Transcript Kompetencije školskog psihologa

Sekcija za školsku psihologiju
Prema profesionalnom
kompetencijskom profilu
školskih psihologa u RH
Vlasta Vizek Vidović
Odsjek za psihologiju
Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Krapinske toplice, svibanj, 2009
Ključne točke
1. dio
 Kompetencije kao ishodi učenja/obrazovanja
 Generičke kompetencije: Tuning i EU-PSY
2. dio
 Djelokrug rada školskog psihologa: NASP – HPK - NESPE
 Specifične kompetencija školskih psihologa
1. Kompetencije kao ishodi
učenja/obrazovanja - podsjetnik
Poticaji za promjenom pristupa u
visokoškolskom obrazovanju
 Odgovornost visokoškolskog obrazovanja prema zajednici
i praksi: izravan doprinos potrebama zajednice za
kvalificiranom radnom snagom koja brzo može postići
visoku razinu djelotvornosti, brzo reagirati na promijenjene
uvjete rada i biti spremna za cjeloživotno učenje
 Pojava novih pristupa učenju i poučavanju koji daju bolje
obrazovne rezultate: prihvaćanje konstruktivističkih
spoznaja o prednostima poučavanja usmjerenog na
studenta i njegovu aktivnost umjesto na nastavnika i
sadržaj znanstvene discipline
(Wagenaar, 2008)
Kompetencije kao ishodi učenja
Kompetencije predstavljaju dinamičku kombinaciju
kognitivnih i metakognitivnih vještina, znanja i razumijevanja,
međuljudskih, intelektualnih i praktičnih vještina te etičkih
vrijednosti.
U visokom obrazovanju kompetencije se razvijaju ciklički u
svim programskim jedinicama i utvrđuju se posebno za
svaku razinu studijskog programa kao ISHODI UČENJA.
Vrste kompetencija
 generičke ili opće (prenosive u različita područja
djelovanja)
 područno specifične (svojstvene određenoj disciplini ili
struci)
Tuning pojmovnik, 2007
Razine određivanja kompetencija:
kvalifikacijski, profesionalni i akademski profil
 Kvalifikacijski (nacionalni) okvir opisuje kvalifikacije koje
se dodjeljuju u nacionalnom obrazovnom sustavu te ih
smisleno međusobno povezuje (od predškolske do
doktorske razine).
 Profesionalni profil je nadogradnja kvalifikacijskog okvira
za specifično područje – temelji se na utvrđivanju vrste i
razine kompetencija potrebnih za obavljanje određenog
posla te služi kao orijentacija poslodavcima, djelatnicima i
kreatorima obrazovnih programa.
 Akademski profil određuje obrazovne ciljeve, zahtjeve i
ishode u određenom akademskom području. Profesionalni
okvir je polazište za definiranje akademskog profila
(kurikuluma) utemeljenog na kompetencijama.
Prijedlog Hrvatskog kvalifikacijskog okvira
Profesionalni profili psihologa u Europi
 EFPA-European Federation of Psychologists’ Associations
/ professional development
http://www.efpa.eu/professional-development/
 Optimal Standards for Professional Training in Psychology
(1990)
 EFPA Declaration on the European Standards of education
and training in professional psychology - EuroPsy (2006)
 The EuroPsy project – 2006-2009
European standard of education and training which enables individual
psychologists to be recognised as having a European-level
qualification in psychology. http://www.efpa.eu/europsy/booklet
National Occupational Standards
for Psychology UK 2002
Key Role 1 Develop, implement and maintain personal and
professional standards and ethical practice. (5)
Key Role 2 Apply psychological and related methods,
concepts, models, theories and knowledge derived from
reproducible research findings. (7)
Key Role 3 Research and develop new and existing
psychological methods, concepts, models, theories and
instruments in psychology (6)
.
National Occupational Standards
for Psychology II. (UK 2002)
Key Role 4 Communicate psychological knowledge,
principles, methods, needs and policy requirements.(8)
Key Role 5 Develop and train the application of psychological
skills, knowledge, practices and procedures.(23)
Key Role 6 Manage the provision of psychological systems,
services and resources.(20)
Profesionalni profil - primjer dobre prakse
EU I NACIONALNI STANDARDI ZA UČITELJSKU PROFESIJU
Europski standard
 Kompetencije za rad s
ljudima
Škotski standard
 Profesionalno znanje i
Nizozemski standard
 Interpersonalne
kompetencije
 Pedagoške kompetencije
 Kompetencija za rad
 Poznavanje predmeta i
 Profesionalne vještine i
sa znanjem,
metodike nastave
sposobnosti (9)
tehnologijom i
 Organizacijske
informacijama
kompetencije
 Profesionalne vrijednosti
i profesionalna predanost  Kompetencije za suradnju
 Kompetencije za rad u
s kolegama
(6)
i za društvo
 Kompetencije za suradnju
s vanjskim okruženjem
 Sposobnost refleksije i
razvoja
razumijevanje (8)
Akademski profil:
CIKLIČNI RAZVOJ KURIKULUMA TEMELJENOG NA
KOMPETENCIJAMA
Kvalifikacijski profil
Profesionalni profil
Određivanje programskog
profila - KOMPETENCIJE
Utvrđivanje
resursa
Planiranje programskih
ciljeva i ishoda učenja
Evaluacija i poboljšanje
na temelju povratnih
informacija
Izbor metoda utvrđivanja
ishoda učenja
Izrada kurikulumskog
sadržaja i strukture
Izbor pristupa učenju i
poučavanju
Tuning general brochure, 2006
Primjer dobre prakse –School psychology program
Sveučilište Gaudllet - Florida
 Core Competency (1): Knowledge of human development (e.g., cognitive,
intellectual, adaptive, emotional, social, behavioral, language, and perceptual-motor
areas), academic mastery, educational curriculum, and learning environments.
 Core Competency (2): Knowledge of various models and methods of service
delivery, including standardized and non-standardized assessment, consultation,
intervention, outcome evaluation, and family systems models, incorporating databased decision-making, information technology, and empirically based professional
service.
 Core Competency (3): Knowledge of school psychology history and
professional issues, administrative and supervisory procedures related to school
psychology and school systems, family systems, and legal and ethical standards
guiding service delivery at individual, group, family, school, and system levels.
 Core Competency (4): Standardized and non-standardized assessment,
evaluation, and interpretation of human development and learning domains
(e.g., cognitive, intellectual, adaptive, emotional, social, behavioral, language,
perceptual-motor, and academic mastery) within a collaborative, data-based
decision-making framework, respecting diversity of student strengths, needs,
learning styles, and cultures.
Primjer dobre prakse: School psychology
program Sveučilište Gaudllet - Florida
 Core Competency (5): Use of behavioral and observational
strategies in individual diagnosis linked to developing effective
instruction and enhancement of individual growth and development.
 Core Competency (6): Use of systematic therapeutic approaches
(e.g., behavior management, FBA, RTI, consultation, counseling,
conferencing) to address identified needs at the individual, group,
family, and system levels.
 Core Competency (7): Function as the resource specialist in the
school attuned to, and skilled in, achieving mental health goals,
prevention services, home-school collaboration, crisis intervention, and
crisis intervention teamwork.
 Core Competency (8): Design, implement, and evaluate in-service,
staff development, parent education, and system level programs
19. DRB Okrugli stol
Studiji psihologije u Hrvatskoj:
Aktualno stanje i perspektive
 Prijedlog:
Uspostava integriranog petogodišnjeg diplomskog
programa studija psihologije - magisterij struke!
2. Generičke kompetencije
Generičke/prenosive kompetencije
(empirijski utvrđene na 3 skupine ispitanika)
Tuning brochure – 2007
 Instrumentalne kompetencije:
kognitivne sposobnosti, metodološke sposobnosti, tehničke
sposobnosti i lingvističke sposobnosti
 Interpersonalne kompetencije:
individualne sposobnosti poput socijalnih vještina (socijalna
interakcija i suradnja)
 Sistemske kompetencije:
sposobnosti i vještine važne za sistemski pristup (kombinacija
razumijevanja, senzibilnosti i znanja; upotreba ovih kompetencija
podrazumijeva prethodno stjecanje instrumentalnih i
interpersonalnih kompetencija)
RANG VAŽNOSTI GENERIČKIH KOMPETENCIJA –
Tuning rezultati
Opis kompetencije
akademici
(N=998)
diplomirani
(5183)
poslodavci
(N= 944
Mogućnost analize i sinteze
Mogućnost primjene znanja u praksi
Temeljna opća znanja
Temelji područnih znanja
Mogućnost pisane i govorne komunikacije
Poznavanje stranog jezika
Osnovne vještine uporabe računala
Istraživačke vještine
Kapacitet za učenje
Kritičnost i samokritičnost
Prilagodljivost na nove situacije
Mogućnost generiranja novih ideja
Vještine odlučivanja
Interpersonalne vještine
Sklonost timskom radu
Uvažavanje različitosti i multikulturalnosti
Etičnost
2
1
3
5
3
2
1
12
12
8
11
14
9
7
7
15
14
15
16
4
10
11
15
17
3
2
1
6
10
9
7
5
4
4
9
6
12
8
8
14
6
5
10
13
11
17
17
16
13
16
13
Rezultati za hrvatske školske psihologe - Poreč
Rang
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
Generička kompetencija
Sposobnost primjene znanja u praktičnim situacijama
Interpersonalne i interakcijske vještine
Sposobnost djelovanja u skladu s etičkim postavkama
Sposobnost prepoznavanja, postavljanja i rješavanja problema
Sposobnost prilagodbe i djelovanja u novim situacijama
Sposobnost samostalnog rada
Sposobnost učenja i ostajanja u tijeku s novim spoznajama
Sposobnost racionalnog odlučivanja
Sposobnost kritičnosti i samokritičnosti
Sposobnost procjene i zadržavanja kvalitete rada
Sposobnost motiviranja ljudi i djelovanja na ostvarivanju zajedničkih ciljeva
Odlučnost i ustrajnost u preuzetim zadacima i odgovornostima
Sposobnost rada u timu
Sposobnost traženja, obrađivanja i analize informacija iz različitih izvora
Sposobnost apstraktnog mišljenja, analize i sinteze
Sposobnost komuniciranja s laicima u svom stručnom području
Uvažavanje i poštivanje različitosti i multikulturalnosti
Radionica 1.
GENERIČKE KOMPETENCIJE
3. Djelokrug rada školskog psihologa:
usporedba NESEP, NASP i HPK
Europski standardi za psihologe u
edukacijskom sustavu
 Network of European Psychologists in the
Education System - http://www.nepes.eu/
 Project: Who is a Psychologist in ES ?
http://www.nepes.eu/index.php?q=node/302
NEPES PPP What do Psychologists do in the Educational System_0.pdf
Psychologists in the Educational System have a key
position bridging the mental health sector, the educational
sector and the social sector
Which role do school psychologist play in
society?
INDIVIDUAL PREVENTION
• Offer consultation
• Offer supervision
• Observe individual symptoms and interaction skills
INDIVIDUAL EVALUATION
Examination (evaluation) by interviews,questionnaires or
testing in order to distinguish:
• Intellectual functioning
• Learning disabilities
• Behavioural problems
Emotional or personality problems
• Social or family problems
• Need for further examination (e.g. neurology, psychiatry).
• Evaluation should be oriented towards treatment
INDIVIDUAL INTERVENTION
• Offer or provide:
Special education
Specific training
Therapy
Change of school
Change of class
• Develop new materials (tests and training)
• Co-ordinate relevant external assistance to examination
• Seek and participate in relevant supplementary (postgraduate) training
USA- NASP National association of school
psychologists http://www.nasponline.org/standards/index.aspx
Glavni ciljevi rada školskih psihologa su podrška
učenicima u:
 Ostvarenju visokih akademskih postignuća
 Primjeni pozitivnih socijalnih vještina i prihvatljivog
ponašanja
 Ostvarenju povezanosti i zdravih međuljudskih odnosa s
vršnjacima i odraslima
 Pokazivanju tolerancije i uvažavanja prema drugima
 Postizanju osjećaja kompetentnosti, samopoštovanja i
otpornosti na nepovoljne okolnosti
Djelokrug rada školskog psihologa NASP standardi
 Utvrđivanje djetetovog akademskog statusa i







psihofizičkih osobina
Provođenje preventivnih mjera
Savjetovanje sa učenikom, roditeljima i
nastavnicima oko rješavanja učenikovog problema
Provođenje intervencijskih mjera
Edukacija osoblja i roditelja
Provedba istraživanja i razvojnih programa
Vođenje brige za mentalno zdravlje
Zastupanje dječjih interesa
(prema NASP(2007)
Utvrđivanje stanja
Područja:
 akademske kompetencije
 intelektualna razvijenost
 sklonosti za učenje: slabe i jake strane
 emocionalne razvoj i osobine ličnosti
 socijalne vještine i značajke ponašanja
 obrazovna okolina
 školska/razredna klima
 posebne potrebe
(prema NASP 2007)
Prevencija
Školski psiholog:
 Planira i provodi programe kojima se gradi pozitivan




odnos učenika s vršnjacima i odraslim osobama
Planira i provodi programe za djecu u stanju
akademskog potencijalnog rizika
Potiče rano otkrivanje potencijalnih akademskih
deficita i/ili teškoća u učenju
Podupire snošljivost i uvažavanje različitosti
Kreira sigurnu i podržavajuću okolinu za učenje
(prema NASP 2007)
Razine prevencije
Tercijarna prevencija: specijalizirani
rad sa učenicima visokog
akademskog i socijalnog rizika
~5%
Primarna
prevencija:
na razini
razreda i
škole –
uključuje
sve školsko
osoblje,
učenike i
okruženje
~15%
80% učenika
Sekundarna prevencija: grupne
metode namijenjene učenicima s
potencijalnim obrazovnim ili
socijalnim rizicima
Savjetovanje
Školski psiholog:
 Upućuje učenika kako da unaprijedi svoje učenje i
postignuće te koristi svoja znanja da poboljša učenikovo
mentalno zdravlje
 Primjenjuje i provodi različite akademske i bihevioralne
intervencije usmjerene na poboljšanje učenja i ponašanja
 Pomaže učiteljima, roditeljima i ostalim stručnjacima da
razumiju djetetove razvojne potrebe
 Sastaje se i dogovara s drugim ključnim osobama koji su
najbolji načini pružanja podrške djetetu u savladavanju
specifičnih teškoća

(prema NASP 2007)
Intervencije
Školski psiholog:
 Izravno radi na promjenama u području prepoznatih




teškoća s djecom, obiteljima, učiteljima i osobljem
Planira intervencije na razini škole/razreda u svrhu
poboljšanja uvjeta učenja i prilagodbe na školsku okolinu
Planira i primjenjuje intervencijske mjere u kriznim
situacijama
Provodi individualni i grupni trening vještina učenja,
socijalnih vještina i komunikacijskih vještina
Razvija strategije individualizacije poučavanja kako bi se
optimaliziralo učenikovo napredovanje.
(prema NASP 2007)
Obrazovanje
Školski psiholog poučava učitelje i roditelje u:
 Primjeni strategija učenja i poučavanja
 Vještinama roditeljstva i tehnikama discipliniranja
 Tehnikama vođenja razreda i upravljanja ponašanjem
 Pristupima u radu s učenicima s posebnim
potrebama
 Strategijama za suočavanje s rizičnim ponašanjima
(droge, alkohol, nasilništvo) ili metalnim bolestima
 Prevenciji kriznih stanja i reakcijama na krizu
(prema NASP 2007)
Istraživanje i razvojni programi
Školski psiholog:
 Preporučuje i provodi znanstveno potvrđene programe i
strategije
 Provodi terenska istraživanja u svrhu informiranja
praktičara
 Evaluira učinkovitost programa i mjera (samostalno i
kao član stručnog tima)
 Doprinosi općim promjenama i restrukturiranju škola i
uvjeta učenja i poučavanja
(prema NASP 2007)
Skrb za mentalno zdravlje
Školski psiholog:
 Provodi u školi savjetovanja usmjerena na podršku
mentalnom zdravlju grupama, pojedincima i Deliver
school-based mental health services such as group,
individual and crisis counseling
 Koordinira suradnju s ostalim stručnjacima u području
mentalne, zdravstvene i socijalne skrbi u lokalnoj
zajednici
 Ostvaruje partnerstvo s rdoteljima i nastavnicima kako
bi se postigla zdrava školska i obiteljska klima
 Promovira pitanja važna za psihofizičko zdravlje u
školskoj okolini.
(prema NASP 2007)
Zastupanje
Školski psiholog
 Upozorava na pravne propise i etička pravila u svrhu
osiguranja dječje dobrobiti
 Reagira na povredu dječjih prava i promiče njihovu
zaštitu
 Sudjeluje kao ekspert u stručnim timovima za
provedbu pravnih i socijalno-zaštitnih mjera u svrhu
osiguranja najboljeg djetetovog interesa
 Uključuje se u pitanja obrazovne reforme
 Djeluje u preventivnim programima lokalne zajednice
(prema NASP 2007)
HPK- Standardi rada psihologa
u osnovnim i srednjim školama u RH
HPK 25. svibnja 2007
Cilj standarda rada psihologa u osnovnim i srednjim
školama je razvoj općih kompetencija
 učenje kako učiti (sposobnost organiziranja vlastitog učenja,
ustrajanje u učenju, praćenje vlastitih procesa učenja i vlastitih
napredovanja i sl.)
 interpersonalne, interkulturalne i socijalne kompetencije
(tolerancija, nenasilno rješavanje sukoba, timski rad i sl)
 poduzetništvo (kreativnost, inovativnost, prepoznavanje
mogućnosti, sposobnost određivanja ciljeva, planiranja i upravljanja
vlastitim aktivnostima i sl.)
Standardi rada psihologa
u osnovnim i srednjim školama u RH
HPK 25. svibnja 2007
 Cilj standarda rada psihologa u osnovnim i srednjim
školama je razvoj obrazovanja usmjerenog na učenika te
razvoj temeljnih kompetencija potrebnih za cjeloživotno
učenje te pomoć učenicima, nastavnicima i roditeljima da
što kvalitetnije:
 razviju
svoje potencijale
 održe svoje psihološko zdravlje
 razvijaju interpersonalne i socijalne vještine
 adekvatno svojim sposobnostima i interesima donose
odluke vezane uz nastavak svojeg obrazovanja i uz svoje
buduće zvanje.
OPIS POSLOVA ŠKOLSKOG PSIHOLOGA 1.
U radu s učenicima:
 prepoznaju njihove individualne potrebe, te, u skladu s time, provode individualna









i grupna savjetovanja
obavljaju psihološku procjenu učenikovih mogućnosti, osobito kao članovi
Povjerenstva za procjenu psihofizičke spremnosti za polazak djeteta u osnovnu
školu, te tijekom školovanja
dijagnosticiraju specifične poteškoće u učenju i pomažu u postizanju boljeg
školskog uspjeha
prepoznaju darovite učenike( dijagnosticiraju specifične sposobnosti) i razvijaju
programe za poticanje njihovih sposobnosti, radi aktualizacije njihovih prava i
njihovih posebnih potreba ( realizacija načela izvrsnosti)
prepoznaju poteškoće u ponašanju i vršnjačkim odnosima, emocionalne i/ili
obiteljske poteškoće i pomažu učenicima da ih prevladaju
pomažu učenicima razvijati adekvatne mehanizme suočavanja i prevladavanje
stresnih događaja i kriznih situacija
razvijaju i provode programe prevencije nepoželjnih oblika ponašanja, programe
za jačanje samopouzdanja, samopoštovanja , sigurnosti, učenje socijalnih
vještina- za sve učenike u školi, a osobito učenike « rizičnih » skupina
provode programe prevencije zlostavljanja djece u školama i široj zajednici
provode psihološke krizne intervencije
održavaju redovnu i fakultativnu nastavu iz psihologije u srednjim školama
OPIS POSLOVA ŠKOLSKOG PSIHOLOGA 2.
U radu s roditeljima:
 pomažu roditeljima prepoznati i razumjeti razvojne i individualne




potrebe učenika i reagirati u skladu s njima
pomažu roditeljima razvijati adekvatne vještine i komunikaciju kako
bi mogli kvalitetnije poticati razvoj svih djetetovih potencijala i
aktivno pridonijeti njegovu uspješnom obrazovanju
educiraju roditelje iz područja razvojne, kognitivne i primijenjene
psihologije
pomažu aktivnom uključivanju roditelja u život škole i uspostavljanju
partnerskih odnosa između roditelja i škole
pomažu u uspostavljanju kontakta s vanjskim institucijama
potrebnim učeniku ( npr. Zavod za profesionalnu orijentaciju, centri
za socijalnu skrb, specijalizirane zdravstvene institucije koje se
bave mentalnim zdravljem, institucije koje se bave osmišljavanjem
slobodnog vremena i sl.)
OPIS POSLOVA ŠKOLSKOG PSIHOLOGA 3.
U radu s nastavnicima i drugim školskim osobljem:
 prepoznaju specifične teškoće, ali i pozitivnosti školske klime i odnosa







među djelatnicima i razvijaju programe za njeno optimiziranje
uvode i promoviraju različite metode rada koje potiču kreativnost i
sudjelovanje nastavnika i učenika zajedno
uvode i promoviraju suvremene metode praćenja i provjere znanja
učenika
potiču i razvijaju instrumente za vrjednovanje i samovrjednovanje rada
nastavnika, te podizanje kvalitete rada u nastavi
pomažu nastavnicima da prepoznaju i razumiju razvojne i individualne
potrebe učenika i reagiraju u skladu s njima
educiraju nastavnike o recentnim saznanjima iz područja razvojne,
kognitivne i primijenjene psihologije
pomažu nastavnicima identificirati teškoće u razrednoj klimi,
uspješnosti, načinu rada i razvijati strategije za njihovo rješavanje
potiču toleranciju za različitosti među učenicima i samim osobljem
OPIS POSLOVA ŠKOLSKOG PSIHOLOGA 4.
U radu na istraživanjima i razvoju programa:
 doprinose procesu samovrjednovanja škole, te izradi, provedbi i





praćenju programa usmjerenih na podizanje kvalitete rada u školi
osmišljavaju i provode istraživanja povezana s odgojno obrazovnom
praksom i psihologijskim specifičnostima učenika i nastavnika
sudjeluju u istraživačkim projektima drugih institucija koje se bave
odgojno obrazovnim područjem
vrjednuju kvalitetu i efikasnost programa i rada, te predlažu
promjene
koordiniraju rad vanjskih suradnika koji pridonose radu i životu
učenika u školi
kontinuirano šire i nadopunjuju svoja znanja i stručno se
usavršavaju
Koraci u razvoju profesionalnog
kompetencijskog okvira
 1. Korak – metoda brainstorming-a
 2. Korak – primjeri dobre prakse
 3. Korak – opis rada školskog psihologa
 4. Povezivanje poslova i kompetencija
 5. Provjera na novim skupinama i raznim
nositeljima interesa
 6. Strategija razvoja profesionalnih kompetencija
(inicijalno obrazovanje, poslijediplomsko, trajno
stručno usavršavanje, samostalno učenje)
Kako stjecati kompetencije školskog psihologa
tijekom inicijalnog obrazovanja
U preddiplomskom
 Stjecanje općih znanja iz različitih područja psihologije (razvojna,
socijalna)
 Stjecanje generičkih vještina (Interpersonalne, kognitivne, sistemske)
 Stjecanje etičkih normi i prepoznavanje vrijednosti rada školskog
psihologa – novi kolegij : Uvod u predškolsku i školsku psihologiju
U diplomskom studiju:
 Zalagati se u obveznim kolegijima koji razvijaju potrebne kompetencije
 Izabrati izborne kolegije koji potiču razvoj potrebnih specifičnih
kompetencija (npr. Psihologija obrazovanja učenika s teškoćama u
školi, Psihologija obrazovanja darovitih učenika, Psihologija
savjetovanja)
 Odabrati diplomsku radnju iz područja školske psihologije
 Obaviti praksu u predškolskoj ili školskoj ustanovi
Kako stjecati kompetencije školskog psihologa
nakon inicijalnog obrazovanja?
U poslijediplomskim studijima, trajnom usavršavanju i praksi:
 uključiti se u odgovarajuće poslijediplomske studije i/ili edukacijske
programe trajnog usavršavanja
 pratiti stručnu i znanstvenu literaturu iz školske psihologije
 provoditi empirijska istraživanja i objavljivati rezultati
 sudjelovati na stručnim i znanstvenim skupovima
 uključiti se u domaće i međunarodne projekte u području
 provoditi edukaciju drugih korisnika u području obrazovanja
 biti aktivan u stručnim udruženjima i surađivati s kolegama
Radionica 2.
SPECIFIČNE KOMPETENCIJE
ŠKOLSKIH PSIHOLOGA
Specifične kompetencije –
rezultati rada Sekcije u Poreču i Zagrebu
 Znanja
 Vještine
 Osobine, vrijednosti
Na kojoj razini ih razvijati?