Transcript Organska proizvodnja u praksi Jozef Gašparovski
Slide 1
ORGANSKA PROIZVODNJA
U PRAKSI
LESKOVAC: 13. mart 2012 god.
Gašparovski Jozef
Centar za organsku proizvodnju Selenča
www.organiccentar.rs
Slide 2
Zbog lošeg odnosa čoveka prema
prirodi došlo je do značajnog gubitka
biodiverziteta: mnoge vrste biljaka i
rase životinja više ne postoje. Da bi se
sprečio dalji gubitak prirodnih resursa
treba se okrenuti proizvodnji i uopšte
načinu ponašanja koja će zaštititi naše
okruženje kako zbog nas samih, tako i
zbog generacija koje dolaze.
Slide 3
(Trajno?)
Održivi razvoj
Zemlja daje svega
za zadovoljavanje
potreba svakog, ali
nedovoljno za
zadovoljenje svačije
gramzivosti.
( M. Gandhi).
Slide 4
20% stanovnika planete
poseduje
82,7 % materijalnog
bogatstva na planeti
Zemlji
20 % najsiromašnijih
stanovnika planete
poseduje 1,4 %
materijalnog bogatstva na
planeti Zemlji
Slide 5
Održivi razvoj i biodivezitet
Slide 6
Osnovni problemi održivog razvoja
1. Stvaranje osnovnih preduslova za život sve
više rastućeg broja svetskog stanovništva
2. Čuvanje osnovnih prirodnih resursa
3. Čuvanje životne sredine
4. Čuvanje osnovnih komponenti biodiverziteta
5. Obezbedjenje sigurnosti ishrane
6. Rešenje pitanja zdravlja stanovništva
Slide 7
Godina Broj stanovnika
1
1804
1927
1960
1975
1999
2006
2010
2020
2030
2040
2050
200 miliona
1 milijarda
2 milijarde
3 milijarde
4 milijarde
6 milijardi
6.5 milijardi
6.8 milijardi
7.6 milijardi
8.2 milijarde
8.8 milijardi
9.2 milijarde
Stanje broja stanovništva sveta
Sep 21, 2010
6,870,284,324
Slide 8
Stanje broja stanovništva na svetu
Svet 6,870,284,324
19:56
Sep 21, 2010
Sigurnost ishrane
1.027 943 002
gladnih u svetu
Slide 9
Osnovno filozofsko pitanje:
Kako je moguće, da Homo sapiens?
koristeći moderne kompjuterske i
komunikacione tehnologije, nanotehnike,
kosmičke letove, biotehnologiju i druge
moderne rezultate nauke i tehnike
nije u stanju da reši problem gladi i bedu
rastućeg broja stanovništva, sve gore uslove
sopstvene životne sredine, širenje
civilizacijskih bolesti i smanjivanje kvaliteta
sopstvenog života?
Slide 10
Ne(održivi razvoj)
Poznate rezerve slatke
vode se smanjuju;
2025. g. će više od 1,8
mlrd. ljudi imati
apsolutni nedostatak
vode;
Resursi slatke vode
Više od milijarde ljudi
pije zagađenu vodu
Slide 11
Smanjivanje rezervi slatke vode
Snižavanje nivoa vode u Aralskom jezeru i njegov postepeni nestanak
Slide 12
Ne(održivi razoj)
Površina kopna
Čovečanstvo koristi skoro polovinu kopna za svoje
potrebe;28 miliona km2 (22% kopna bez leda) se
koriste kao pašnjaci;na 15 milona km2 (12%) se gaje
samo žitarice
U mnogim zemljama
Afrike, ali i u zemljama na
drugim kontinentima je
zemljište toliko
degradirano, da ugrožava
ekonomski razvoj celih
zemalja
Slide 13
Potrošnja energije
U 20. veku se potrošnja povećala više od 16x,
čime je u atmosferu emitovano 160 miliona
tona oksida sumpora
– dva puta više od prirodno oslobodjenih
štetnih materija
Godišnja proizvodnja toksičnih hemikalija u svetu
10 miliona tona
u periodu 2003 -2005 je u Kini proizvedeno 4.458
tona
DDT –ija,
proizvodnja se nastavila
Slide 14
Prosečna globalna temperatura
se u 20. veku povećala
za 0,74 ºC
do kraja 21. veka očekuje se povećanje za
1,8 – 4 ºC
Nestanak šuma
godišnje se iskrči više od 146 hilj. km2 šuma, t.j.
3 x veća površina od površine teritorije Srbije
Slide 15
Globalna kriza
,,energetska kriza“, ,,kriza razvoja
ekonomija“ i ,,ekonomska kriza“
predstavljaju problem devastiranja
života na planeti
Slide 16
Zablude
nauke i
tehnike
Slide 17
Nova naučna studija:Multivitamini mogu da ubiju!
Vitaminske table mogu skratiti život
Multivitamini prete rakom prostate
Pušači, ne uzimajte betakaroten
Da li znate da se i vitaminima možete otrovati?
Svinjski grip?
Farmaceutska industrija u svetu je izuzetno
napredovala: ZA SVAKI „LEK“ JE IZMISLILA
BOLEST
Slide 18
Slide 19
Međunarodni dan biodiverziteta 22. maj
2011 - Biodiversity and Forests
2010 - Biodiversity for
Development
2009 - Invasive Alien Species
2008 - Biodiversity and
Agriculture
2007 - Biodiversity and Climate
Change
2006 - Protect Biodiversity in
Drylands
2005 - Biodiversity: Life
Insurance for our Changing
World
2004 - Biodiversity: Food, Water
and Health for All
2003 - Biodiversity and poverty
alleviation - challenges for
sustainable development
2002 - Dedicated to forest
biodiversity
Slide 20
Svetski dan hrane 16. oktobar
Slide 21
Svetski
dan vode – 22. mart
Svetski dan zdravlja – 7. april
Svetski dan planete Zemlje – 22. april
Svetski dan životne sredine – 5. jun
Slide 22
Baza organske poljoprivrede
Održivi razvoj
Slide 23
Poljoprivreda na raskrsnici
Poljoprivreda sa primenom GMO i modernim
biotehnologijama
Intenzivna
Poljoprivreda
?
Organska
poljoprivreda
Poljoprivreda koja koristi
Tradicionalne agrosisteme
Slide 24
Osnovno filozofsko pitanje
ORGANSKA POLJOPRIVREDA
utopija
realnost
Slide 25
Osnovni ciljevi
Organske
poljoprivrede:
Zdrava sredina
Zdravo zemljište
Zdrave biljke
Zdrave životinje
Zdrava hrana
Zdravi ljudi
Zdrav održivi život
Slide 26
Organska poljoprivreda:
je moderan sistem privređivanja koji,
bez upotrebe sintetičkih pesticida i
veštačkog đubriva, kao i bez
zlostavljanja životinja, daje kvalitetnu i
zdravu biohranu, dok istovremeno
doprinosi održavanju ravnoteže
obradivog zemljišta i stvara uslove za
prosperitet sela.
Slide 27
Organska proizvodnjaSVAKAKO
Organska proizvodnja:
Za koga?
Koliko?
Slide 28
I. OBLAST
PROIZVODNJA ZA SEBE, ZA SVOJU
PORODICU
Proizvodnja koja se odvija u bašti,
okućnici
Proizvodi se za članove porodice
Proizvodi se ne iznose na tržište
(prodaju)
Biljna proizvodnja i gajenje životinja
Slide 29
Voće i povrće, stare
autohtone sorte
Slide 30
Životinje, autohtone rase
Slide 31
BILJKE
TRADICIONALNE
NETRADICIONALNE
Slide 32
Proizvodnja može biti šarolika-velika
zastupljenost različitih vrsta i sorti
Zatupljenost autohtonih i
novostvorenih vrsta
Manji rizik
Nepotrebna sertifikacija
Veliki broj proizvođača u Srbiji: neki
znaju za sebe a neki i ne znaju
Preporučujem svakome
Slide 33
II. OBLAST
ROBNA PROIZVODNJA
ODNOSNO PROIZVODNJA ZA TRŽIŠTE
II-1 Robna proizvodnja u užem smislu
II-2 Robna proizvodnja u širem smislu
Slide 34
II-1 Robna proizvodnja u užem smislu
1. Roba (poljoprivredni proizvodi) se plasiraju na
tržište. Tržište je obično pijaca, manji
trgovinski objekti (prodavnice tzv. “Zdrave
hrane”), tzv. “prodaja na kućnom pragu”. U
novije vreme su se kod nas za ovakvom robom
počeli interesovati i trgovački lanci.
2. Roba su uglavnom poljoprivredni proizvodi u
neprerađenom obliku. Ima slučajeva da su ovi
proizvodi samleveni, osušeni i spakovani.
Slide 35
3. Karakteristika ove proizvodnje je da je obim
primarne proizvodnje “suženiji” nego u prethodnom
slučaju, jer se proizvode samo proizvodi za kojima
vlada potražnja kupaca, odnosno za koje se
proizvođač osposobio.
4. Najviše je zastupljena biljna proizvodnja. Kod ovog
načina proizvodnje se već javlja i ratarska
proizvodnja.
5. Kod ove proizvodnje je obavezna sertifikacija.
6. Kod ove proizvodnje se već javlja “brend”, ali brend
je u ovom slučaju PROIZVOĐAČ a ne PROIZVOD
Slide 36
Problem Novosadske organske pijace “Moj salaš” je u tome,
što nema dovoljno robe.
Slide 37
Zasadi spelte, industrijske paprike
i deteline kod Josipa Mamužića u
Ljutovu
Slide 38
II-2 Robna proizvodnja u širem smislu
Najmlađi oblik tržišne proizvodnje kod nas,
koju karakterišu:
1. Veliki proizvodni, skladišni i prerađivački
kapaciteti
2. Velika ulaganja
3. Proizvodnja robe za pokrivanje nacionalnog
tržišta
4. Proizvodnja usmerena za izvoz
Slide 39
5. Organizovanje primarne poljoprivredne
proizvodnje na vlastitom imanju ili kod
kooperanata
6. Organizovanjem otkupa proizvedenih
organskih proizvoda od proizvođača ili od
sakupljača iz prirode
7. Ovi proizvodi zahtevaju sertifikaciju.
Moguće organizacije tzv. Grupne sertifikacije
Slide 40
8. Postojanje brenda. Brend je proizvod,
odnosno robna marka.
9. Zahtevaju se marketinške aktivnosti: (dizajn
proizvoda, podrška plasmanu, propaganda,
....)
10. Angažovanje velikog broja ljudi od
proizvodnje, skladištenja, pakovanja,
prodaje, transporta, obračunskih radnji,
naplate, .....
Slide 41
Slide 42
Nova organska arma kapaciteta 1000
muznih krava sa porodilištem
Stanica za bioplin 60 MW
Nova fabrika organske stočne hrane
Slide 43
Slide 44
Slide 45
Slide 46
ŠTA SAD?
PREPORUČUJEM
DA SE BAVITE ORGANSKOM PROIZVODNJOM
AKO NE DRUGAČIJE,
KRENITE DA TO RADITE KOD KUĆE
ZA SEBE,
ZA SVOJU PORODICU,
ZA SVOJU DECU
DA IZBEGNETE KOLIKO GOD MOŽETE KLOPKE
SAVREMENOG NAČINA ISHRANE
PRAVITE TRADICIONALNE PROIZVODE
Slide 47
Ako neko želi da se bavi organskom
proizvodnjom
mora da ispuni sledećih pet uslova:
1. UVERENJE – mora da veruje da ono što
radi ima smisla, da time ispunjava svoje
unutrašnje potrebe;
2. ZEMLJIŠTE – to je osnova, bez njega ne
možete gazdovati;
Slide 48
3. RAD – raditi sa članovima porodice,
prijateljima, radnicima koji mogu da
pomognu ručno ili mašinama;
4. ZNANJE – ovaj posao se mora
poznavati, morate posedovati znanje
ovoj proizvodnji;
5. NOVAC – on je kao krv u organizmu,
NA KOGA SE MOŽETE OSLONITI?
Slide 49
1. NA SEBE I
2. NA SVOJU PORODICU
TO SU SIGURNI OSLONCI
A NESIGURNI OSLONCI?
Slide 50
SVI OSTALI:
1. DRŽAVA,
2. BANKE,
3. UDRUŽENJA,
4. ASOCIJACIJE,..........................................
ŽELIM VAM PUNO SREĆE
Slide 51
HVALA VAM
S poštovanjem:
Jozef Gašparovski
Centar za organsku proizvodnju
Selenča
www.organiccentar.rs
Leskovac, 13.03.2012.
ORGANSKA PROIZVODNJA
U PRAKSI
LESKOVAC: 13. mart 2012 god.
Gašparovski Jozef
Centar za organsku proizvodnju Selenča
www.organiccentar.rs
Slide 2
Zbog lošeg odnosa čoveka prema
prirodi došlo je do značajnog gubitka
biodiverziteta: mnoge vrste biljaka i
rase životinja više ne postoje. Da bi se
sprečio dalji gubitak prirodnih resursa
treba se okrenuti proizvodnji i uopšte
načinu ponašanja koja će zaštititi naše
okruženje kako zbog nas samih, tako i
zbog generacija koje dolaze.
Slide 3
(Trajno?)
Održivi razvoj
Zemlja daje svega
za zadovoljavanje
potreba svakog, ali
nedovoljno za
zadovoljenje svačije
gramzivosti.
( M. Gandhi).
Slide 4
20% stanovnika planete
poseduje
82,7 % materijalnog
bogatstva na planeti
Zemlji
20 % najsiromašnijih
stanovnika planete
poseduje 1,4 %
materijalnog bogatstva na
planeti Zemlji
Slide 5
Održivi razvoj i biodivezitet
Slide 6
Osnovni problemi održivog razvoja
1. Stvaranje osnovnih preduslova za život sve
više rastućeg broja svetskog stanovništva
2. Čuvanje osnovnih prirodnih resursa
3. Čuvanje životne sredine
4. Čuvanje osnovnih komponenti biodiverziteta
5. Obezbedjenje sigurnosti ishrane
6. Rešenje pitanja zdravlja stanovništva
Slide 7
Godina Broj stanovnika
1
1804
1927
1960
1975
1999
2006
2010
2020
2030
2040
2050
200 miliona
1 milijarda
2 milijarde
3 milijarde
4 milijarde
6 milijardi
6.5 milijardi
6.8 milijardi
7.6 milijardi
8.2 milijarde
8.8 milijardi
9.2 milijarde
Stanje broja stanovništva sveta
Sep 21, 2010
6,870,284,324
Slide 8
Stanje broja stanovništva na svetu
Svet 6,870,284,324
19:56
Sep 21, 2010
Sigurnost ishrane
1.027 943 002
gladnih u svetu
Slide 9
Osnovno filozofsko pitanje:
Kako je moguće, da Homo sapiens?
koristeći moderne kompjuterske i
komunikacione tehnologije, nanotehnike,
kosmičke letove, biotehnologiju i druge
moderne rezultate nauke i tehnike
nije u stanju da reši problem gladi i bedu
rastućeg broja stanovništva, sve gore uslove
sopstvene životne sredine, širenje
civilizacijskih bolesti i smanjivanje kvaliteta
sopstvenog života?
Slide 10
Ne(održivi razvoj)
Poznate rezerve slatke
vode se smanjuju;
2025. g. će više od 1,8
mlrd. ljudi imati
apsolutni nedostatak
vode;
Resursi slatke vode
Više od milijarde ljudi
pije zagađenu vodu
Slide 11
Smanjivanje rezervi slatke vode
Snižavanje nivoa vode u Aralskom jezeru i njegov postepeni nestanak
Slide 12
Ne(održivi razoj)
Površina kopna
Čovečanstvo koristi skoro polovinu kopna za svoje
potrebe;28 miliona km2 (22% kopna bez leda) se
koriste kao pašnjaci;na 15 milona km2 (12%) se gaje
samo žitarice
U mnogim zemljama
Afrike, ali i u zemljama na
drugim kontinentima je
zemljište toliko
degradirano, da ugrožava
ekonomski razvoj celih
zemalja
Slide 13
Potrošnja energije
U 20. veku se potrošnja povećala više od 16x,
čime je u atmosferu emitovano 160 miliona
tona oksida sumpora
– dva puta više od prirodno oslobodjenih
štetnih materija
Godišnja proizvodnja toksičnih hemikalija u svetu
10 miliona tona
u periodu 2003 -2005 je u Kini proizvedeno 4.458
tona
DDT –ija,
proizvodnja se nastavila
Slide 14
Prosečna globalna temperatura
se u 20. veku povećala
za 0,74 ºC
do kraja 21. veka očekuje se povećanje za
1,8 – 4 ºC
Nestanak šuma
godišnje se iskrči više od 146 hilj. km2 šuma, t.j.
3 x veća površina od površine teritorije Srbije
Slide 15
Globalna kriza
,,energetska kriza“, ,,kriza razvoja
ekonomija“ i ,,ekonomska kriza“
predstavljaju problem devastiranja
života na planeti
Slide 16
Zablude
nauke i
tehnike
Slide 17
Nova naučna studija:Multivitamini mogu da ubiju!
Vitaminske table mogu skratiti život
Multivitamini prete rakom prostate
Pušači, ne uzimajte betakaroten
Da li znate da se i vitaminima možete otrovati?
Svinjski grip?
Farmaceutska industrija u svetu je izuzetno
napredovala: ZA SVAKI „LEK“ JE IZMISLILA
BOLEST
Slide 18
Slide 19
Međunarodni dan biodiverziteta 22. maj
2011 - Biodiversity and Forests
2010 - Biodiversity for
Development
2009 - Invasive Alien Species
2008 - Biodiversity and
Agriculture
2007 - Biodiversity and Climate
Change
2006 - Protect Biodiversity in
Drylands
2005 - Biodiversity: Life
Insurance for our Changing
World
2004 - Biodiversity: Food, Water
and Health for All
2003 - Biodiversity and poverty
alleviation - challenges for
sustainable development
2002 - Dedicated to forest
biodiversity
Slide 20
Svetski dan hrane 16. oktobar
Slide 21
Svetski
dan vode – 22. mart
Svetski dan zdravlja – 7. april
Svetski dan planete Zemlje – 22. april
Svetski dan životne sredine – 5. jun
Slide 22
Baza organske poljoprivrede
Održivi razvoj
Slide 23
Poljoprivreda na raskrsnici
Poljoprivreda sa primenom GMO i modernim
biotehnologijama
Intenzivna
Poljoprivreda
?
Organska
poljoprivreda
Poljoprivreda koja koristi
Tradicionalne agrosisteme
Slide 24
Osnovno filozofsko pitanje
ORGANSKA POLJOPRIVREDA
utopija
realnost
Slide 25
Osnovni ciljevi
Organske
poljoprivrede:
Zdrava sredina
Zdravo zemljište
Zdrave biljke
Zdrave životinje
Zdrava hrana
Zdravi ljudi
Zdrav održivi život
Slide 26
Organska poljoprivreda:
je moderan sistem privređivanja koji,
bez upotrebe sintetičkih pesticida i
veštačkog đubriva, kao i bez
zlostavljanja životinja, daje kvalitetnu i
zdravu biohranu, dok istovremeno
doprinosi održavanju ravnoteže
obradivog zemljišta i stvara uslove za
prosperitet sela.
Slide 27
Organska proizvodnjaSVAKAKO
Organska proizvodnja:
Za koga?
Koliko?
Slide 28
I. OBLAST
PROIZVODNJA ZA SEBE, ZA SVOJU
PORODICU
Proizvodnja koja se odvija u bašti,
okućnici
Proizvodi se za članove porodice
Proizvodi se ne iznose na tržište
(prodaju)
Biljna proizvodnja i gajenje životinja
Slide 29
Voće i povrće, stare
autohtone sorte
Slide 30
Životinje, autohtone rase
Slide 31
BILJKE
TRADICIONALNE
NETRADICIONALNE
Slide 32
Proizvodnja može biti šarolika-velika
zastupljenost različitih vrsta i sorti
Zatupljenost autohtonih i
novostvorenih vrsta
Manji rizik
Nepotrebna sertifikacija
Veliki broj proizvođača u Srbiji: neki
znaju za sebe a neki i ne znaju
Preporučujem svakome
Slide 33
II. OBLAST
ROBNA PROIZVODNJA
ODNOSNO PROIZVODNJA ZA TRŽIŠTE
II-1 Robna proizvodnja u užem smislu
II-2 Robna proizvodnja u širem smislu
Slide 34
II-1 Robna proizvodnja u užem smislu
1. Roba (poljoprivredni proizvodi) se plasiraju na
tržište. Tržište je obično pijaca, manji
trgovinski objekti (prodavnice tzv. “Zdrave
hrane”), tzv. “prodaja na kućnom pragu”. U
novije vreme su se kod nas za ovakvom robom
počeli interesovati i trgovački lanci.
2. Roba su uglavnom poljoprivredni proizvodi u
neprerađenom obliku. Ima slučajeva da su ovi
proizvodi samleveni, osušeni i spakovani.
Slide 35
3. Karakteristika ove proizvodnje je da je obim
primarne proizvodnje “suženiji” nego u prethodnom
slučaju, jer se proizvode samo proizvodi za kojima
vlada potražnja kupaca, odnosno za koje se
proizvođač osposobio.
4. Najviše je zastupljena biljna proizvodnja. Kod ovog
načina proizvodnje se već javlja i ratarska
proizvodnja.
5. Kod ove proizvodnje je obavezna sertifikacija.
6. Kod ove proizvodnje se već javlja “brend”, ali brend
je u ovom slučaju PROIZVOĐAČ a ne PROIZVOD
Slide 36
Problem Novosadske organske pijace “Moj salaš” je u tome,
što nema dovoljno robe.
Slide 37
Zasadi spelte, industrijske paprike
i deteline kod Josipa Mamužića u
Ljutovu
Slide 38
II-2 Robna proizvodnja u širem smislu
Najmlađi oblik tržišne proizvodnje kod nas,
koju karakterišu:
1. Veliki proizvodni, skladišni i prerađivački
kapaciteti
2. Velika ulaganja
3. Proizvodnja robe za pokrivanje nacionalnog
tržišta
4. Proizvodnja usmerena za izvoz
Slide 39
5. Organizovanje primarne poljoprivredne
proizvodnje na vlastitom imanju ili kod
kooperanata
6. Organizovanjem otkupa proizvedenih
organskih proizvoda od proizvođača ili od
sakupljača iz prirode
7. Ovi proizvodi zahtevaju sertifikaciju.
Moguće organizacije tzv. Grupne sertifikacije
Slide 40
8. Postojanje brenda. Brend je proizvod,
odnosno robna marka.
9. Zahtevaju se marketinške aktivnosti: (dizajn
proizvoda, podrška plasmanu, propaganda,
....)
10. Angažovanje velikog broja ljudi od
proizvodnje, skladištenja, pakovanja,
prodaje, transporta, obračunskih radnji,
naplate, .....
Slide 41
Slide 42
Nova organska arma kapaciteta 1000
muznih krava sa porodilištem
Stanica za bioplin 60 MW
Nova fabrika organske stočne hrane
Slide 43
Slide 44
Slide 45
Slide 46
ŠTA SAD?
PREPORUČUJEM
DA SE BAVITE ORGANSKOM PROIZVODNJOM
AKO NE DRUGAČIJE,
KRENITE DA TO RADITE KOD KUĆE
ZA SEBE,
ZA SVOJU PORODICU,
ZA SVOJU DECU
DA IZBEGNETE KOLIKO GOD MOŽETE KLOPKE
SAVREMENOG NAČINA ISHRANE
PRAVITE TRADICIONALNE PROIZVODE
Slide 47
Ako neko želi da se bavi organskom
proizvodnjom
mora da ispuni sledećih pet uslova:
1. UVERENJE – mora da veruje da ono što
radi ima smisla, da time ispunjava svoje
unutrašnje potrebe;
2. ZEMLJIŠTE – to je osnova, bez njega ne
možete gazdovati;
Slide 48
3. RAD – raditi sa članovima porodice,
prijateljima, radnicima koji mogu da
pomognu ručno ili mašinama;
4. ZNANJE – ovaj posao se mora
poznavati, morate posedovati znanje
ovoj proizvodnji;
5. NOVAC – on je kao krv u organizmu,
NA KOGA SE MOŽETE OSLONITI?
Slide 49
1. NA SEBE I
2. NA SVOJU PORODICU
TO SU SIGURNI OSLONCI
A NESIGURNI OSLONCI?
Slide 50
SVI OSTALI:
1. DRŽAVA,
2. BANKE,
3. UDRUŽENJA,
4. ASOCIJACIJE,..........................................
ŽELIM VAM PUNO SREĆE
Slide 51
HVALA VAM
S poštovanjem:
Jozef Gašparovski
Centar za organsku proizvodnju
Selenča
www.organiccentar.rs
Leskovac, 13.03.2012.