Transcript Dobar sustav oporezivanja i instrumenti kontrole kao preduvjet

Dobar sustav oporezivanja i
instrumenti kontrole kao
preduvjet boljeg upravljanja
sustavom
12-15.03.2013 Sofia, PERC/LO
Regionalni projekt
mr. sci. oec, Boris Feis, SSSH/UATUC
1
Porezi i njihova uloga u
gospodarstvu
• Definicija: Porezi su davanje realnih dobara državi i
drugim javnopravnim tijelima radi zadovoljavanja
javnopravnih potreba od strane javne vlasti koji se ubiru
temeljem jednostrano utvrđenog načina i u jednostrano
utvrđenim iznosima prema nekom općem zakonu (Sokol
i dr)
• Porezi su prisilna davanja i prije svega transferi u novcu,
bez konkretne posebne protuusluge onog kome to
davanje pripada (Wagner, Wittman):
• Logika bilo koje države: J.B. Colbert 17st; “Umijeće
oporezivanja čini to, da se čerupanjem guske dobi što
više perja, uz što manje gakanja”
2
Javni prihodi
•
•
•
•
•
Porezi
Doprinosi
Naknade
Državni zajmovi
Ostali javni prihodi ,koje plaćaju poduzetnici ili (i)
građani
• (Doprinosi su formalno dobrovoljne prirode, no
svi navedeni javni prihodi, osim specifičnosti
državnih zajmova imaju obvezujući karakter )
3
Porezni teret, kao postotak BDP-a
(Heritage Foundation, 2012)
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
1.Danska 49,0
2.Švedska 47,9
3.Belgija
46,8
4.Njemačka 40,4
5.USA
26,9
6 Kina
17,0
7.Vijetnam 13,8
OECD:
34,8 (1975:29,3%)
ZEMLJE REGIJE JUGOISTOČNE EUROPE
1. Bosna i Hercegovina 41,2
2. Hrvatska
37,8 (26,6 samo porezi)-najveći 1998:51%
3.Bugarska
34,4
4.Srbija
34,1
5.Crna Gora
28,0
6.Albanija
22,9
Povijest: Rim 2 stoljeće:10%,Francuska 1788:11,6%, USA 19 stoljeće: 4,5%, USA
1944:31,5% , Švedska 1950:20%; Švedska 1975: 41,3% ,Mađarska 1985-90: 45,5%
4
Aritmetički zbroj svih važnijih stopa poreza,
doprinosa i naknada
Forbes, Tax Misery Index, 2009
• Navedeni index obuhvaća stope poreza na dohodak, dobit,
bogatstvo, socijalnu sigurnost , PDV, izveden je i ideološke naravi )
• 1. Francuska 167,9
• 3.Belgija
156,4
• 9.Finska
136,1
• 13.Mađarska 124,0
• 19.Poljska
116,0
• 36.Hrvatska 100,2
• 40.Irska
94,8
• 48.USA
85,3
• 59.Bugarska
73.5
• 61.Makedonija 70.9
5
Porezni sustav u Republici
Hrvatskoj 2012
• Namjena: Financiranje potreba državnog proračuna,
lokalne uprave i izvanproračunskih fondova
• Proračun
35,2% BDP-a
• Lokalna uprava,20 županija,127 gradova i 429 općina
troši godišnje
4,5% BDP-a
• Izvanproračunski fondovi (vode, šume, autoceste i
zaštita okoliša )troše godišnje 2,5% BDP-a
• UKUPNO 2012:
42,2%BDP-a
6
Fiskalni prihodi
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Uloga fiskalnih prihoda:
A)alokativna
B)redistribucijska
C)stabilizacijska
Središnji državni proračun(mlrd kuna, tečaj 7,4 kuna za €) 2012
kuna :
110 mlrd kuna
PDV
41 mlrd kuna (37% prihoda)
Doprinosi
41 mlrd kuna
Porez na dobit
6 mlrd kuna
Porez na dohodak
1 mlrd kuna
Carine
2 mlrd kuna
Trošarine
12 mlrd kuna
Porez na imovinu
1 mlrd kuna
Pristojbe
3 mlrd kuna
Donacije i ostalo
3 mlrd kuna
7
Fiskalni prihodi II
• Prihodi lokalne uprave su: prihodi od imovine, županijski
porezi( na plovila, na motorna vozila),kazne, prirez na
porez na dohodak i to općine 10%, gradovi do 30.000
stanovnika do 12%, gradovi preko 30.000 stanovnika
15%,grad Zagreb do 30%,porez na kuće na odmor, na
tvrtku, komunalne naknade, boravišne pristojbe
• Prihodi izvanproračunskih fondova: razne pristojbe ,kao
doprinos za vode, doprinos za šume , udio u cijeni
benzina za autoceste i drugo
• Posebni dio čine pristojbe za određene institucije, kao na
primjer doprinos za Hrvatsku gospodarsku komoru
8
Fiskalni prihodi III
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
PDV, na robe i usluge, promet iznad 31.000 €, po stopama 5,12,standardna:25%
(EU: Mađarska: 27,18,5....Slovenija 20,8.5%....Njemačka 19,7 %..itd)
Na dobit: 20%
(EU: Belgija 34%,Francuska 33,3%,Italija 31,4%, Austrija 25%,Češka..Poljska
19%,Bugarska 10%..itd)
Na dohodak: osobni odbitak 2200 kuna ..300€
Porezni razredi: 0-2200 kuna 12%
2200-8800 kuna 25%
880040%
minimalna osnovica za obračun doprinosa 2753,45 kuna
Maksimalna osnovica za obračun doprinosa 47.202,00 kuna (6.378€)
Ostali porezi:
Na kupnju/prodaju nekretnine, svaka, nakon prve, 5% od vrijednosti iste
Na najam pokretnine ili nekretnine 8,4%
Na dohodak od kapitala : 12%+prirez za određenu općinu
Na nasljedstvo: 5%, osim srodnika po prvoj porodičnoj liniji (sin/kćer, brat/sestra)
Trošarine :
Duhanski, alkoholni proizvodi i energetski proizvodi, zrakoplovi, plovila, osobna
vozila itd.
9
Fiskalni prihodi IV
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Primjer obračuna prosječne bruto plaće-7.811 kuna, prosjek RH 2012 (1055€)
PRIMJER: samac/sama, prirez 10%, tečaj 7.40 kuna za €
Bruto I
7.811 kuna
I stup mirovinski 15%
1.171 kuna
II stup mirovinski 5%
390 kuna
A)Doprinosi iz bruta
1.561 kuna
Olakšica
2.200 kuna
Oporezivi dohodak
4.048 kuna
porez 12%
264 kuna
Porez 25%
462 kuna
Ukupni porez
726 kuna
prirez 10%
72 kuna
B)Ukupno porez i prirez
798 kuna
Bruto II (bruto I+doprinosi)
8.998 kuna (trošak poslodavca: 1.215€)
Doprinos HZZO 13%
1.015 kuna
Doprinos zapošljavanje 1,7%
133 kuna
Doprinos ozljede na radu 0,5%
39 kuna
NETO PLAĆA (bruto I-(A+B) 5.452 kuna (736 €)
10
Fiskalni prihodi-trošak bruto II
plaće-utjecaj na cijenu rada
Godinakategorija
Bruto I
1994
2001
2012
100
100
100
doprinosi
24
21
20
Porezi na
dohodak
Neto plaća
18
9
10
58
Bruto II kao 212
% neto pl.
170€
70
166
358€
70 736€
166
11
Fiskalni rashodi-Proračun 2012
•
•
•
•
•
•
•
Proračun 2012 , ukupni rashodi 120 mlrd kn
Građani i kućanstva
64 mlrd kn
Zaposleni
24 mlrd kn
Kamate
8,5 mlrd kn
Subvencije
6,5 mlrd kn
Pomoći
10,0 mlrd kn
Ostali materijalni troškovi
7,0 mlrd
kuna
• Proračunski deficit 2012: 10 mlrd kuna 3% BDP,
ako se uključi lokalna uprava i izvanproračunski
fondovi:3,8% BDP-a
12
Fiskalni rashodi po značajnim
stavkama
• Zdravstvena skrb: 21 mlrd kn 6,1% BDP;
prihodi od doprinosa:18 mlrd kn
• Mirovinski sustav: 36,5 mlrd kuna 10,6% BDP,
prihodi od doprinosa 19,5 mlrd kuna
• Hrvatska vojska : 5 mlrd kuna 1,5% BDP
• Obrazovanje :
15 mlrd kuna 4,3% BDP
• MUP:
4,5 mlrd kuna 1,3%BDP
13
Neformalna ekonomija i utaja
poreza
•
•
•
•
•
Neformalna ekonomija kao oblik postojeće, a neregistrirane gospodarske
aktivnosti , sa posljedicama na sve učesnike gospodarskog života jedne
zaokružene teritorijalne cjeline (država, pojedinci, poduzeća ); A.Lewis ,
Ernando de Soto i dr.
Osnovna karakteristika iste je da stvara BDP, ali nikad ne podliježe
državnom nadzoru i poreznoj regulativi
Utaja poreza čini 40-50% sive ekonomije, točniji izračun sive ekonomije,
daje približnu veličinu utajenog poreza (alternativno: prijenos novca u
porezne oaze kojih je 60-ak u svijetu daje isto približnu veličinu porezne
utaje-evazije)
Uzroci porezne utaje: “legislativne i regulatorne promjene širokih razmjera,
redistribucija društvenog bogatstva te nedjelotvornost institucija javne
kontrole”- Svjetska banka, 2010; “nefunkcioniranje vlasničkih prava, visoki
poduzetnički rizik, visoki transakcijski troškovi, nepovjerenje u državni
sustav, neadekvatni pravni sustav i kultura neplaćanja-North,2010
Porezna utaja može biti potpuna i djelomična ,a prisutne su obje bez obzira
na dostignuti nivo razvoja
14
Procjena neformalnog gospodarstva u
porezne utaje (Tax Justice Network,London
2011)
• Procjene neformalne ekonomije i porezne utaje se
razlikuju prema različitim autorima, čak za više od 200%
• Zbog ozbiljnosti pristupa daju se i primjedbe, temeljem
opažanja drugih institucija i autora
• Metode izračuna neformalne ekonomije i porezne utaje
su različite, kao na primjer:
• * tijekovi novca u platnoj bilanci
• * zaposlenost prema službenim statistikama i
• anketama
• * popis imovine nerezidenata u poreznim oazama
• * procjena porezne utaje na statistički značajnim
uzorcima
15
Procjena neformalne ekonomije i porezne utaje po
zemljama II, kao % BDP,OECD,2010
Ime države
neformalna
Porezna utaja
Švedska
SAD
NR Kina
Japan
4,7
8,6
12,7
11,0
2,1
2,3
2,3
3,1
HRVATSKA
Njemačka
Italija
15,0
16,0
27,0
6,1
6,5
11,6
Grčka
Brazil
25;0
39,0
12,0
13,4
16
Procjene neformalne ekonomije u Hrvatskoj
prema različitim autorima
• 1) Mađarević-Šujster,2002,Svjetska banka za razdoblje1994-2000:
14%,porezna utaja 5,6-7,5% BDP-a
• 2) Ekonomski institut, Zagreb,2005, 16% BDP-a
• 3) Deutsche bank, 2009, 16% BDP-a
• 4) M.Švec, 2009, za razdoblje 2001-2007, 8% BDP-a, temeljem
procjena kretanja radne snage
• 5) Državni zavod za statistiku, 2009, neformalna ekonomija: 15,8%
BDP-a...21 mlrd kuna
• 6) MMF,2010, 22-34% BDP-a
• 7) Svjetska banka, 2010, 33,4% BDP-a (vrlo kritična procjena
temeljem iznašanja kapitala u porezne oaze, napr. za Dansku je
procijenjeno 18,2% BDP-a...inače uobičajeno 5%..,no dansko
Ministarstvo oporezivanja je 2011 ustvrdilo, da se godišnje u 55
poreznih oaza sakrije novca u vrijednosti 11% BDP-a )
• 8)F.Schneider,Linz;2012,neformalna ekonomija 29,5% BDP-a
17
Financijski odljevi kapitala, osnovom kriminala,
korupcije i porezne utaje 2001-2010,Global Financial
Integrity,Washington,2012,D.Kar-S. FreitasJugoistočna Europa, tekući devizni tečaj
Redni broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Država
Srbija
Bugarska
Hrvatska
Rumunjska
BiH
Crna Gora
Makedonija
Albanija
Iznos mlrd$
51,4
15,8
15,2
8,8
8,3
6,2
4,6
1,3
%god BDP
14.5
5.0
4.0
1.0
8.2
23.1
14.8
1.7
18
Utaje poreza u Hrvatskoj
(prema: Rogić, Lugarić, Šimović,Ekonomski Fakultet Zagreb,2007)
• Osnove za utaju poreza čine:
• a)ilegalno gospodarstvo: krijumčarenje,
prostitucija, trgovina ljudima, klađenje itd
• b)neprijavljeno gospodarstvo i
neregistrirano
• c)neformalno gospodarstvo (temeljem
falsifikata bilanci, kršenje ugovora o radu,
kršenje socijalne sigurnosti, pranje novca)
19
Zakonska regulativa u svezi utaje poreza
• Opći porezni zakon (odgovornost sudionika u
prometu roba i usluga)
• Posebni porezni zakoni: PDV, porez na
dohodak, porez na dobit, porez na tvrtku, porez
na dividendu itd
• Kazneni zakon RH članak 286...u slučaju
namjernog izbjegavanja poreza, a u visini iznad
10.000 kuna (1350€ ..od 6 mjeseci zatvora do 5
godina, a u slučaju “znatne imovinske koristi” ,310 godina zatvora uz naknadu štete i utajenog
poreza)
20
Utjecaji na stupanj porezne utaje
• -stupanj demokratičnosti i institucionalne
učinkovitosti
• -povjerenje u državu i stupanj korupcije
• -učinkovitost pravnog sustava
• -svrha trošenja poreza i pravednost
redistribucije bogatstva
• -stupanj javnosti i dostupnosti informacija
21
Visina utaje poreza u Hrvatskoj
• Visinu je teško odrediti i porezno najsavjesnijim
državama: napr u Švedskoj ide od 2-9,5% BDP-a, ovisno
o izvoru
• Hrvatska: Mađarević-Šujster 2002, 5,5-7,5% BDP-a i to:
• -utaja poreza na dohodak i doprinosa iz i na plaću 4,1%
BDP-a (alternativno:6%):najviše građevinarstvo, trgovina
na malo, obrt i usluge restorana i hotela itd.
• -utaja poreza na dobit
0,2% BDP-a
• -utaja trošarina
0,3% BDP-a
• -utaja PDV-a
1,0% BDP-a
•
Rogić, Šimović, Lugarić 2007, 7,0% BDP-a ukupno
22
Porezni nadzor
•
•
•
•
•
Za porezni nadzor u Hrvatskoj je
nadležno Ministarstvo financija,
Porezna uprava (inspektorat)
20 područnih Poreznih uprava sa
600 inspektora
rezultati poreznog nadzora 2004 i
2011
2011 je naplaćeno 1,7 mlrd kuna
novih poreznih prihoda ili 1,5%
proračuna, odnosno 10% utajenog
poreza
Obuhvat kontrola je oko 10%
aktivnih poslovnih subjekata
godišnje(prosjek 2004-2011)
Porezni
Nadzor
rezultati
2004
2011
kontrole 16.411 7.911
prekršaji 6.418
5.482
Kaznen
a dijela
150
94
23
Mjere za sprječavanje porezne
utaje
• 1.Institucionalne:izgradnja porezne administracije i
odnosa sa poreznim obveznicima, obrazovanje poreznih
službenika kroz visokoškolske institucije i njihova
adekvatna plaćenost
• 2 pravne: stabilnost i kontinuitet poreznih propisa, strože
kažnjavanje porezne utaje u Hrvatskoj, bolje praćenje
poreznih obveznika kroz informatizirane porezne
evidencije (od 2009 uveden OIB za sve građane i firme)
• 3. socio-ekonomske: potreba izgradnje poreznog morala,
povjerenje u djelovanje institucija vlastite države,
transparentni proračunski sustav, prije svega na strani
trošenja proračunskih sredstava
24
Jednostavnost plaćanja poreza-vrednovanje poreznih
sustava-istraživanje PricewaterhouseCoopers-Svjetska
banka-IFI,2012
• Kao kriteriji za vrednovanje poreznih sustava
uzeta su tri faktora: broj plaćanja poreza, sati
potrošeni za provedbu poreznih propisa
srednjeg poduzeća, porezne stope (prosjek) na
komercijalnu dobit u jednoj državi
• Gore navedeni kriteriji statistički su ponderirani
za 185 zemalja u kojem najveća svjetska
revizorska firma ima urede ili povremene misije
25
Vrednovanje poreznih sustava II
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Najboljim poreznim sustavima vrednovani su oni u: Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru, S.
Arabiji, Hong-Kong (Kina-SAR) te Singapuru
Najgorim poreznim sustavima vrednovani su: Gvineja, Čad, Venezuela
Od ostalih država plasman je slijedeći: UK 16,Norveška 19,Švedska 38,USA 64,Njemačka
72,Austrija 77,Poljska 114,Italija 131
Plasman zemalja Jugoistočne Europe (Balkan):
Makedonija 24....kao i Finska*
Hrvatska
42.... kao i Island
Kosovo
44
Slovenija
63
Turska
80
C. Gora
81
Bugarska
91
BiH
128
Rumunjska 136
Srbija
149...kao i Argentina**
Albanija
160
* makedonski sustav ima uz Vanutu najniže stope oporezivanja komercijalne dobiti
**srpski porezni sustav ima uz Venezuelu brojan sustav plaćanja:66 prema 18 u Hrvatskoj
26
ZAKLJUČAK
•
•
•
Porezni sustav kao dio sustava javnih prihoda/potrošnje mora biti takav da
podržava gospodarske aktivnosti kojima je cilj maksimiziranje ljudskog
održivog razvoja. Sustav asimetričnog pseudoliberalnog kapitalizma,
potpomognutog raznim oblicima monetarne ekspanzije, sa ciljem
maksimiziranja dobiti, proizvodi i značajnu utaju poreznih prihoda (za EU27
je u 2010 porezna utaja procijenjena na 8% BDP-a ili 22% poreznih prihoda
i to od 10% poreznih prihoda u Austriji do 35% istih u Bugarskoj)*
U Hrvatskoj se procjenjuje da porezna utaja iznosi 15% poreznih prihoda:
alternativno Svjetska Banka:35% (temeljem udjela od 33,4% neformalne
ekonomije u BDP-a)
Da bi se porezna utaja smanjila, najbitnije je: izgradnja demokratskog i
transparentnog društva sa efikasnim sustavom poreznog nadzora i
stvaranjem povjerenja države i poreznih obveznika
• * Prema: EU Parliament,R.Murphy,2012,”Closing the European Tax Gap”
27