Transcript Slajd 1

TEMELJNA ETIČKA NAČELA
Povijesni pregled temeljnih pristupa
moralnim i etičkim načelima




Počeci: antika, srednji vijek i renesansa.
19.st.: Jeremy Bentham i John Stuart Mill –utilitarizam:
svjesna primjena moralnih načela vodi postupke ljudi.
Načelo koristi ili najveće sreće: postupci su ispravni ako
potiču sreću, a pogrešni ako proizvode nesreću:
bit je u posljedicama postupaka (teleološka teorija, grč.
telos = krajnji cilj).
Povijesni pregled…



20. st.: Immanuel Kant – deontološka etika: Moramo
odrediti što je ispravno prije nego znamo što je dobro.
Kategorički imperativ ili univerzalni zakon: Što bih trebao
činiti? Bez obzira na posljedice.
Etička načela moraju služiti svima jednako, a i drugima
kao i sebi samom – poštovanje.
Suvremeni teorijski pristupi



Meta-etika (Rawls, 1971.) - Moralna načela prethode i
nužna su za razvoj pravila – osjećaj pravde.
Etika skrbi (Beauchamp i Childress, 1994.) - Naglašava
značajke bliskog odnosa: emocionalna posvećenost i
volja da se djeluje u korist osobe - važnije kako se
postupa, s kojim motivima i poticanje pozitivnog odnosa
nego same odluke.
Feministička etika (Gilligan, 1982.)– briga za slabije
zaštićene populacije – manjinske skupine.
Primijenjena etika





Najnoviji pristup, 20./21 st. - naglasak na etici u
profesijama, poslovanju, javnoj politici.
Ponašanje u skladu s prihvatljivim standardima.
Profesionalna etika - etički kodeks:
vodič za ponašanje unutar struke,
informira javnost o očekivanom ponašanju stručnjaka.
Opće etičke odrednice




Osobna je odgovornost i zadaća svakog psihologa
ostvarenje najviših etičkih standarda vlastitog
ponašanja.
Dužnost mu je poticati etično ponašanje kod svojih
učenika, studenata, suradnika i kolega.
Njegova je dužnost, nadalje, savjetovati se s kolegama
ukoliko ima etičkih dvojbi.
Svaki psiholog, međutim, u svom djelovanju nastupa kao
nezavisna osoba, te dopunjava i oplemenjuje pravila
dana ovim Kodeksom osobnim sustavom humanih
vrijednosti, vlastite kulture i životnog iskustva.
Temeljna etička načela:
1.
Uvažavanje ljudskih prava i dostojanstva osobe
2.
Kompetentnost
3.
Profesionalna i znanstvena odgovornost
4.
Integritet znanosti i struke
Zadatak za studente:
Navedite, ukratko, što bi po vama podrazumijevalo
svako pojedino temeljno etičko načelo – kakvo
ponašanje i pristupe psihologa?
-
U manjim skupinama.
-
Svaka skupina opisuje sva četiri načela.
-
Opisi se čitaju pred cijelom grupom.
Načelo 1. Uvažavanje ljudskih prava i
dostojanstva osobe



U svom radu psiholog će iskazivati bespogovorno
štovanje temeljnih ljudskih prava, dostojanstva i
vrijednosti svih ljudi.
Bit će svjestan postojanja individualnih i kulturalnih
razlika među ljudima, s obzirom na: dob, spol, rasu,
nacionalnost, etničko porijeklo, religijsku pripadnost,
seksualnu orijentaciju, tjelesne osobine, jezik i
socioekonomski status.
Nastojat će u svojem radu otkloniti sve oblike
diskriminacije, razlike prihvaćati na otvoren i tolerantan
način.
Prioritet načela:


Ovo bi načelo, zbog naglaska na moralna prava,
trebalo imati najveću važnost – prvenstvo, osim u
situacijama u kojima postoji prijetnja fizičkoj sigurnosti
bilo koje osobe.
Npr. klijent u tretmanu navodi da planira samoubojstvo
ili ubojstvo bivše partnerice…
Načelo 2. Kompetentnost



Pružat će samo one usluge i služit će se samo onim
tehnikama za koje je kvalificiran obrazovanjem ili
iskustvom.
Bit će svjestan važnosti znanstvenih i profesionalnih
dosega i ograničenja u područjima kojima se bavi.
Bit će svjestan dinamike razvoja psihologije kao
znanosti i primijenjene discipline, pratiti ovu dinamiku i
stalno stjecati i razvijati nove spoznaje i vještine.
Prioritet načela



Ovo bi načelo trebalo biti drugo po važnosti.
Kompetencija omogućuje da se pružaju stručne usluge
uz poštivanje dostojanstva drugih osoba.
Npr. psiholog bez ikakve edukacije ili iskustva u radu s
djecom nije kompetentan za rad s djecom, ali može to
postati uz dodatnu stručnu edukaciju i cjeloživotno
učenje.
Načelo 3. Profesionalna i znanstvena
odgovornost



Biti svjestan profesionalne i znanstvene odgovornosti
prema osobama s kojima dolazi u profesionalni
doticaj, prema zajednici i društvu u kojemu živi i radi.
Moralnim standardima i ponašanjem poticati
izgradnju pozitivnog stava javnosti prema psihologiji i
psiholozima.
Poticati profesionalnu i znanstvenu etiku svojih kolega
te sprječavati ili izbjegavati neetično ponašanje.
Prioritet načela:


Ovo bi trebalo biti načelo treće po važnosti. Od
psihologa se očekuje da pokažu najviši integritet u
svim svojim odnosima.
Ponekad, iako rijetko, otvorenost i izravnost se
podređuju načelima uvažavanja prava i dostojanstva
i kompetentnosti.
Načelo 4. Integritet znanosti i struke





Promicati integritet psihologijske znanosti,
obrazovanja psihologa i psihološke prakse.
Biti otvoren, pošten i uvažavati druge.
Biti realan i korektan u opisivanju rezultata
istraživanja, podučavanja, pruženih usluga i sl.
Izbjegavati ponašanja koja mogu nanijeti štetu slici
psihologa ili psihologije kao struke.
Ulogu psihologa u društvu objašnjavat će svim
zainteresiranim strankama, te nastojati djelovati u
skladu s tom pozitivnom ulogom.
Prioritet načela:


Ovom bi načelu trebalo pridati najmanju važnost u
odnosu na ostala.
Iako je odgovornost prema društvu i zajednici
važna, ipak je podređena uvažavanju prava i
dostojanstva ljudi, kompetentnosti psihologa i
profesionalnoj odgovornosti.
Što ako ništa ne vrijedi…?



Ponekad će se pojaviti etičke dileme koje niti jedno od navedenih načela
neće moći riješiti. Tada se očekuje da psiholog krene u proces etičkog
odlučivanja, koje također mora biti javno prihvatljivo.
Ponekad je odluka stvar vlastite savjesti psihologa, međutim i to bi trebalo
biti rezultat nekog razumnog i prihvatljivog procesa etičkog odlučivanja (ne:
„…zato što ja tako želim…”)
Ako psiholog pokaže da se potrudio primijeniti etička načela u rješavanju
dileme i da je rješenje na koncu donio prema vlastitoj savjesti, jer nije bilo
boljeg načina, proglasit će se da se pridržavao kodeksa etike.