Transcript Mjesec

GEOLOGIJA
SELENOLOGIJA
 znanost o građi,
dinamici i razvitku
Zemlje
 grana astronomije
koja se bavi
proučavanjem
Mjeseca
+
= GEOLGIJA MJESECA
Mjesec nije najveći planetski satelit Sunčeva sustava
 veći su:
Jupiterovi sateliti:
Saturnov satelit:
 promjer Mjeseca: 4× manji od Zemljinog
 masa Mjeseca: 1/81 Zemljine mase
 zbog relativno velike mase
Mjeseca u usporedbi sa
Zemljinom, Zemlja i Mjesec se
ponašaju poput sustava
"DVOSTRUKI
PLANET"
Uvjeti na Mjesečevoj površini:
 nema atmosfere niti tekuće vode, pa nema erozije
kakvu poznajemo na Zemlji
 ključni faktori u razaranju
Mjesečeve površine:
 udari meteorita
 Sunčev vjetar
Građa Mjeseca
kora
plašt
jezgra
Mjesečeva jezgra:
 promjer: ~ 340 km
 vjerojatno sastavljena od
željeza
 ohladila se previše da bi mogla
stvarati vlastito magnetsko
polje - površina nije zaštićena
od Sunčeva vjetra
 posljedica: polagano, ali konstantno razaranje površine
Plašt:
 ultrabazične stijene (Mg+Fe)
 granica plašt-jezgra (800-1000
km dubine) - potresi
Kora:
 60-70 km (100 km na
nevidljivoj strani)
 dva tipa terena: visoravni i
mora
Regolit (Mjesečevo tlo)
 sloj krhotina i usitnjenog materijala - prekriva cijelu Mjesečevu
površinu
 materijal: potječe prvenstveno od izvornih stijena određenog
područja
Sastav Mjeseč eva t la
Veza Zemlja-Mjesec?
Al
7%
Mg
6%
ostalo
3%
Mjesečevo tlo
Ca
8%
O
42%
Sastav Zemljine kore
Zemljina kora
Fe
5%
Ca
4%
Al
8%
Na
3%
K
3%
Mg ostalo
2% 1%
Fe
13%
O
46%
Si
28%
Si
21%
 u Mjesečevu tlu nedostaju
alk. metali (Na, K), Fe je više
nego u Zemljinoj kori
 Mjesec kao planet: manjak željeza u donosu na Zemlju →
zbog malene jezgre
Visoravni (lat. terrae)
 svijetla boja - Na, K i Al
bogati minerali
 stijena: anortozit
 starosti uzoraka: 4.5 - 4.3
milijardi god.
Mora (lat. maria)
 tamna boja - minerali bogati
Fe i Mg
 stijena: bazalt
 starosti uzoraka: 3.8 - 3.1
milijardi god.
Udarni krateri
 prekrivaju i visoravni i
mora
 stijena: breče - nastaju
od zdrobljenih komadića
stijene izvorne površine
Tako Mjesečeva površina izgleda
danas.
Kako je nastao ovaj
“mrtvi svijet”?
Prije 4.5 milijardi godina...
Razvoj Mjeseca:
1. "ocean magme" - nastanak prvotne kore
• omotač rastaljenih stijena dubine 200-400 km koji je okruživao
Mjesec nakon njegova nastanka → kako kristaliziraju, lakši minerali
uzdižu se prema površini, a teži tonu na dno "oceana magme"
Razvoj Mjeseca:
2. veliki udari i nastanak kružnih bazena (4.5 - 3.8 mlrd god.)
Ocean oluja (4.15)
Bazen kiša
(3.87-3.85)
Bazen vedrine
(3.87-3.85)
Bazen kriza
(3.87-3.85)
Istočni bazen (3.8)
Bazen nektara
(3.92)
Razvoj Mjeseca:
3. ispunjavanje bazena lavom i nastanak mora (3.8-1.1. mlrd god.)
Razvoj Mjeseca:
4. udari meteorita i "kiša" Sunčeva vjetra (1.1 mlrd god. - danas)
MJESEC
ZEMLJA
A mlada Zemlja?
 Mjesec - glavnina geološke aktivnosti: 4.5 do 3.8 mlrd god. =
cijela Mjesečeva površina
 Zemlja - stijene starije od 3.5 mlrd god. = 10.000 km2 (<<1%
ukupne kopnene površine Zemlje)
Najstariji stijenski zapisi na Zemlji
Grenland (3.8 mlrd god.)
- najstarije sedimentne
stijene
Kanada (4.0 mlrd god.) najstarije cjelovite
stijene
Australija (4.4 mlrd god.)
- najstariji materijal
mineralno zrno cirkona
Što znamo o mladoj Zemlji iz njenih stijena?

prije 4.4 mlrd god. morala je na Zemlji je postojati voda bila je potreban za nastanak minerala cirkona u kiselim
stijenama (sličnim današnjoj kontinentskoj kori)

prije 4.0 mlrd god. na Zemlji je postojala voda - već
nastaju kisele stijene (imamo sačuvan prvi direktan
dokaz o njihovu postojanju)

prije 3.8 mlrd god. morala je na Zemlji postojati relativno
hladna voda u kojoj je došlo do taloženja sedimentnih
stijena
Mjesec vs. Zemlja
"ocean magme"
na Zemlji
Mjesec vs. Zemlja
veliki
meteoritski
udari
Mjesec vs. Zemlja
hidrosfera
Stop:
3.8 mlrd god.
Mjesec
Zemlja
nastanak posljednjeg velikog
kružnog bazena (Istočni
bazen) i jenjavanje snažnih
meteoritskih udara
pojavljuju se prve sedimentne
stijene taložene u razmjerno
hladnom vodenom okolišu
prvi (kemijski) tragovi života!
počinje relativno mirno
ispunjavanje mora lavama
Samo
gravitacija