Transcript Slajd 1
TEMELJNA ETIČKA NAČELA Povijesni pregled temeljnih pristupa moralnim i etičkim načelima Počeci: antika, srednji vijek i renesansa. 19.st.: Jeremy Bentham i John Stuart Mill –utilitarizam: svjesna primjena moralnih načela vodi postupke ljudi. Načelo koristi ili najveće sreće: postupci su ispravni ako potiču sreću, a pogrešni ako proizvode nesreću: bit je u posljedicama postupaka (teleološka teorija, grč. telos = krajnji cilj). Povijesni pregled… 20. st.: Immanuel Kant – deontološka etika: Moramo odrediti što je ispravno prije nego znamo što je dobro. Kategorički imperativ ili univerzalni zakon: Što bih trebao činiti? Bez obzira na posljedice. Etička načela moraju služiti svima jednako, a i drugima kao i sebi samom – poštovanje. Suvremeni teorijski pristupi Meta-etika (Rawls, 1971.) - Moralna načela prethode i nužna su za razvoj pravila – osjećaj pravde. Etika skrbi (Beauchamp i Childress, 1994.) - Naglašava značajke bliskog odnosa: emocionalna posvećenost i volja da se djeluje u korist osobe - važnije kako se postupa, s kojim motivima i poticanje pozitivnog odnosa nego same odluke. Feministička etika (Gilligan, 1982.)– briga za slabije zaštićene populacije – manjinske skupine. Primijenjena etika Najnoviji pristup, 20./21 st. - naglasak na etici u profesijama, poslovanju, javnoj politici. Ponašanje u skladu s prihvatljivim standardima. Profesionalna etika - etički kodeks: vodič za ponašanje unutar struke, informira javnost o očekivanom ponašanju stručnjaka. Opće etičke odrednice Osobna je odgovornost i zadaća svakog psihologa ostvarenje najviših etičkih standarda vlastitog ponašanja. Dužnost mu je poticati etično ponašanje kod svojih učenika, studenata, suradnika i kolega. Njegova je dužnost, nadalje, savjetovati se s kolegama ukoliko ima etičkih dvojbi. Svaki psiholog, međutim, u svom djelovanju nastupa kao nezavisna osoba, te dopunjava i oplemenjuje pravila dana ovim Kodeksom osobnim sustavom humanih vrijednosti, vlastite kulture i životnog iskustva. Temeljna etička načela: 1. Uvažavanje ljudskih prava i dostojanstva osobe 2. Kompetentnost 3. Profesionalna i znanstvena odgovornost 4. Integritet znanosti i struke Zadatak za studente: Navedite, ukratko, što bi po vama podrazumijevalo svako pojedino temeljno etičko načelo – kakvo ponašanje i pristupe psihologa? - U manjim skupinama. - Svaka skupina opisuje sva četiri načela. - Opisi se čitaju pred cijelom grupom. Načelo 1. Uvažavanje ljudskih prava i dostojanstva osobe U svom radu psiholog će iskazivati bespogovorno štovanje temeljnih ljudskih prava, dostojanstva i vrijednosti svih ljudi. Bit će svjestan postojanja individualnih i kulturalnih razlika među ljudima, s obzirom na: dob, spol, rasu, nacionalnost, etničko porijeklo, religijsku pripadnost, seksualnu orijentaciju, tjelesne osobine, jezik i socioekonomski status. Nastojat će u svojem radu otkloniti sve oblike diskriminacije, razlike prihvaćati na otvoren i tolerantan način. Prioritet načela: Ovo bi načelo, zbog naglaska na moralna prava, trebalo imati najveću važnost – prvenstvo, osim u situacijama u kojima postoji prijetnja fizičkoj sigurnosti bilo koje osobe. Npr. klijent u tretmanu navodi da planira samoubojstvo ili ubojstvo bivše partnerice… Načelo 2. Kompetentnost Pružat će samo one usluge i služit će se samo onim tehnikama za koje je kvalificiran obrazovanjem ili iskustvom. Bit će svjestan važnosti znanstvenih i profesionalnih dosega i ograničenja u područjima kojima se bavi. Bit će svjestan dinamike razvoja psihologije kao znanosti i primijenjene discipline, pratiti ovu dinamiku i stalno stjecati i razvijati nove spoznaje i vještine. Prioritet načela Ovo bi načelo trebalo biti drugo po važnosti. Kompetencija omogućuje da se pružaju stručne usluge uz poštivanje dostojanstva drugih osoba. Npr. psiholog bez ikakve edukacije ili iskustva u radu s djecom nije kompetentan za rad s djecom, ali može to postati uz dodatnu stručnu edukaciju i cjeloživotno učenje. Načelo 3. Profesionalna i znanstvena odgovornost Biti svjestan profesionalne i znanstvene odgovornosti prema osobama s kojima dolazi u profesionalni doticaj, prema zajednici i društvu u kojemu živi i radi. Moralnim standardima i ponašanjem poticati izgradnju pozitivnog stava javnosti prema psihologiji i psiholozima. Poticati profesionalnu i znanstvenu etiku svojih kolega te sprječavati ili izbjegavati neetično ponašanje. Prioritet načela: Ovo bi trebalo biti načelo treće po važnosti. Od psihologa se očekuje da pokažu najviši integritet u svim svojim odnosima. Ponekad, iako rijetko, otvorenost i izravnost se podređuju načelima uvažavanja prava i dostojanstva i kompetentnosti. Načelo 4. Integritet znanosti i struke Promicati integritet psihologijske znanosti, obrazovanja psihologa i psihološke prakse. Biti otvoren, pošten i uvažavati druge. Biti realan i korektan u opisivanju rezultata istraživanja, podučavanja, pruženih usluga i sl. Izbjegavati ponašanja koja mogu nanijeti štetu slici psihologa ili psihologije kao struke. Ulogu psihologa u društvu objašnjavat će svim zainteresiranim strankama, te nastojati djelovati u skladu s tom pozitivnom ulogom. Prioritet načela: Ovom bi načelu trebalo pridati najmanju važnost u odnosu na ostala. Iako je odgovornost prema društvu i zajednici važna, ipak je podređena uvažavanju prava i dostojanstva ljudi, kompetentnosti psihologa i profesionalnoj odgovornosti. Što ako ništa ne vrijedi…? Ponekad će se pojaviti etičke dileme koje niti jedno od navedenih načela neće moći riješiti. Tada se očekuje da psiholog krene u proces etičkog odlučivanja, koje također mora biti javno prihvatljivo. Ponekad je odluka stvar vlastite savjesti psihologa, međutim i to bi trebalo biti rezultat nekog razumnog i prihvatljivog procesa etičkog odlučivanja (ne: „…zato što ja tako želim…”) Ako psiholog pokaže da se potrudio primijeniti etička načela u rješavanju dileme i da je rješenje na koncu donio prema vlastitoj savjesti, jer nije bilo boljeg načina, proglasit će se da se pridržavao kodeksa etike.