fiskalnoj poziciji – fiskalni deficit Prihodovna strane Rashodovna strana (socijalni transferi i plaće u javnom sektoru) 66
Glavni rizici za bankarski sektor u BiH (i regiji)?
Mogućnost prelijevanja krize iz zemalja podrijetla inozemnih bankarskih grupacija i EU Procikličnost financijske krize na druge segmente financijskog sektora – mikrokreditne organizacije, društva za lizing, tržište kapitala i osiguravajuća društva Učinkovitost supervizije (prekogranična suradnja) Korporativno upravljanje u bankama (poštivanje i zaštita lokalnih interesa) Izloženost u regiji 77
Glavni rizici za bankarski sektor u BiH (i regiji)?
Nakon pada razine štednje tijekom krize, povratak povjerenja i povećanje štednje stanovništva (14% u 2010, 6% za prvih devet mjeseci 2011) Blagi porast kreditnih aktivnosti (oko 3% u 2010, 3,4# za prvih šest mjeseci 2011) Rezultati testova na stres (za sada, bankarski sustav je dobro kapitaliziran i otporan na šokove) Financijski i bankarski sektor pokazali zavidnu razinu otpornosti na financijsku krizu?
88
Budući izazovi za bankarski sektor
Ispred nas je sigurno teško razdoblje, ali moramo probati: postići odgovarajuću likvidnost kapitala; izbjeći sustavni rizik po svaku cijenu; postići odgovarajuću kapitaliziranost; dostići odgovarajući iznos gotovine u trezorima; postići odgovarajuću kreditnu aktivnost; izbjeći sve oblike nelojalne konkurencije; postići odgovarajuću komunikaciju s internom i eksternom javnosti.
99
Budući izazovi za realni sektor
Kako bi ekonomija mogla postići željeni oporavak, potrebno je: 1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
podržati domaću proizvodnju, posebice izvoznike; raditi na povećanju potrošnje domaćih proizvoda; raditi na razvoju neiskorištenog potencijala u energetskom sektoru; razvijati značajan potencijal u području proizvodnje hrane; raditi na obnovi kao i izgradnji novih turističkih kapaciteta; nastaviti proces privatizacije; Raditi na razvoju konkurentnosti države i eliminiranju administrativnih prepreka za ulagače Najvažniji preduvjet za postizanje bilo kojeg od navedenih ciljeva je politička stabilnost.
10