Transcript Multidisciplinarnost – zdravstveniodgoj

Zdravstveni odgoj
- nikad ispričana priča
ili
priča koju smo dugo čekali, a sada
će ipak imati sretan završetak
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Marina Kuzman
Split, 2012.
Što je zdravlje
 Univerzalna vrijednost i temeljno ljudsko
pravo
 Jedna od temeljnih odrednica ljudskog
življenja
 Ima različito značenje za različite pojedince,
grupe i populacijske skupine
 Različito se tumači u različitim sektorima pa
čak i unutar jednog sektora
Što je zdravlje
 Dug je razvojni put od zdravlja kao odsustva
bolesti do ukupne kvalitete življenja
 Pozitivni koncept usmjeren na društvene i
osobne resurse
 Ulaganje u zdravlje je ulaganje u razvoj
Kako dosegnuti zdravlje
 Liječenjem

izgradnja bolnica, unaprjeđenje tehnologije
 Ponašanjem

promjena individualnog ponašanja, povećanje znanja i vještina
 Unaprjeđenjem društvenog okoliša i
zdravstvenim razvojem

strategije usmjerene na javnu politiku usmjerenu zdravlju
Koji su današnji najvažniji (zdravstveni) problemi
djece i mladih









Kronične bolesti
Problemi učenja, školovanja, zapošljavanja
Rizična ponašanja i poremećaji u ponašanju
Prehrambene navike i poremećaji, tjelesna
(ne)aktivnost
Poremećaji mentalnog zdravlja
Seksualno ponašanje i reprodukcijsko zdravlje
Zanemarivanje i zlostavljanje djece i mladih
Mladi s posebnim potrebama
Ozljede i sigurnost
...ali i opći javnozdravstveni problemi i
izazovi današnjice
Kronične nezarazne bolesti
Bolesti cirkulacijskog sustava
Zloćudne bolesti
Mentalni poremećji
Samoubojstva, Alkoholizam, Bolesti ovisnosti
Spolno prenosive bolesti
Bolesti dišnog sustava
Kronična opstruktivna plućna bolest
Šećerna bolest
Ozljede
Prometne nesreće
Padovi
Bolesti probavnog sustava
Zarazne bolesti
Rizične navike kao utjecajni čimbenici
Pušenje
Nepravilna prehrana
Tjelesna neaktivnost
Zlouporaba alkohola
Zlouporaba droga
Rizično seksualno ponašanje
Stres
Rizični čimbenici su i spol, dob, gensko naslijeđe
Što se događalo u proteklom stoljeću i proteklim
desetljećima
 Promjena morbiditetne slike
 Promjene u uzrocima smrti i očekivanom trajanju
života
 Razumijevanje čimbenika za nastanak kroničnih bolesti
 Razvoj preventive
 Prepoznavanje rizičnih čimbenika
 Usmjerenost zdravijem načinu življenja....
 ....no to nije sve
Što ljude čini zdravima (odnosno ne-bolesnima)







Zašto je Mislav u bolnici

Bolila ga je noga

Posjekao se i rana se zagnojila
Zašto ga je bolila noga
Zašto se je posjekao

Imao je poderane tenisice

Zato jer mu roditelji nisu mogli kupiti nove

Jer mu je otac bez posla a majka bolesna

Jer je poduzeće otišlo u stečaj a on nema obrazovanje s kojim bi
mogao naći novi posao
Zašto je imao poderane tenisice
Zašto mu nisu mogli kupiti nove
Zašto mu je otac bez posla
Zašto......
Na ljudsko zdravlje djeluju različiti čimbenici, od
kojih su mnogi potpuno izvan sektora zdravstva –
odrednice zdravlja





Kulturološke razlike
Obrazovanje
Zaposlenje i uvjeti rada
Prehrana
Stanovanje
Odrednice zdravlja
 Prihod i društveni status
 Mreža društvene potpore
 Osobne zdravstvene navike i sposobnosti
suočavanja
 Jednakost i društvena pravičnost
 Stres
Odrednice zdravlja





Biološki i genski čimbenici
Spol
Zdravstvene službe
Fizički okoliš
Nasilje i rat
Utječe li BDP na pokazatelje zdravlja
BDP i očekivano trajanje života (Europska regija, WHO)
Y = 0.0001921X+71.48
Y
85
80
Austria
Bulgaria
Croatia
Czech Republic
Denmark
Finland
Hungary
Slovenia
75
U
bogatijim
se
zemljama
živi
duže…..
BDP
70
X
65
0
10000
20000
XY-
30000
40000
50000
60000
Gross domestic product, US$ per capita, Last available
Life expectancy at birth, in years, Last available
70000
80000
90000
SZO, HFA
I manje se umire od nekih bolesti…
BDP i smrtnost od bolesti srca i krvnih žila
(Europska regija, WHO)
Y = -0.00284X+159.32
Y
300
250
200
Austria
Bulgaria
Croatia
Czech Republic
Denmark
Finland
Hungary
Luxembourg
Slovenia
150
U
zemljama
s višim
BDP manje
se umire
od bolesti
srca i
krvnih žila
100
50
X
0
0
10000
20000
30000
40000
50000
60000
70000
X - Gross domestic product, US$ per capita, Last available
Y - SDR, diseases of circulatory system, 0-64 per 100000, Last available
80000
90000
SZO, HFA
Po izjavi vole li školi naši su učenici na posljednjem mjestu
u sve tri generacije (HBSC2010)
Djeca koja jako vole školu, 11 godina
Djeca koja jako vole školu, 13 godina
Djeca koja /jako vole školu, 15 godina
Macedonia
Armenia
Armenia
Armenia
Macedonia
Macedonia
Turkey
Turkey
Iceland
Romania
Netherlands
Hungary
Lithuania
Norway
Slovenia
Greenland
Iceland
Lithuania
Germany
Greenland
Romania
Austria
Romania
Greenland
Netherlands
Lithuania
Turkey
Wales
Latvia
Ukraine
France
Ireland
Norway
Iceland
Germany
Austria
Norway
Ukraine
England
Flemish Belgium
France
Ukraine
Canada
Netherlands
Latvia
USA
Denmark
USA
Spain
USA
Canada
Latvia
Austria
Denmark
Sweden
France
Russia
French Belgium
Russia
Germany
Scotland
England
Portugal
Flemish Belgium
Wales
Denmark
Hungary
Canada
Scotland
Hungary
French Belgium
Greece
Poland
Portugal
Spain
Luxembourg
Wales
Slovakia
Ireland
Czech Republic
Poland
England
Sweden
Slovenia
Slovakia
Switzerland
Switzerland
Slovakia
Portugal
Italy
Luxembourg
Ireland
Czech Republic
Russia
Finland
Poland
Greece
Czech Republic
Slovenia
Switzerland
Scotland
Spain
Sweden
Flemish Belgium
French Belgium
Finland
Luxembourg
Greece
Finland
Italy
Estonia
Estonia
Croatia
Croatia
Italy
Estonia
Croatia
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
11 godina (14%)
70%
80%
90%
0%
10%
20%
30%
40%
13 godina (7%)
50%
60%
70%
0%
10%
20%
30%
40%
15 godina (7%)
50%
60%
Što je zapravo preventiva
Primarna prevencija
Sekundarna prevencija
Tercijarna prevencija
Ili danas govorimo….
Osim tradicionalne i opće primjenjive podjele
preventive na mjere primarne, sekundarne i
tercijarne prevencije, suvremeno shvaćanje
prevencije uvodi nove pojmove…
Univerzalna, selektivna i indicirana prevencija
Gordon, R. (1987), ‘An operational classification of disease prevention’, in Steinberg,
J. A. and Silverman, M. M. (eds.), Preventing Mental Disorders, Rockville, MD:
U.S. Department of Health and Human Services, 1987.
Novi/stari pogledi na preventivu
Populacija kojoj su namijenjene
preventivne mjere nije
homogena
Primarna
Selektivna
Oni koji su rizični samom
pripadnošću određenoj
skupini, trebaju imati
mogućnost pristupa i
tretmana u spcifičnim
službama
Pojedinci koji još ne
zadovoljavaju kriterije za
bolest, ali imaju određene
probleme zbog rizičnih
ponašanja zahtijevaju
individualizirani pristup
Univerzalna
Indicirana
Sekundarna
Tercijarna
ZO je jedna od nezaobilaznih metoda
primarne prevencije čije su značajke
Cilj je sprječavanje nastanka problema/bolesti/stanja
Aktivnosti usmjerene čitavoj ciljnoj populaciji (“zdravoj”)
Pristup sveobuhvatan, usmjeren kontroli uzroka bolesti
(stanja) i rizičnih čimbenika
Djelovanje na samopoštovanje, samopouzdanje, stavove,
ponašanje
Multidisciplinarnost i uključivanje ciljnih skupina i zajednice
Sloboda u odabiru aktivnosti
ZO je jedna od nezaobilaznih metoda
primarne prevencije
Edukacija
Sama edukacija nije dovoljna ali je neizbježna
Koristiti značajke adolescentnog razvoja a ne mu se
suprotstavljati
Treba utjecati na stavove, vrijednosti i u konačnici ponašanje
Sve informacije trebaju biti točne, jasne, jednoznačne i lako
provjerljive
Mladi od stručnjaka očekuju da budu dostupni, bliski, otvoreni
i profesionalni. Zagovaraju metodu rasprave u manjim
grupama.
Janković S. Potrebe i očekivanja adolescenata u stjecanju znanja i promicanju reproduktivnog zdravlja. Magistarski rad.
Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet; Zagreb, 2005.
Korištenje vršnjaka edukatora korisno ali ne i dovoljno –
najkorisnije za njih same.
Dabo J, Malović Bolf M, Salamon Benić K, Janković S. Sveobuhvatni pristup zaštiti reproduktivnog zdravlja mladih. U:
Knjiga sažetaka: 9. Simpozij o spolno prenosivim bolestima i urogenitalnim infekcijama, Opatija, 2007.:71.
Zašto je zdravstveni odgoj nezaobilazno
ponavljajuća tema
Zdravstveni odgoj je jedinstvena akademska disciplina,
koja utječe na pojedinca, obitelj i društveni razvoj,
znanje, stavove i ponašanje.
(American Association for Health Education)
Zdravstveni odgoj je mjera zdravstvene zaštite kojom
se, putem razvijanja zdravog i mijenjanja štetnog
zdravstvenog ponašanja te podučavanjem i širenjem
informacija o zdravstvenim postupcima, postiže
unaprjeđenje zdravlja, sprječavanje te liječenje i
ublažavanje posljedica bolesti.
(Pavleković G, 2001.)
Zašto je zdravstveni odgoj nezaobilazno
ponavljajuća tema
 Neprekidno se pitamo pružamo li djeci i mladima
dovoljno i na dovoljno dobar način, kako bismo im
ne samo osigurali dostatna i aktualna znanja već
potaknuli na razmišljanje, oblikovanje stavova i
ponašanja koja će imati dugoročna djelovanja na
zdravstvene ishode
 Istodobno smo kao odrasle osobe odgovorni i za
kontekst i okruženje u kojem mladi oblikuju svoje
stavove
Zdravstveni odgoj u posljednjih nekoliko
godina






1. Povjerenstvo MZOŠ (analiza postojećeg programa)
Raspisivanje natječaja (pogodovano Udrugama)
2. Povjerenstvo MZOŠ (preporuke)
Povjerenstvo MZSS (preporuke za jedinstveni program)
Eksperimentalno provođenje (djelomično, mali broj škola)
Zaključak – zdravstveni odgoj je dovoljno zastupljen u
postojećem kurikulu
Često se postavlja pitanje – kako je u drugim
zemljama, ali svaka traži svoj odgovor
School health curiculum has three basic aims:

to devise a comprehensive school course that is taught within the health education
school lessons during a three-year period (This study package includes information on how
to support and maintain personal mental health, starting from the basics, such as
nutrition, rest, exercise, personal relationships, family and friends and hobbies. The
pilot study includes three schools with about 500 students.);

to support teachers’ educational skills on the subject; and

to include parents in the project by developing cooperation between schools and parents.
Long-term cooperation between schools and families during the hectic adolescent years is
a valuable resource for young people
Finland: innovative health education curriculum and other investments for promoting mental health
and social cohesion among children and young people
Raili Välimaa1, Lasse Kannas1, Eero Lahtinen2, Heidi Peltonen3, Jorma Tynjälä1, Jari Villberg1.
1 University of Jyväskylä, Department of Health Sciences, Research Centre for Health Promotion,
Jyväskylä.
2 Ministry of Social Affairs and Health, Helsinki; and WHO European Offi ce for Investment
for Health and Development, Venice, Italy, WHO Regional Offi ce for Europe.
3 National Board of Education, Helsinki.
Često se postavlja pitanje – kako je u drugim
zemljama, ali svaka traži svoj odgovor
Massachusetts Comprehensive Health Curriculum
Framework
October, 1999
Rethinking the school curriculum
John White
Health Education Curriculum
Grade 6
Department of Education
Educational Programs & Services Branch
New Brunswick (England), 93 pages
ZO danas
ZO zastupljen za sve generacije s malim brojem
sati, definiranim sadržajima, dobrim
priručnicima i posebno obučenim stručnjacima
različitih profila i profesija koji bi ga
predavali
Multidisciplinaran pristup
Težiti kompetencijama i vještinama bez klasičnog
ocjenjivanja
Metode poučavanja i učenja interaktivne uz
obveznu uključenost učenika
Baška 2010.
MK, HZJZ2003.
ZO danas
1. Poseban program (ne i poseban
predmet u klasičnom smilsu)
2. Sve što postoji u dosadašnjem
kurikulumu ugrađuje se kao dio ZO
3. Dodatni sadržaji na satu razrednika
MK, HZJZ2003.
 Dio programa Zdravstvenog odgoja koji propisuje
sadržaje integrirane u nastavne programe predmeta,
sate razrednika, školske projekte i druge školske
aktivnosti pridonosi cjelovitom sagledavanju
zdravstvenog odgoja i obrazovanja te mu je cilj
olakšati kroskurikularnu provedbu.
 Škole koje imaju dobre programe prevencije ovisnosti
i nasilničkog ponašanja, dobre programe promicanja
zdrave prehrane i zdravih stilova življenja nastavit će
ih ostvarivati i unapređivati prema svojim najboljim
iskustvima.
 Nastava Prirode i društva, Prirode, Biologije, Tjelesne i
zdravstvene kulture te drugih nastavnih predmeta i
nadalje će ostvarivati ciljeve u funkciji zdravstvenog
odgoja, uz dodatnu pozornost na definirane ishode u
području Zdravstvenog odgoja.
Moduli
 Lakše organiziranje i usuglašavanje s programom
ostalih predmeta
 Stalno podsjećanje da zdravstveni odgoj nije
spolni odgoj (i za zajednicu i za roditelje i za
medije)
 Povezivanje s drugim programima u kojima škola
sudjeluje
Uloga zdravstvenog sektora
 Osiguranje odgovarajućih službi
 Poticanje aktivnosti i podupiranje promjena
 Strategija SZO ne definira specifične zdravstvene
službe za djecu i mlade, ali jasno ukazuje na
potrebu postojanja “youth-friendly” savjetovališta
i zdravstvenih službi za reproduktivno zdravlje i
ostale probleme
 Instrumenti na raspolaganju:
 Zakonski i strateški dokumenti, organizacijska
struktura, promjene i prilagodbe, profesionalno
osoblje, kurikulum, namjenska sredstva, istraživanja
Značajke službi školske medicine






Raspoloživost
Dostupnost
Aktivan pristup usmjeren prema uočenim problemima
Zaštita orijentirana prema školi kao okruženju
Zaštita populacije i pojedinaca
Međuprofesionalna/međusektorska suradnja
 U ovom kontekstu u redovitim aktivnostima je i
zdravstveni odgoj kao redoviti program rada
Značajke službi školske medicine
 U prijedlogu kurikuluma predviđene jedinice koje
provode timovi školske medicine (liječnici ili
sestre)
 Za konačnu primjenu na nacionalnoj razini nužno
je pravno reguliranje odnosa dvaju sektora, sa
definiranim pravima i obvezama provoditelja i
korisnika
Za primjenu
 Harmonizirani okvir
 Stručno usuglašeni ishodi
 Nastavne jedinice kao fleksibilni primjenjivi
primjeri (priručnik/praktični “manual”)
 Otvorene metode poučavanja
 Praktična edukacija
 Izravna evaluacija provođenja
 Izravna/neizravna evaluacija ishoda (?)
Spolna/ rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje
sadržaji
•A – Dodatni sadržaji i ishodi učenja
•(Sat razrednika – 3 sata)
•Komunikacija o spolnosti (1 sat)
Vršnjački pritisak, samopoštovanje i rizična
ponašanja (1 sat)
Prihvaćanje različitosti u seksualnosti (1 sat)
ishodi
objasniti važnost razgovora o spolnosti
primijeniti u komunikaciji „ja“ poruke
raspravljati o vrijednostima i međusobnim odnosima
prepoznati pritiske i rizične situacije u prijateljskim/
partnerskim odnosima
prepoznati i odbiti vršnjačke pritiske i neželjena ponašanja
vezana uz spolnost
dati primjer i diskutirati o rizičnim spolnim ponašanjima
prepoznati i protumačiti ulogu niskog samopoštovanja u
rizičnim spolnim ponašanjima
prepoznati sličnosti i razlike među ljudima kada jer riječ o
seksualnosti
raspraviti pojam seksualnih manjina i njihov položaj tijekom
povijesti
prepoznati što je stigmatizacija i diskriminacija
prepoznati važnost prihvaćanja različitosti
Samopouzdanje, strpljenje, naklonost, razumijevanje, sposobnost za
sagledavanje s različitih stajališta i pristup s različitih stajališta,
privrženost izvrsnosti, napomućena potpora, volja za pružanjem
pomoći, priznanje uspjeha i.....strast za životom
Coming together is a beginning
Keeping together is progress
Working together is success
Henry Ford