08. KONKURENTNOST 2014

Download Report

Transcript 08. KONKURENTNOST 2014

Prof. dr Biljana Rakić
[email protected]
• Pojam međunarodne konkurentnosti je relativno nov i
privlači pažnju istraživača od 80-ih ukazujući više na
značaj relativnih nego apsolutnih performansi zemlje
čija se konkuretnost posmatra ili meri.
• Specijalizovane međunarodne institucije koje mere
globalnu konkurentnost čine to tako što na osnovu
međunarodno uporedive metrike određuju koliko je
neka zemlja konkurentnija (ili nekonkurentnija) u
odnosu na druge zemlje u uzorku.
• Pojam konkurentnost vezuje se kako za biznis, tako i
za nacionalne ekonomije, ali i za gradove i u poslednje
vreme, sve više za regione.
• U zavisnosti od institucije koja meri
konkurentnost postoje i različite definicije
konkurentnosti.
• Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj
(OECD) konkurentnost definiše kao „stepen u
kome zemlja u uslovima otvorenog tržišta,
proizvodi robu i usluge koje zadovoljavaju test
međunarodne konkurencije, a da pri tom
istovremeno održavaju i povećavaju domaći
realni dohodak“.
Konkurentnost je set institucija,
politika i faktora koji odredjuju nivo
produktivnosti zemlje (WEF).
Veća produktivnost je osnova za održivi razvoj.
Konkurentnije privrede rastu brže na srednji i dugi
rok.
Faktori konkurentnosti su evoluirali od prirodnih
resursa do obrazovanja, tehnologije,
sofisticiranosti poslovanja i sl.
• Utemeljena na konceptu Majkla Portera, definicija
konkurentnosti Svetskog ekonomskog foruma sugeriše
da nacionalna konkurentnost zavisi od
mikrokonkurentnosti tj. od produktivnosti preduzeća.
• Porter kaže da pravo pitanje koje treba postaviti kada
se razgovara o konkuretnosti nije pitanje o
konkurentnosti zemlje ili regiona
(makrokonkurentnosti) već pitanje mikrokonkuretnosti
tj. poslovne konkurentnosti iil konkurentnost
preduzeća.
PORTEROV DIJAMANT KONKURENTNOSTI
Prema Porterovoj teoriji konkurentnosti, nacionalno
blagostanje nije nasleđeno, već stvoreno strateškim
izborima (tzv. Porterov dijamant).
Dok se u prošlosti razvoj zemlje zasnivao na
komparativnim prednostima, poput jeftine radne snage
i prirodnih resursa, danas se osnovom za ekonomski
razvoj smatraju napredni faktorski uslovi zasnovani na
znanju i razvijenoj infrastrukturi, visokoj tehnologiji,
inovacijama.
• STATIČKI KONCEPT
KONKURENTNOSTI
• DINAMIČKI KONCEPT
KONKURENTNOSTI
• Manje razvijene privrede obično izvoze proizvode sa malom
dodatom vrednošću što govori o tome da svoju poziciju na
svetskom tržištu temelje na cenovnim faktorima
konkurentnosti.
• “Tamo gde su faktori mobilni i gde se premeštaju putem
globalnih strategija, efikasnost i efektivnost sa kojima se ti
isti faktori mogu koristiti postaju više nego centralno pitanje”
(Porter).
• Umesto prostog korišćenja faktora proizvodnje sa kojima
neka zemlja raspolaže, u vreme globalizovane ekonomije,
od suštinske važnosti je kako preduzeća i države unapređuju
kvalitet faktora proizvodnje, kako unapređuju produktivnost
kojim ih koriste i kako kreiraju nove faktore proizvodnje.
• Komparativna prednost koja počiva na troškovima faktora
proizvodnje ne može da predstavlja okosnicu strategije
razvoja neke ekonomije na dugi rok, budući da je ovakva vrsta
prednosti ugrožena mogućnošću pojavljivanja na svetskom
tržištu zemalja sa još nižim troškovima faktora proizvodnje ili
spremnošću vlada da subvencioniraju ovakve strategije
razvoja.
• Srbija se nalazi pred problemom razrešavanja ”zamke
srednjeg dohotka” i fazom tranzicije ka zemlji sa visokim
dohotokom, koja bi svoju konkurentnost trebalo da temelji na
izvozu proizvoda sa visokom dodatom vrednošću.
Svetski ekonomski forum
meri konkurentnost pomoću:
1. Indeksa konkurentnosti rasta
(CGI – growth competitiveness index)
2. Indeksa poslovne konkurentnosti
(BCI – business competitiveness index)
3. Indeksa globalne konkurentnosti
(GCI - global competetiveness index) – pokušaj
obuhvatanja i makro i mikro konkurentnosti
OD 2012/2013. .
FAZE RAZVOJA KONKURENTNOSTI
1. RAZVOJ ZASNOVAN NA FAKTORIMA
(prvenstveno prirodni resursi i radna snaga
nižeg nivoa kvalifikovanosti – cenovna konkur.,
niska produktivnost, niske zarade)
2. RAZVOJ ZASNOVAN NA EFIKASNOSTI
(povećanje efikasnosti proizvodnje i kvaliteta
proizvoda)
3. RAZVOJ ZASNOVAN NA INOVACIJAMA
(održivost visokih zarada, visokog životnog
standarda, konkur. zasnovana na inovativnim i
originalnim proizvodima... )
2014-2015.
POSLEDNJIH 10 ZEMALJA 2014-2015.
“DRUŠTVO” SRBIJE 2014-2015.
KRETANJE GCI SRBIJE
Rang u Rang u
2014/15 2013/14
94
(od 144
z.)
101
(od 148
z.)
Rang u
2012/13
95
(od 144
z.)
Rang u Rang u
2011/12 2010/11
95
(od 142
z.)
96
(od 139
z.)
Rang u
2009/10
93
(od 133
z.)
Rang u Rang u
2004/05 2003/04
89
77
2013-2014.
2013-2014.
2014-2015.
2013-2014.
2014-2015.
2014-2015.
2014-2015.
2014-2015.
Comparative Disadvantage
Funkcionalnost
obrazovanja
2014.-2015.
2014.-2015.
IZABRANE
ZEMLJE
2014-2015.
2014-2015.
2014-2015.
2014-2015.
2014-2015.
2010-2011.
2014-2015.
2014-2015.
2014-2015.
2013-2014.
2014-2015.
2013-2014.
2014-2015.