Uloga države i lokalne zajednice u prevenciji HNB

Download Report

Transcript Uloga države i lokalne zajednice u prevenciji HNB

Uloga države i lokalne zajednice u prevenciji HNB politički aspekti skrininga -

Dr Simo Vuković Kotor ECPD, 24.05.2013

Prevencija?

Angelina Jolie’s revelation of her mastectomy is just the latest from a brave and dedicated women The Observer

Sarkazam ili organizovan odgovor?

Bradu Pittu odrezali desno jaje!

May 18 Vijest će za koji sat dignuti svijet na noge. Imala sam sreću, ovo je turbo ekskluzivno i turbo brejking! Sin mojih prijatelja nije mogao dobiti posao u Hrvatskoj, pred šest je godina otišao u Ameriku i tamo na slavnoj njujorškoj klinici “We Are the Best” dotaknuo zvijezde. Postao je jedan od najuglednijih mlađih američkih kirurga. Njegova mi je majka, iako joj je rekao da nikome ne kaže, sve ispričala

Ne zašto već kako?

EU odgovor- 20 godina organizovane akcije

1989-Europian Code Against Cancer 1993-prve preporuke za organizovani skrining 2003-Savet EU usvojio preporuke za organizovane, populacione skrininge raka dojke, grlića materice i raka debelog creva

20 godina posle...

Do 2007. svega polovina žena je imala dostupan oportunistički skrining za cerviks Čak 30% žena i muškaraca nije imala dostupan skrining za kolorektalni karcinom Svega 6 zemalja je u potpunosti sprovodi organizovane skrining programe

Rođeni i umrli u Srbiji 1950-2011

Treća decenija negativnog prirodnog priraštaja

!!!

Specifične stope smrtnosti-Srbija

Srbija Švedska 1953 i 2011

Vodeći uzroci umiranja u Srbiji i Evropi, 2006. godina 14,9 1,8 2,5 3,8 14,9 4,7 2,0 6,3 19,7 Bolesti srca i krvnih sudova Maligni tumori Povrede i trovanja 57,3 19,3 Dijabetes HOBP i astma Ostali uzroci smrti 52,8

Vodeći uzroci umiranja u Srbiji, 1986, 1996 i 2006. godina 2006 1996 57,3 57,8 1986 61,3

0% 25%

Bolesti srca i krvnih sudova Maligni tumori

)

Povrede i trovanja

50%

19,7 3,8 2,5 1,8 14,9 16,7 4,3 2,2 2,5 16,5 14,6 5,0

75%

0,8 1,3 17,0

100%

Dijabetes Ops. bol. plu ća i astma Ostali uzroci smrti

Teret bolesti za pojedina čne poremećaje zdravlja

(DALY’s u %), Srbija i Evropa, 2000. godina

Rang 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Srbija Ishemijske bolesti Cerebrovaskularne bolesti Rak bronha i pluća Dijabetes Depresija Saobraćajni traumatizam Rak dojke Samopovređivanje Rak kolona i rektuma Rak želuca Nefritis i nefroza Porođajna asfiksija i trauma Astma Hipertenzivna bolest srca Rak jetre Rak pankreasa Mala telesna težina na rođenju Tuberkuloza Gubitak vida i sluha HIV/AIDS Ukupno prvih 20 uzroka % Evropa 23,8 Ishemijske bolesti 22,3 9 0 Cerebrovaskularne bolesti 6,1 Depresija Rak bronha i pluća 3 4 5,1 2 4.0

9 Infekcije donjeg respiratornog sis.

Hr. opstruktivna bolest pluća Rak kolona i rektuma Samopovređivanje 2 3,2 6 2 2,3 0 1,9 1,6 1,1 0 1.0

8 Hipertenzivna bolest srca Rak želuca Ciroza jetre Rak dojke Kongenitalne anomalije Dijabetes Saobraćajni traumatizam 0,5 0,4 0,3 96,1 Trovanja Rak prostate Tuberkuloza Nefritis i nefroza HIV/AIDS Ukupno prvih 20 uzroka % 24,8 19,1 3 9,2 8 1,1 1.0

0,8 0,8 0,8 82,8 2 3,1 9 1 2,4 8 1 1,8 8 1,7 1,6 1,5 1 1,5 3

Mortalitet od bolesti srca i krvnih sudova u Evropi, 2006. godina Ruska Federacij a

!!!

Kazahstan Ukraj ina Uzbekistan Bugarska Rumunij a Srbija Estonij a Mađarska Hrvatska Evropa

- prosek

Češka Polj ska Slovenij a Nemačka Portugalij a UK Holandij a Španija Francuska 0 295,4 286,1 262,8 250,9 213,4 187,1 164 200 400 508,9 567,1 552,1 417,2 501,3 479,4 462,1 649,7 713,2 772,3 820,1 871,2 868,4 600 800 1000

900

!

Mortalitet od bolesti srca i krvnih sudova u Evropi, 1990. - 2006. godina Ruska federacija 600 Srbija Zemlje EZ posle 2004.

godine

300 Zemlje EZ pre 2004.

godine

0

g o d i n e

0 100

Smrtnost od malignih bolesti u Srbiji, 2006. godina

300 !

200

231,1 225,3 220,3 214,4 211,0 207,8 207,1 202,7 201,2 198,0 191,0 190,6 186,1 185,3 174,9 173,9 172,3 159,7 157,4 155,3 147,3

Prevalencija faktora rizika kod stanovnika Srbije, 2000. i 2006. godine

.

Prevalencija faktora rizika (%) Pušenje Hipertenzija Konzumiranje alkohola Gojaznost Fizička aktivnost manja od tri puta nedeljno 2000 Godina 2006 40,5 33,6 44,5 47,5 17,3 46,5 40,3 18,3 86,3 74,3 2000/2006 6,9 2,0 7,2 1,0 12,0

.

Postojeći kapaciteti i sistem

Fond za zdravstveno osiguranje Ministar zdravlja Klinički centar Srbije Institut za javno zdravlje Srbije Klinički centar Kliničko bolnički centar Filijala RZZZO Spec. bolnica Opšta bolnica Dom zdravlja Apoteka Opšta bolnica ZDRAV. CENTAR Opšta bolnica Institut Opšta bolnica Zavodi za javno zdravlje Dom zdravlja Spec. Institucija Apoteka Zdrav. stanica Zdrav. stanica Zdrav. stanica Zdrav. stanica Zdrav. stanica Zdrav. stanica Zdrav. stanica

Šta nam svet preporučuje

WHO vodič za efektivne programe-planiranje Korak 1............gde smo sada?

(istraživanje i analiza stanja) Korak 2............gde želimo da budemo?

(formulisanje i donošenje politike) Korak 3............kako stići do cilja?

(odrediti neophodne faze za implementaciju)

Saveti za ministre (Savet EU)

Recommendation on Cancer Screening of 2003 Organizovani skrining je pravedniji, racionalniji i efikasniji Dugoročna politička privrženost i podrška Sveobuhvatni, kvalitetan, programiran menadžment Održivost resursa

preporuke- faza pre-planiranja:

European Science Advisory Network for Health Podizanje javne i profesionalne svesti o svrsi, koristi i rizicima skrininga (debata) Razmotriti i prilagoditi postojeće preporuke Stalna razmena iskustava

Preporuke- faza pre-planiranja

European Science Advisory Network for Health Politička volja na svim nivoima Odluka o političkoj odgovornosti za proces Obezbedjivanje i alociranje budžeta

Preporuke-faza planiranja

European Science Advisory Network for Health Stvaranje atmosfere posvećenosti i razumevanja unutar struke Planiranje infrastrukture Formiranje koordinacione kancelarije sa ovlašćenjima za superviziju Obezbedjivanje saradnje unutar sistema Razvoj IT sistema (povezanost registara) Osiguranje i provera kvaliteta

Preporuke-faza pripreme i izvodljivosti European Science Advisory Network for Health Razmotriti izvodljivost sa naučnog i etičkog stanovišta Analiza socijalnih inputa

Preporuke- faza pilotiranja European Science Advisory Network for Health Različiti pristupi (primeri Engleske i Finske) Primena regulative-analiza Instrumenti za isključivanje

Preporuke- verifikacija pilota

European Science Advisory Network for Health Budžetiranje Osiguranje finansijskog izvršenja Publikovanje rezultata pilotiranja

Preporuke-prelazna faza

European Science Advisory Network for Health Konačno definisanje i ugovaranje sa skrining timom Koordinacija celokupne infrastrukture Uspostavljanje referentnih centara Saradnja i povezanost sistema skriniga, zdravstvenih ustanova i IT Stalna kontrola kvaliteta

Preporuke faza sprovođenja

European Science Advisory Network for Health Supervizija Mogućnost testiranja novih tehnologija Monitoring (korisni i štetni efekti)

Preporuke održivost

European Science Advisory Network for Health Izgradnja poverenja javnosti Osiguranje finansijskih resursa

Uprkos preporukama-prepreke i iskustva European Science Advisory Network for Health ,,u starim članicama organizovani skrining je u konfliktu sa tradicionalnim načinom plaćanja’’ ,,u novim članicama značajan problem je nedostatak resursa’’

O čekivane barijere-WHO Guide

Nedostatak političke volje i odlučnosti Preterano poverenje u tretman lečenja i potcenjivanje prevencije Ograničeni resursi Verski, kulturni tabui i mitovi Strah od stigmatizacije

Mogućnosti-WHO Guide

Rastući broj zemalja koji razvijaju skrining programe Rastuće interesovanje političkih lidera Dostupnost konceptualnih okvira (vodiči, klinički putevi...) Uspostavljeni konsenzus članica WHO oko zajedničke akcije za prevenciju i kontrolu HNB

Zdravstveni sistem u Srbiji

Domovi zdravlja168 (50 000 stanovnika po centru) Državne bolnice - 101 (40 opštih bolnica, 37 specijalnih bolnica, 8 kliničkih centara, 16 instituta) 5000 privatnih klinika

Srbija skrining-iskustva

Registar za rak osnovan 1970.

Organizovani skrining raka detaljno reguliše:

Program „Srbija protiv raka” Nacionalni programi skrininga za tri vrste raka iz 2008 (Uredba)

Program podrazumeva uređenu metodologiju u skriningu, sprovođenje skrininga i učesnike u skriningu

Srbija skrining-iskustva

2011. Projekat EU i Ministarstva zdravlja

raka“ : “Tehnička podrška uvođenju Nacionalnog programa za skrininga

Nacionalni vodiči

dobre kliničke prakse za dijagnostiku i lečenje karcinoma za tri vrste raka (grlića materice, debelog creva i dojke)

Kancelarija za skrining raka osnovana

2013.

Ažuriranje nacionalnog skrining programa Evidencija u skriningu?

Informacioni sistem?

Ministarstvo zdravlja-podela odgovornosti

Odobrava godišnje i peto-godišnje planove za sprovođenje skrininga i izveštava o sprovođenju plana Predlaže Vladi da se usvoje novi i promene postojećih skrining programa Usvaja predložene kriterijume, standarde i norme u vezi sa skrining programima

Obezbeđuje uslove neophodne za izvođenje skrininga

Kancelarija za skrining (Batut) - podela odgovornosti

Organizuje, koordinira, prati i evaluira uvođenje skrining programa Predlaže modele za uvođenje skrining programa i njihove promene i upućuje ih Ministarstvu zdarvlja Predlaže nacrte kriterijuma, standarda, normi i indikatore za uvođenje i sprovođenje skrining programa Šalje periodične izveštaje Savetodavnom Odboru i Ministarstvu zdravlja

Kancelarija za skrining

Osnovana od strane Fonda za zdravstveno osiguranje Planirano osoblje: 9 zaposlenih: Šef kancelarije 3 koordinatora 3 doktora medicine IT stručnjak T ehnički sekretar Povremeno angažovanje grupa eksperata (patolozi, radiolozi, gastroenterolozi za kontrolu kvaliteta rada, PR za promotivne kampanje itd.)

RFZO-podela odgovornosti

P lanira troškove potrebne za: Pozivanje ciljne populacije Skrining testove Dodatne troškove vezane za testiranje Interpretaciju skrining testova Troškove za dodatne dijagnostičke procedure Troškove kolonoskopije, biopsije Troškove održavanja informacionog sistema Troškove kancelarije za skrining

Instituti i zavodi zjz-podela odgovornosti

Vrše pripremu godišnjih i kvartalnih planova za pozivanje ciljne populacije preko domova zdravlja i kontrolu kvaliteta Planiraju ponavljanje pozivanja, bazirano na realnoj stopi odgovora ciljne populacije Organizacija i koordinacija sa zajednicom i domovima zdravlja u cilju edukacije i povećanja motivacije kao i odgovora u lokalnoj populaciji

Domovi zdravlja-podela odgovornosti Organizuju i sprovode skrining

u opštinama i gradovima, za koje su osnovani Osnivaju radnu grupu/ telo za sprovođenje i izveštavanje o skrining programima, pripremaju akcione planova u okviru ustanove Organizuje i sprovodi pozivanje ciljne populacije

Lokalna zajednica-podela odgovornosti

Uspostavljanje lokalnih saveta za zdravlje Aktivno učešće u sprovođenju skrininga , naročito u motivaciji i izgradnji poverenja javnosti ŠANSA ZA UNAPREĐENJE JAVNO ZDRAVSTVENE POLITIKE I SVESTI

PODELA ODGOVORNOSTI...

Mediji Organizacije civilnog društva Verske zajednice

HVALA NA PAŽNJI!

[email protected]