Prof.dr.sc. Dunja PAVLIČEVIĆ – FRANIĆ Katarina Aladrović

Download Report

Transcript Prof.dr.sc. Dunja PAVLIČEVIĆ – FRANIĆ Katarina Aladrović

Prof. dr. sc. Dunja Pavličević – Franić
Katarina Aladrović, prof.
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
JEZIČNE KOMPETENCIJE UČENIKA
NA POČETKU ŠKOLOVANJA –
NORMATIVNOST NASUPROT
PRAGMATIČNOSTI
Prvi specijalizirani znanstveni skup “Rano učenje hrvatskoga jezika”
Zadar, 25. – 28. listopada 2007.
TEMA
LONGITUDINALNO ISTRAŽIVANJE
“Razvoj komunikacijske kompetencije u ranom
diskursu hrvatskoga jezika”,
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, (2006 - 2010).
RANOJEZIČNI DISKURS – rani jezični razvoj (early
language development) > predškola i mlađi osnovnoškolski
uzrasta
- rano usvajanje jezika (early language acqusition)
- rano učenje jezika (early language learning)
KLJUČNE KOMPETENCIJE
(European Comission, 2005)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Komuniciranje na materinskom jeziku
Komuniciranje na stranome jeziku
Matematička pismenost
Medijska (digitalna) kompetencija
Kompetencija “učiti kako se uči”
Međuljudska kompetencija
Poduzetnička kompetencija
Kreativno istraživanje
KOMUNICIRANJE NA MATERINSKOME JEZIKU




jezična kompetencija
sociolingvistička kompetencija
diskurzivna kompetencija
strateška kompetencija
PRAKTIČNA PRIMJENA:
 poučavanje gramatike
 poučavanje slušanja
 poučavanje govorenja
 poučavanje čitanja
 poučavanje pisanja
 poučavanje kreativnoga izraza
TEORIJSKI OKVIR ISTRAŽIVANJA

N. Chomsky (Znanje jezika, 1966., 1989) – teorija
univerzalne gramatike (LAD – Language Aquisition
Device)

D.I. Slobin – C.A. Ferguson (Studies of Child Language
Development, 1973) kognitivistička teorija
(povezanost kognicije i komunikacije)


A. Martinet (Jezik i funkcija, 1973) – funkcionalna
lingvistika
K. Nelson (Structure and Strategy in Learning to Talk, 1973)
– teorija ulaznoga jezika (input language, child directet
speech)

D. Hymes (Etnografija komunikacije, 1984) –

G. Yule (Pragmatics, 1998., The Study of Language, 2003) –
komunikacijska kompetencija
teorija pragmatizma
JEZIČNE KOMPETENCIJE I GRAMATIKA
a)
LINGVISTIČKA KOMPETENCIJA – gramatička stručnost na
razini teorijskoga jezičnoga poznavanja pravila, definicija, normi.
NORMATIVNA GRAMATIKA – gramatika standardnoga idioma,
sekundarnoga, neorganskoga jezika (J2), s obilježjima
jedinstvenoga jezičnoga sustava na širem prostoru koja se stječe
svjesno (učenjem u relativno dugome razdoblju).
b)
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA – pragmatična
stručnost na razini funkcionalne jezične primjene pri
svakodnevnome sporazumijevanju.
FUNKCIONALNA (KOMUNIKACIJSKA) GRAMATIKA -
didaktička, školska gramatika u funkciji ostvaraja uspješne
svakodnevne komunikacije, koja je preoblikovana i primjerena
učenikovoj primarnoj jezičnoj kompetenciji (J1)
NORMATIVNOST NASUPROT PRAGMATIČNOSTI
Normativnost
Pragmatičnost
LINGVISTIČKA KOMPETENCIJA
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
STANDARDNOJEZIČNOST
POLIFUNKCIONALNOST
NASTAVA GRAMATIKA
NASTAVA IZRAŽAVANJA
NORMATIVNA GRAMATIKA
FUNKCIONALNA GRAMATIKA
GRAMATIČNOST
UPORABNOST (bez obzira na moguće pogreške)
GRAMATIKA GOVORA
LOGIKA GOVORA
SVRHA ISTRAŽIVANJA
organski idiom
psihokognitivan razvoj
ULAZNI JEZIK
učitelj
(input language)
CILJANI
JEZIK
ustroj hrvatskoga jezika
udžbenik
CILJEVI ISTRAŽIVANJA
1.
2.
3.
4.
utvrditi statistički značajnu razliku lingvističke i
komunikacijske kompetencije na početku školovanja
utvrditi statistički značajnu razliku lingvističke i
komunikacijske kompetencije s obzirom na sredinu
(seoska škola, mali grad, prigradska škola, veliki grad)
utvrditi statistički značajnu razliku između ocjena koje
su učenicima dali učitelji i ocjena koje su zaslužili testom
utvrditi statistički značajnu razliku u ocjenjivanju s
obzirom na sredinu (seoska škola, mali grad, prigradska
škola, veliki grad)
REZULTATI
LINGVISTIČKA
KOMPETENCIJA
ARITMETIČKA
SREDINA
STANDARDNA
DEVIJACIJA
BROJ
ISPITANIKA
20,6146
6,45763
301
REZULTATI
T-TESTA
t = -4,107
p = 0,05
KOMUNIKACIJSKA
KOMPETENCIJA
19,4468
5,91499
301
df = 300
REZULTATI
rezultati aritmetičkih sredina
Raspodjela rezultata na testovima komunikacijske i lingvističke
kompetencije u odnosu na sredinu u kojoj se nalazi škola
30
25
rezultati na testu
komunikacijske
kompetencije
20
15
rezultati na testu
lingvističke
kompetencije
10
5
0
1
2
3
4
škole, 1 - seoska, 2 - mali grad, 3 - prigradska, 4 veliki grad
REZULTATI
REZULTATI
frekvnecija ocjena
Raspodjela ocjena prema kriterijima učitelja i sredine
45
40
35
30
25
20
15
10
5
0
dovoljan
dobar
vrlo dobar
odličan
1
2
3
4
1-seoska škola, 2-škola u m alom gradu, 3-prigradska
škola, 4-škola u velikom gradu
METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA


ISPITANICI – učenici 1. razreda 8 osnovnih škola u
RH, 301 ispitanik
ŠKOLE podijeljene na četiri kategorije: seoska
(Brodski Drenovac, Gradac, Sulkovci); mali grad
(Pleternica, Kutjevo, Brestovac); prigradska
(Vidovci, Sveti Ivan Zelina, Sesvete); veliki grad
(Zagreb)
INSTRUMENTI
a)
b)
test komunikacijske kompetencije (10 pitanja)
test lingvističke kompetencije (10 pitanja)
METODE ISTRAŽIVANJA:
T – test – utvrđivanje statističke značajnosti među uzorcima
Analiza varijance – utvrđivanje statističke značajnosti između populacije
i uzoraka
Koeficijent korelacije – utvrđivanje povezanosti pojedinih uzoraka
REZULTATI





na oba testa – komunikacijske i lingvističke kompetencije
najbolje rezultate postigli su ispitanici u velikom gradu
najbolje rezultate na testu komunikacijske kompetencije
postigli su odlični učenici
analizom varijance utvrđeno je da ne postoji statistički
značajna razlika u rezultatima s obzirom na sredinu
t-testom je utvrđena statistički značajna razlika između
zasluženih ocjena i ocjena prema kriterijima učitelja
analizom varijance utvrđeno je da ne postoji statistički
značajna razlika u ocjenjivanju učitelja s obzirom na
sredinu
ZAKLJUČAK



postoji statistički značajna razlika između
lingvističke i komunikacijske kompetencije u
usvajanju jezika; učenici savladavaju teoriju, ali je
ne znaju primijeniti
postoji statistički značajna razlika između ocjena
koje učitelji daju učenicima i ocjena koje učenici
zaslužuju - eksplozija odlikaša u prvom razredu
učenici koji su uključeni u produženi boravak
pokazuju bolje rezultate