Transcript Slide 1 - Why cancer screening?
PROGRAM SKRININGA KOLOREKTALNOG KARCINOMA U SRBIJI
DR MILENA ŠĆEPANOVIĆ
Evropska unija Implementation of the Naional Cancer Screening Programme in Serbia Republika Srbija Ministarstvo zdravlja
INCIDENCA I MORTALITET CRC U SVETU
CRC
EPIDEMIOLOGIJA RAKA DEBELOG CREVA U SRBIJI
Maligni tumori debelog creva predstavljaju
drugu
lokalizaciju malignih tumora. najčešću Svake godine približno oboli 3800 i umre više od 3000 osoba oba pola. Smrtnost, standardizovana prema uzrastu (ASR) je 16,6 na 100.000 (Globocan 2008).
U 2006. godini, karcinom kolona i rektuma je sa učešćem od 11,9% činio drugi najčešći uzrok smrti od raka, odmah posle raka pluća kod muškaraca i raka dojke kod žena.
OPRAVDANOST ORGANIZOVANOG SKRININGA RAKA
Brojne studije ukazuju da je sprovođenje organizovanog skrining programa na celoj teritoriji države jedna od najboljih metoda prevencije i ranog otkrivanja nekih vrsta raka.
Rana dijagnoza i lečenje raka debelog creva može da ima značajan efekat u smanjenju smrtnosti, koju je moguće sprečiti, kao i u poboljšanju zdravlja stanovništva Srbije.
Skrining omogućava ne samo otkrivanje raka debelog creva u ranoj fazi već i otkrivanje prekanceroznih lezija (polipa), čijim se uklanjanjem sprečava nastanak malignih promena.
STADIJUM BOLESTI
DUKES STADIJUM A B C D
Polyp 10 godina
PETOGODIŠNJE PREŽIVLJAVANJE PO STADIJUMU BOLESTI
Ukupno 5 ogodišnje preživljavanje je 65,2%.
Preuzeto iz 6-og izdanja AJCC
SKRINING
SKRINING podrazumeva primenu testa kod osoba bez simptoma u cilju što ranijeg otkrivanja bolesti.
KLINIČKA MEDICINA SIMPTOMATSKI PACIJENTI PREVENTIVNA MEDICINA BEZ SIMPTOMA
SKRINING Organizovani
– organizovano pozivanje celokupne ciljne populacije na testiranje osoba bez simptoma sa ciljem što ranijeg otkrivanja bolesti.
Oportuni
– skrining test se nudi osobama koje se jave lekaru iz drugih razloga ili se jave samostalno na skrining.
U SKRINIG PROGRAMU MENJA SE ODNOS DOKTOR – PACIJENT: NE RADI SE O PACIJENTU KOJI TRAŽI MEDICINSKU POMOĆ, VEĆ O PROGRAMU KOJI TRAŽI ONE KOJIMA TREBA POMOĆ.
(Mc Keown, 1968)
Implementacija skrininga na rak debelog creva u Evropi
Nacionalni programi Pilot programi
Da bi skrining bio uspešan treba omogućiti: 1. veliku pokrivenost populacije (treba težiti obuhvatu od najmanje 75% populacije) 2. dalje zbrinjavanje osoba sa pozitivnim testom i njihovo praćenje 3. adekvatno prikupljanje podataka putem informacionog sistema 4. kontrolu kvaliteta
SKRINING TEST treba da bude visoko senzitivan, specifičan, lako primenjiv i relativno jeftin.
ZNAČAJ ODAZIVA
ODAZIV
100% 50% 10%
MORTALITET
40% 20% 4%
UTICAJ FOB SKRININGA NA MORTALITET RAKA DEBELOG CREVA
Funen Nottingham Godine praćenja 10 6.7 Burgundy Minnesota 11 13 Generalno smanjenje mrtnosti 18% Smanjenje smrtnosti među učesnicima 33% 15% 16% 39% 33% 32% Kronborg,
Lancet
1996 Faivre,
Gastroenterology
2004 Hardcastle,
Lancet
1996 Mandel,
N Engl J Med
1993
CRC SCREENING
Tri faze skrininga kolorektalnog karcinoma: 1. FOBT 2. Kolonoskopija kod FOBT pozitivnih 3.
Praćenje zavisno od nalaza kolonoskopije
PREDVIĐENI PROGRAM SKRININGA RAKA DEBELOG CREVA (1) Početak:
2013
Metoda skrininga:
imunohemijski FOB test
FOBT fecal occult blood test – PREGLED STOLICE NA OKULTNU, GOLIM OKOM NEVIDLJIVU KRV Ciklus skrininga:
na dve godine
Ciljna populacija:
brojeva (MUP žene i muškarci starosti od 50 do 74 godina (Registar za skrining baziran na listi osiguranika Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje, bazi jedinstvenih matičnih a) i biračkim spiskovima)
CILJNA POPULACIJA
PREDVIĐENI PROGRAM SKRININGA RAKA DEBELOG CREVA (2)
-
Isključuju se iz skrininga:
već oboleli od CRC, osobe u terminalnoj fazi neke druge bolesti, osobe sa povišenim rizikom od nastanka raka debelog creva (zapaljenske bolesti creva, genetsko opterećenje, porodična ili lična anamneza postojanja adenoma i CRC - program ranog otkrivanja raka debelog creva treba započeti ranije, a skrining test je kolonoskopija)
PREDVIĐENI PROGRAM SKRININGA RAKA DEBELOG CREVA (3)
-
Pozivanje ciljnih grupa i analiza uzoraka:
Plan pozivanja prave nadležni RZJZ u saradnji sa domovima zdravlja Prvi i drugi poziv se šalju poštom u razmaku do 6 meseci Učesnici skrininga potvrđuju učešće i predloženi termin posete SMS-om, e-mejlom ili telefonom, a telefonom mogu i promeniti termin posete Ukoliko se i nakon pokušaja neposrednog pozivanja od strane DZ ne uspostavi kontakt, ta osoba se isključuje iz skrininga i poziva u sledećem ciklusu.
POZIVANJE
Dom zdravlja formira pozivni centar koji:
• po planu pozivanja organizuje i popunjava termine poseta izabranom lekaru; • pruža mogućnost promene termina zakazanog pregleda; • pruža druge pouzdane informacije učesnicama skrininga; • omogućava bolju organizaciju rada u domu zdravlja.
Pozivanje se obavlja pismom (izuzetno telefonom) koje sadrži: • poziv sa brojem telefona doma zdravlja u cilju zakazivanja termina za testiranje • informaciju o cilju i značaju skrininga (informativni liflet).
Nacionalna kancelarija za skrining dostavlja štampani materijal institutima/zavodima za javno zdravlje, koji ga prosleđuju domovima zdravlja.
PREDVIĐENI PROGRAM SKRININGA RAKA DEBELOG CREVA (4) Pokrivenost populacije:
cilj je 75% ciljne populacije
Tumačenje testova:
laboratorije u domu zdravlja
Očekivani broj pozitivnih:
5-10%.
Negativni:
vraćanje u periodični program skrininga (Osobe koje su testirane na prisustvo okultne krvi u stolici treba upozoriti da negativan test ne znači u potpunosti i sigurnost da osoba nema polip ili rak debelog creva, kao što i pozitivan test ne znači obavezno i postojanje karcinoma).
PREDVIĐENI PROGRAM SKRININGA RAKA DEBELOG CREVA (5) Pozitivni:
kolonoskopija
Dalji postupak:
dijagnostika i lečenje prema nalazu kolonoskopije
Kraj skrininga:
Negativan test –sledeće testiranje za dve godine, Pozitivan test –kolonoskopija, a dalja dijagnostika i lečenje prema nalazu kolonoskopije
Kontrola kvaliteta i evaluacija programa:
Kancelarija za prevenciju malignih bolesti.
PROTOKOL ZA SKRINING KOLOREKTALNOG KARCINOMA
Navedenog datuma osoba se sa pozivnim pismom javlja izabranom lekaru u domu zdravlja. Zaduženi zdravstveni radnik je prihvata, uzima pozivno pismo, obavlja evidentiranje i upućuje izabranom lekaru u odvojeno vreme od redovnih pacijenata. Izabrani lekar : • prima zakazane učesnike skrininga • pruža potrebne informacije o skriningu • uzima anamnezu
PROTOKOL ZA SKRINING KOLOREKTALNOG KARCINOMA (1)
PROTOKOL ZA SKRINING KOLOREKTALNOG KARCINOMA (2)
•
Predaje set sa uputstvom za uzimanje uzorka stolice i obaveštava učesnika da test uradi kod kuće • Daje učesniku uput za laboratoriju u koju će doneti urađen FOBT u roku od 7 dana OC - Sensor FOB Gold Magstream
HEM CHECK – 1 (FIT)
PROTOKOL ZA SKRINING KOLOREKTALNOG KARCINOMA (3)
•Test tumači odgovorni laborant/medicinska sestra u laboratoriji DZ • Laboratorija izveštava izabranog lekara o rezultatu testa u roku od 2 dana od predaje uzorka • Ukoliko je rezultat testa nejasan, poziva učesnika telefonom na ponovno testiranje
PROTOKOL ZA SKRINING KOLOREKTALNOG KARCINOMA (4)
Izabrani lekar s aopštava učesniku skrininga rezultate iFOB testa: ukoliko je test negativan , rezultat se može saopšiti i telefonom, a pismeni izveštaj učesnik preuzima u DZ ukoliko je test pozitivan poziva učesnika u posetu u periodu ne dužem od tri nedelje i učesnika informiše o neophodnosti kolonoskopije, izveštava ga usmeno i pismenim uputstvom o pregledu, potrebnim pripremama i mogućim komplikacijama zakazuje kolonoskopiju, pri čemu maksimalno vreme između pozitivnog skrining testa i kolonoskopije treba da je kraće od
DVA MESECA
PROTOKOL ZA SKRINING KOLOREKTALNOG KARCINOMA (5)
U slučaju da učesnik odbije kolonoskopiju, traži od učesnika da se potpiše i poziva ga na ponavljanje FOBT u roku od 2 meseca.
PROTOKOL ZA SKRINING KOLOREKTALNOG KARCINOMA (5)
Izabrani lekar u pućuje učesnika na druga ispitivanja ako za to postoji indikacija na osnovu pozitivnog rezultata kolonoskopije.
KOLONOSKOPIJA (1)
Kolonoskopija se radi u ustanovi sekundarnog ili tercijarnog nivoa. Kolonoskopista: • izvodi kompletnu kolonoskopiju, koja ukljućuje otklanjanja polipa i uzimanje biopsija; • ispunjava papirni i/ili elektronski jedinstveni izveštaj koji služi evidentiranju svih podataka o kolonoskopiji; • šalje uklonjene promene i uzete biopsije na patohistološku analizu; • prima patohistološki izveštaj i šalje ga zajedno sa kopijom jedinstvenog standardizovanog izveštaja izabranom lekaru, koji je uputio osobu na kolonoskopiju i koji u zavisnosti od nalaza postupa po preporukama Vodiča dobre kliničke prakse.
KOLONOSKOPSKI IZVEŠTAJ
KOLONOSKOPIJA (2)
Ako je identifikovana više od jedne lezije, kao rezultat skrininga uzima se ona sa najlošijom prognozom ili ona koja zahteva najinvazivniju proceduru.
PATOHISTOLOŠKI NALAZ
Patolog obavlja sledeće aktivnosti: • Pregleda dostavljene uzorke uzete za vreme kolonoskopije i nalaz upisuje u univerzalni patohistološki izveštaj. (za svaku promenu popunjava novi patohistološki izveštaj).
• Patohistološki izveštaj šalje kolonoskopisti. • Ukoliko je ph nalaz negativan, dalje prati pacijenta po preporuci endoskopiste i/ili protokolu • Ukoliko je ph nalaz pozitivan, pacijent se upućuje na dalje lečenje u skladu sa rezultatom i medicinskim indikacijama.
Objašnjenje patološkog nalaza, učinjenu intervenciju i uputstvo o daljim postupcima i intervalu praćenja dužan je da da specijalista koji je uradio kolonoskopiju i/ili izabrani lekar.
PATOHISTOLOŠKI IZVEŠTAJ
Bolesnici sa otkrivenim rakom debelog creva dopunski se dijagnostički obrađuju (ultrazvučni pregled abdomena, Pregledni snimak srca i pluca, CT abdomena) i upućuju na dalju terapiju ( hiruršku ili po odluci konzilijuma).
PRIKUPLJANJE PODATAKA I IZVEŠTAVANJE
Izveštavanje o rezultatima skrininga temelji se na setu podataka, koji se obavezno prikupljaju da bi se pomoću njih izračunali procesni i ishodni indikatori programa skrininga. Ti podaci nastaju u svakoj fazi skrininga pa je potreban standardizovan i koordinisan način njihovog prikupljanja u vreme kada nastaju.
Protokol može postojati u papirnoj ili elektronskoj formi. Ako svi zdravstveni radnici koji sprovode skrining imaju pristup elektronskom protokolu, oni svako za sebe ispunjavaju svoj deo protokola.
OBEZBEĐENJE KVALITETA
Od visokog kvaliteta svakog koraka u organizovanom skriningu zavisi kvalitet i uspešnost celog programa skrininga u jednoj zemlji.
Za praćenje i procenu neophodno je uniformno sakupljanje podataka putem jedinstvenih protokola i izveštaja.
MONITORING I EVALUACIJA
• Monitoring i evaluaciju planira i sprovodi Kancelarija za skrining pomoću baze podataka organizovanog skrininga i periodičnih izveštaja RZJZ i IJZ Srbije Batut. • Kontinuirano unošenje i slanje podataka u elektronsku bazu podataka organizovanog skrininga obaveza je svih učesnika koji su ovlašćeni za ovu aktivnost u programu. Ažuriranje baze podataka obavljaće Služba za informatiku IJZ Srbije Batut. • Svi slučajevi raka debelog creva koji budu otkriveni skrining programom posebno će se evidentirati u Registru za rak (Centar za kontolu i prevenciju nezaraznih bolesti IZJZ), kako bi se stvorili uslovi za procenu stopa incidencije raka sa i bez skriningom registrovanih slučajeva ovog oboljenja.