Transcript Pedagogija uvod

Pedagogija
Prof. dr. sc. Dubravka Miljković
Sadržaj kolegija
• Što je i čime se bavi pedagogija
• Što je odgoj, koji mu je cilj, koji su mu
sadržaji
• Tjelesni odgoj
• U potrazi za srećom
• Osobine dobrih ljudi i kako ih razvijati
• Stilovi odgoja i njihove posljedice
• Komunikacija u odgoju
Literatura
Obvezna
• sadržaj predavanja
• Miljković, D. (2009.). Pedagogija za sportske trenere. Zagreb: KIF
Dopunska
• Bratanić, M. (2002.). Paradoks odgoja. Zagreb. Hrv. sveučilišna
naklada.
• Miljković, D., Rijavec M. (2009.). Razgovori sa zrcalom. Zagreb:
IEP-D2.
• Miljković, D., Rijavec M. (2004.). Tri puta do otoka sreće. Zagreb:
IEP-D2.
• Rijavec, M., Miljković, D. (2006.). Tko su dobri ljudi. Zagreb: IEP-D2.
• Silov, M. (2003.). Pedagogija. Zagreb: Persona.
Pedagogija
• grč. PaidagwgoV
paidagogos
(pais=dijete;
agein=voditi)
Dječak s pedagogom koji sjedi
oko 375.-350. p.n.e.
The Metropolitan Museum of
Art, New York
Pedagogija
opća
posebne
predškolska
komparativna povijest
pedagogije
školska
obiteljska
organizacijska
vojna
p. sporta
Što je odgoj?
• proces formiranja čovjeka sa svim njegovim
osobinama
• bitna i stalna društvena kategorija
• uvjet opstanka
ODGOJ
Intencionalni - funkcionalni
• namjerni, svrhoviti,
planski
• nenamjerni,
neplanirani
ODGOJ
Širi smisao – uži smisao
• usvajanje znanja,
vještina i navika
• razvijanje tjelesnih i
intelektualnih snaga
i sposobnosti
• izgrađivanje i
oblikovanje ličnosti
(karakter, pogled na
svijet, EQ,
motivacija)
• izgrađivanje i
oblikovanje ličnosti
(karakter, pogled na
svijet, EQ,
motivacija)
Odgoj – obrazovanje - nastava
O
B
O
R
A
D
OSNOVNA
PREDŠKOLSKO
ŠKOLA
RAZDOBLJE
Z
O V
G
SREDNJA
ŠKOLA
A
O
N
J
E
J
VISOKA
ŠKOLAFAKULTET
RAZDOBLJE
NAKON
REDOVNOG ŠK.
Moć i granice odgoja
1.
2.
3.
4.
pedagoški optimizam
pedagoški pesimizam
teorija konvergencije
suvremeno shvaćanje
Moć i granice odgoja
1. pedagoški optimizam
• Država: Odgoj je
najvažniji društveni
zadatak
Platon (427. – 347.)
Kvintilijan (42.-118.)
• Radosna nastava
• djecu treba
– dobro upoznati i
individualno im
pristupati
– voljeti ih
– pohvaljivati
• gradivo dijeliti na
smislene cjeline
• učitelj:
– mora biti što
obrazovaniji
– ne smije se uzrujavati
Preformatizam
• dijete = mini čovjek
• A: rađa se s od Boga
danom čistoćom i
nevinoću (pa se kasnije
pokvari)
– dobar odgoj = uzoran
čovjek
• B: po prirodi je griješna i
nemoralna neznalica
(koju treba popraviti)
– uništi izvorno zlo = uzoran
čovjek
Srednji vijek
• svirepost učitelja /
odgajatelja
• mehaničko
zapamćivanje
Humanizam i renesansa
kraj 14., 15. i 16. st.
• gradivo treba
razumjeti
• voditi računa o
osobinama djece i
njihovoj aktivnosti u
nastavi
• znanstveno educirati
učitelje
Humanisti
• Vittorio da Feltre
(1378.-1477.)
Casa giocosa
• Francois Rabelais
(1494.-1553.)
Gargantua i Pantagruel
Formirana glava vrijedi više nego puna.
• odgoj prilagoditi prirodi djeteta
• bez pretjerivanja
Desiderius Erasmus
(1466.-1536.)
• Pohvala ludosti: osuđuje svirepost
učitelja
Michel Montaigne
(1533.-1592.)
• odgoj i obrazovanje djevojčica
Moć i granice odgoja
1. pedagoški optimizam
• Socijalisti utopisti
(Morus, Campanella)
• Doba prosvjetiteljstva
Leibniz: Dajte nam u
ruke pravi odgoj i mi
ćemo za manje od
jednog stoljeća izmijeniti
karakter Europe!
G.W. Leibniz
(1646. – 1716.)
Jan Amos Komensky
• Od svakog se
odgajanika može
izgraditi čovjek
• (ili skoro svakog: 1 od
1000 ipak ne uspije)
J.A. Komensky
(1592.-1670.)
• nastavu organizirao po
razredima i nastavnim
predmetima
• koncepcija školske
godine i rasporeda sati
• zornost i aktivnost u
nastavi
• maturalno putovanje
• permanentno
obrazovanje
Immanuel Kant (1724.-1804.)
• Čovjek može postati
čovjekom samo putem
odgoja. On nije ništa
drugo do ono što od
njega učini odgoj.
(A može ga odgajati
samo netko tko je i
sam odgojen.)
Spis o pedagogiji, 1803.
John Locke (1632.-1704.)
• Tabula rasa
J.J. Rousseau
(1712.-1778.)
- Emil, ili o odgoju – 1762.
povratak prirodi: čovjek
je po prirodi dobar
(društvo ga pokvari)
- odgoj: što povoljnije
okolnosti za razvoj i
individualno stjecanje
iskustava
• Gentlemanu nije potrebno da
sve nauči; dovoljno je ako mu
pokažemo kako da se dalje
obrazuje sam.
•Batina stvara ropski karakter
J.H. Pestalozzi (1746.-1827.)
• Kako Gertruda uči svoju
djecu
• Abeceda opažanja
•
•
•
•
uloga majke u odgoju
odgoj glave, srca, ruke
odgoj je nužan za SVE
razvijanje dječjeg
mišljenja: krajnja svrha
nastave
J. F. Herbart (1776.-1841.)
• pedagogiju utemeljio u
psihologiji i etici
• cilj odgoja: moralni karakter
• razlikuje vođenje i odgoj
• sredstva vođenja: opomena,
nadzor, naređenje, zabrana,
kazna (tjelesna OK), igra, rad,
autoritet, ljubav
• najvažnije sredstvo odgoja:
nastava
F. Fröbel (1782.-1852.)
• prvi obradio sustav
predškolskog odgoja
• već malo dijete ima
svoje određene
sklonosti
treba
uzimati u obzir
• pomoći djetetu da
kroz igru razvije
osjetila i nauči govor
H. Spencer (1820.-1903.)
• O umnom, moralnom i
tjelesnom odgoju
• Cilj odgoja: pripremiti za
potpun život i životnu
borbu
• Glavno načelo nastave:
osposobljavanje za
samoobrazovanje i
utilitarizam
K. D. Ušinski (1824.-1870.)
• pedagogiju i didaktiku
utemeljiti u psihologiji
• razvoj misaonih
sposobnosti i motivacije
za učenje
• učenja treba
kombinirati:
– aktivno (temeljem
vlastita iskustva)
– pasivno (u školi)
L. N. Tolstoj (1828.-1910.)
• teorija slobodnog
odgoja (dijete je idealno
biće)
• osnivač i učitelj prve
alternativne škole
• sloboda nastavnih
oblika i metoda
• nužnost individualnog
pristupa svakom djetetu
• od 1861. izdavao svoj
pedagoški list Jasna
Poljana
Naši krajevi
• 1859. god.:
Napredak - list za
učitelje,
odgojitelje i sve
prijatelje
mladeži.
• Najglavniji uzgojni faktori i njihove
dužnosti (Stjepan Basariček, 1875.)
• Uzgojna obuka (Davorin Trstenjak,
1907.)
• Majke, domovina na vas gleda
(Marija Jambrišak, 1890.)
• Što da čitaju naše mlade djevojke
(Jagoda Truhelka, 1892.)
• Kako se uče slijepa djeca čitati i
pisati (Vinko Bek, 1888.)
• Stramputice u odgojivanju. Roditelji
se omraze djeci, ako jim zabrane
nevinu kakovu zabavu; ako su hladni
na njihovo milovanje i veselje.
(1862.)
HPKZ: Knjižnica za učitelje
• 1.dio: Uzgojoslovje 1880.
• 2. dio: Obće obukoslovje
– 1882.
• 3. dio: Posebno
obukoslovje - 1884.
• 4. dio: Povijest
pedagogije – 1881.
promovirao pedagoški sustav
Herbarta i herbartovaca
• 1908.-9. Uvod u
eksperimentalnu
psihologiju, I – II
• 1910.-11. Uvod u
eksperimentalnu
pedagogiju I – II
P. Radosavljević (1879. – 1958.)
Moć i granice odgoja
2. pedagoški pesimizam
• XIX.st.: J.Lamarck;
Ch. Darwin…
čovjek je produkt
naslijeđa
teorija
nativizma
• djeca nasljeđuju
grijehe svojih predaka
• H.Ibsen: Sablasti
• E.Zola: Čovjek-zvjer
Cesare Lombroso, 1871.
Teorija o rođenom
zločincu:
A: kradljivci po
dućanima
B: prevaranti
H: džepari
E: ubojice
Moć i granice odgoja
3. teorija konvergencije
• nasljeđe + okolina
W. Stern (1871.-1938.)
Moć i granice odgoja
4. suvremeno shvaćanje
L
N
O
JA
Kad bi odgoj bio dovoljan…
Donald (10mj) i Gua (7,5mj)
• odgajani zajedno 1 god.
• intelektualno
napredovali podjednako
• govor: D
• razmijevanje govora: u
početku G
• motorički razvoj: G
• emocije: G
W.N. i L.A.Kellogg, 1933.
Majmun i dijete
Kad bi nasljeđe bilo dovoljno…
Amala (2+2) i Kamala (8/9+9)
•
•
•
•
•
•
Indija, 1920.god.
bez osjeta hladnoće
bez složenih emocija
razvijen noćni vid
izuzetan sluh i njuh
ne mogu uspravno
hodati
• ne mogu govoriti
Temeljna obilježja odgoja
1. svjesno, namjerno djelovanje
2. povijesna kategorija
3. lanac koji povezuje generacije
4. društveno uvjetovan