Transcript Kurikulum zdravstvenog odgoja

Đurđica Kaurloto Martinić, viša savjetnica
e-mail: [email protected]
Luči Lončar, viša savjetnica
e-mail: [email protected]
Split, prosinac 2012.
pravovremena edukacija najveća je
prevencija,
 škole, nastavnici, roditelji trebaju se
uključiti u zdravstveni odgoj djece, s
obzirom na sve alarmantne pokazatelje
vezane prvenstveno uz njihovo zdravlje i
prevenciju nepoželjnih oblika
ponašanja.








Čl. 2. pravo na jednakost
Čl. 3. interes djeteta
Čl. 6. pravo na prirodni život
Čl. 8. pravo na očuvanje identiteta
Čl. 12. i 13. pravo na izražavanje vlastitog mišljenja (mreža
mladih savjetnika isjasnila se za ZO) pravo na slobodu
izražavanja
Čl. 17. pristup informacijama
Čl. 24 pravo na uživanje najviše razine zdravlja
e) osiguranje da...roditelji i djeca budu informirani
f ) razvoja preventivne zdravstvene zaštite
Čl. 28 pravo na kvalitetno obrazovanje
Čl. 29, 30, 33,
Čl. 42. znati svoja prava

naglašava odgovornost roditelja za
djecu, ali i odgovornost države da štiti i
pomaže obiteljima u ispunjavanju
njihove ključne uloge u podizanju djece.
Najbolji interes djeteta uvijek ima
prednost pred svim ostalim interesima
(čl.3.).

U svom mišljenju o zdravstvenom odgoju (Preporuka od
26. siječnja 2007.), pravobraniteljica za djecu ističe
kako dijete ne smije biti uskraćeno za zdravstveni odgoj
i obrazovanje jer je time uskraćeno u obrazovnim
pravima, pravima sudjelovanja, zaštitnim pravima i,
dugoročno, u pravu na preživljavanje.

Kao što roditelji ne daju suglasnost za izvođenje programa
hrvatskog jezika ili glazbenog odgoja, tako bi, prema mišljenju
Pravobraniteljice, izvođenje programa zdravstvenog odgoja i
obrazovanja trebalo biti obvezno s ciljem postizanja
jednakosti odgojno-obrazovnih mogućnosti i sprječavanja
odgojno-obrazovne diskriminacije i društvenog
marginaliziranja.


Na temelju članka 39. Zakona o sustavu državne
uprave („Narodne novine“, broj 150/2011.) ministar
znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. Željko
Jovanović donio je 28. rujna 2012. odluku o
uvođenju, praćenju i vrednovanju provedbe
Kurikuluma zdravstvenog odgoja u osnovnim i
srednjim školama.
Temeljem ove odluke uvodi se Kurikulum
zdravstvenoga odgoja u osnovne i srednje škole u
Republici Hrvatskoj te će se sustavno pratiti i
vrednovati njegova provedba.
Kurikulum zdravstvenoga odgoja provodit
će se:
 kroz sadržaje integrirane u nastavne
programe predmeta (Priroda, Priroda i
društvo, Biologija, Tjelesna i zdravstvena
kultura, Psihologija…),
 sate razrednika,
 školske projekte i
 druge školske aktivnosti.



Dodatni sadržaji kurikuluma zdravstvenog odgoja
bit će integrirani u sat razredne zajednice, do 12
sati u nastavnoj godini.
Dodatni sadržaji, integrirani u sate razredne
zajednice obrađivat će se ovisno o dobi,
interesima i potrebama djece i mladih i izazovima s
kojima se susreću.
O vremenu kada će se obrađivati dodatni sadržaji
odlučuju razrednici u suradnji sa stručnim
suradnicima i ravnateljima škola.


Stručno usavršavanje učitelja, nastavnika i
stručnih suradnika vezano za sadržaje i teme
zdravstvenoga odgoja provodit će Agencija
za odgoj i obrazovanje.
U stručno usavršavanje, osim učitelja razredne
nastave i stručnih suradnika, bit će uključeni i
učitelji i nastavnici biologije, prirode i društva,
psihologije, tjelesne i zdravstvene kulture i svi
oni koji su važni za kvalitetno provođenje
dodatnih sadržaja zdravstvenog odgoja.

Održani su stručni skupovi za voditelje županijskih
stručnih vijeća stručnih suradnika pedagoga i
razredne nastave:




12. listopada 2012. u Zagrebu,
9. studenoga 2012. u Rijeci,
16. studenoga 2012. u Osijeku
22. studeenoga 2012. u Splitu

Državni stručni skup za voditelje županijskih stručnih
vijeća biologije na temu Razvoj vrijednosti, stavova i
vještina u području brige o zdravlju održan je od 21. do
23. studenoga 2012 u Zagrebu.

Sudionici su upoznati s ciljevima i sadržajima
kurikuluma zdravstvenog odgoja te praktičnim
organizacijskim mogućnostima i mogućim
zaprekama.
Agencija za odgoj i obrazovanje priprema
radne materijale i vodiče za pripremu i
provedbu kurikuluma zdravstvenog odgoja,
koji će se kontinuirano i sukcesivno
objavljivati na internetskim stranicama
Agencije.
 Na internetskoj stranici Agencije za odgoj i
obrazovanje www.azoo.hr trenutno
možete pronaći materijale koji Vam mogu
biti korisni za pripremu i provedbu aktivnosti
vezanih za sadržaje zdravstvenog odgoja.

Provedbu Kurikuluma zdravstvenoga
odgoja, kao i ishode učenja i
poučavanja, sustavno će pratiti i
vrednovati:
 same škole (samovrednovanjem)
 te Nacionalni centar za vanjsko
vrednovanje obrazovanja.


Zdravlje je univerzalna vrijednost i temeljno
ljudsko pravo, a ulaganje u zdravlje zapravo je
ulaganje u razvoj društva.
U tom smislu su MZOS i AZOO uvođenjem
Zdravstvenog odgoja u škole stvorili okvir za
razvijanje vrijednosti i ponašanja koja će
doprinijeti kritičkom prosuđivanju životnih
situacija i postupaka za odgovorno donošenje
odluka mladih.

Uvod

Sugestije za učitelje, nastavnike i stručne suradnike

Prikaz modula/razred/broj sati u okviru sata razrednika

Prikaz planiranih nastavnih sadržaja i očekivanih ishoda

Preporučena literatura

Program Zdravstvenog odgoja temelji se na
holističkom poimanju zdravlja
r. b. Moduli
1 Živjeti zdravo
Razred/planirani broj sati po modulu
1. razred
2. razred
3. razred
4. razred
6
6
6
5
2
3
2
2
2
Prevencija nasilničkog
ponašanja
3
Prevencija ovisnosti
2
2
1
3
4 Spolna/ rodna
ravnopravnost i spolno
odgovorno ponašanje
0
0
2
2
10
11
11
12
Ukupno sati
r. b. Moduli
1 Živjeti zdravo
Razred/planirani broj sati po modulu
5. razred
6. razred
7. razred
8. razred
4
3
5
4
4
2
2
2
2
Prevencija nasilničkog
ponašanja
3
Prevencija ovisnosti
2
3
2
2
4 Spolna/ rodna
ravnopravnost i spolno
odgovorno ponašanje
2
4
3
4
12
12
12
12
Ukupno sati
r. b. Moduli
Razred/planirani broj sati po modulu
1. razred


1
2

3
4
Prevencija ovisnosti
4
4
3
2
2
2
2
2
2
2
2
0
4
12
4
12
5
12
0
4
Spolna/ rodna
ravnopravnost i spolno
odgovorno ponašanje

3. razred 4. razred
Prevencija nasilničkog
ponašanja


Živjeti zdravo
2. razred
Ukupno sati
pravilna prehrana
 osobna higijena
 tjelesna aktivnost
 mentalno zdravlje


Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) podsjeća nas da je
zdravlje više od tjelesnog, da ima mentalne i socijalne dimenzije koje
je nemoguće odvojiti. U osiguravanju zaštite mentalnog zdravlja
važno je pomoći učenicima prepoznati vrijednost njihovih osjećaja i
mišljenja jer jedino tako mogu razviti osjećaj vlastite vrijednosti.
Rezultat provedbe zdravstvenog odgoja za promociju mentalnog
zdravlja uključuje poticanje i razvoj samopouzdanja i razvijanje
životnih vještina od komunikacije do donošenja odluka.
Osobna odgovornost za zdravlje i odgovorno
ponašanje
 Rizične situacije/ rizična ponašanja
 Utjecaj medija i vršnjaka prema sredstvima ovisnosti




Odolijevanje pritisku vršnjaka – zauzimanje za sebe
Alkohol i droge – utjecaj na pojedinca, obitelj i zajednicu
(problemi koji su sve više prisutni s tragičnim posljedicama
u prometu, a odnose se na prebrzu vožnju, vožnju pod
utjecajem alkohola, droga itd.)
Osobita pozornost posvećuje se i nekim novijim
pojavama kao što su nasilje korištenjem
informacijsko-komunikacijskih tehnologija, kockanje i
klađenje adolescenata.
Primjereno ponšanje
Poštivanje pravila i autoriteta
Humano ponašanje
Temeljni pojmovi komunikacije
Emocionalnost (brižnost, otvorenost, empatija,
iskrenost)
Nenasilno ponašanje/ Problematične situacije
(Ne) primjerena vršnjačka ponašanja u
pubertetu
Vrijednosti
Promocija odgovornog ponašanja,
samokontrola





Cilj modula je omogućiti učenicima usvajanje
vještina potrebnih za donošenje odgovornih odluka
važnih za očuvanje njihova fizičkog i mentalnog
zdravlja te im pomoći da kroz razumijevanje
različitosti i kritičko promišljanje izgrade pozitivan
odnos prema sebi i drugima.
Razlike rodnih uloga u društvu/obitelji
Rodna očekivanja među vršnjacima u školi
Komunikacija o spolnosti
Vršnjački pritisak, samopoštovanje
i rizična ponašanja
Prof. dr. sc. Marina Kuzman, članica povjerenstva za izradu
Kurikuluma zdravstvenog odgoja, naglasila je da je
zdravstveni odgoj jedan od nezaobilaznih metoda
primarne prevencije i put ka zdravom životu.
 Dodatni sadržaji zdravstvenog odgoja, po njezinim
riječima, imaju nekoliko ciljeva - puno više primjenjivati
interaktivne metode poučavanja bez konkretnog
ocjenjivanja, ali s određenim parametrima procjene kako
su i koliko sudjelovali učenici u nastavi te pokušati da
zdravstveni odgoj bude inkorporiran u ono što će djeca
ponijeti sa sobom u život.
 Također je upozorila da nećemo živjeti zdravije ako
društvo ne postavi okvire u kojima se moramo ponašati.
Promjenom individualnog ponašanja, povećanjem znanja
i vještina nećemo postići puno ako nemamo dokumente,
pravilnike i okvire kako se moramo ponašati- kazala je
Marina Kuzman.




Jedan od autora Kurikuluma zdravstvenog odgoja
Aleksandar Štulhofer ustvrdio je da će naglasak, u sklopu
zdravstvenog odgoja, modula spolno/rodna
ravnopravnost i odgovorno seksualno ponašanje, biti
stavljen na tri cjeline: odgojno socijalno ponašanje,
spolno-rodnu ravnopravnost i razumijevanje socijalne
različitosti.
Cilj je povećati informiranost i razumijevanje činjenica o
ljudskoj spolnosti, razviti pozitivne stavove o seksualnosti i
senzibilizirati za različitosti.
Optimalni scenariji provođenja zdravstvenog odgoja,
ustvrdio je A. Štulhofer, bio bi kada bi se što prije tiskao
priručnik za učitelje i nastavnike, u kojem će svaki modul
biti opisan, odnosno kako će se koji sat i sadržaji provoditi.
Također, važna će biti i edukacija učitelja i nastavnika,
postupak uvođenja i kontinuirana evaluacija.


Međunarodno istraživanje, koje se provodi svake
četiri godine, upozoravajući podatak: broj pretile
djece u Hrvatskoj nikad nije bio veći. (Hrvatska
na 4 mjestu od 39 zemalja);
Mladi u Hrvatskoj su po pušenju cigareta i
konzumiranju alkohola iznad europskog
prosjeka, pokazalo je to Europsko istraživanje o
pušenju, pijenju alkohola, uporabi droga i
rizičnim čimbenicima među učenicima – ESPAD
provedeno tijekom 2011. godine u 36 europskih
zemalja. (treće mjesto)
U svim pokazateljima pijenja alkohola
hrvatski su učenici iznad europskog
prosjeka U Hrvatskoj se 85 posto učenika
izjasnilo da je pilo alkohol (87 posto
dječaka i 84 posto djevojčica).
 U zadnjih šest godina 10.762 djece rodila
su upravo djeca. Od toga su čak 48-ero
djece rodile djevojčice mlađe od 14
godina.


10. siječnja 2013. u Splitu je održan drugi dio stručnog
usavršavanja na temu provedbe Kurikuluma zdravstvenog
odgoja

Sadržaj stručnog usavršavanja:
Provedba modula Živjeti zdravo u suradnji sa školskom medicinom,
dr. med. Željka Karin, specijalist školske medicine
Posljedice različitih vrsta nasilničkog ponašanja i važnost prevencije,
doc. dr. sc. Tomislav Franić
Uloga obitelji i škole u zaštiti mentalnog zdravlja djece i
adolescenata – prikaz rada savjetovališta , dr. med. Jelica
Perasović, specijalist školske medicine
Zaštita mentalnog zdravlja mladih – prikaz projekta Pretežno vedro,
mr.sc. Vedrana Ždero





Zdravstveni odgoj nudi dodatne sadržaje kojim bi djeca
u školi stekla informaciju na temelju koje bi se znali
odgovorno ponašati u nekim životnim situacijama.
Zdravstveni odgoj je utemeljen na znanstveno provjerenim
informacijama, promiče odgovorno ponašanje, poštivanje
i zaštitu ljudskih prava te suzbijanje svih vrsta
diskriminacije.
Kurikulum zdravstvenog odgoja nema cilj niti ideološki
niti svjetonazorski usmjeravati učenike.
Zdravstveni odgoj zapravo je dio određenih predmeta,
poput prirode i društva u nižim razredima, prirode,
biologije, tjelesne i zdravstvene kulture.
Nepohađanje nastave zdravstvenog odgoja isto je kao i
nepohađanje nastave bilo kojeg drugog predmeta.






Prijedlog kurikuluma zdravstvenog odgoja napravljen je u
suradnji Agencije za odgoj i obrazovanje te stručnog
povjerenstva u sastavu:
prof.dr.sc. Vesna Jureša, dr.med.spec. školske medicine (
medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Škola narodnog
zdravlja ''Andrija Štampar'', Zavod za javno zdravstvo grada
Zagreba),
prof.dr.sc. Marina Kuzman, Hrvatski zavod za javno zdravstvo,
Zagreb, Služba za školsku i adolescentsku medicinu i
prevenciju ovisnosti),
doc. dr. sc. Dubravko Lepušić (Sveučilišna bolnica Sestre
milosrdnice. Zagreb, Klinika za ginekologiju i porodništvo),
dr.sc. Sanja Musić Milanović, dr.med.spec.epidemiolog
(Hrvatski zavod za javno zdravstvo - voditeljica Odjela za
promociju zdravlja, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
i prof.dr.sc. Aleksandar Štulhofer, Filozofski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu, Odsjek za sociologiju - katedra za seksologiju).