Transcript 2 Povijest Moralna nacela

Razmislite:



Koja je to najneočekivanija, iznenađujuća, šokantna
profesionalna aktivnost o kojoj ste dosad učili?
Što niste očekivali biti ili raditi kao budući
psiholog?
Je li se što promijenilo u očekivanjima drugih od
vas?






Ogromna raznolikost ljudskih potreba i problema.
Obaveza pomaganja klijentima koje ne bi sami
odabrali.
Promjena osobnih odnosa – prijatelji i obitelji ih
tretiraju kao stručnjake iako još studiraju.
Osjećaju da se svaki savjet koji daju prijateljima
tumači kao psihoterapija.
Osvješćivanje velike odgovornosti u pomaganju
drugima.
…
Razmislite o sljedećem:




Porijeklo etičke kulture pojedinca – koje su
vrijednosti i tradicije moje obitelji?
Moralna usmjerenost moje obitelji ili drugih meni
važnih osoba – kako bi je opisali?
Profesionalna usmjerenost moje obitelji ili drugih
meni važnih osoba – kako bi je opisali ?
Kako se to odražava na vaše shvaćanje pojma
etičnog stručnjaka?
Uzori etičnosti su, npr.:
(Osobe kakvog javnog ponašanja?)


Primjeri slučajeva izvrsnih etičnih postignuća:
koje su osobine/vrline potaknule te slučajeve –
npr. u novinarstvu? U medicini? I sl.
Etička kultura u psihologiji ne mora odgovarati
tradicionalnim vrijednostima studenata:
- npr. posuđivanje novca prijatelju / klijentu u
psihoterapiji…
 Etička kultura u psihologiji uključuje:









znanstveno razmišljanje,
uvažavanje složenosti ponašanja,
praksu zasnovanu na znanosti,
cjeloživotno učenje,
širenje znanja,
toleranciju različitosti,
tradiciju pomaganja,
poboljšanje društva i socijalne pravde.








Studenti pokazuju sposobnost preispitivanja
vlastitih svjesnosti, znanja i vještina:
moralnog rezoniranja i ponašanja,
vrijednosti i uvjerenja koja proizlaze iz kulturnog
konteksta,
etičkih kodeksa, načela i usmjerenja.
U tome im pomaže:
fleksibilnost,
otvorenost prema novim idejama i promjenama,
svijest o i prihvaćanje razlika u moralnim i etičkim
vrijednostima u drugačijim kulturama.




Počeci: antika, srednji vijek i renesansa
19.st.: Jeremy Bentham i John Stuart Mill –
utilitarizam: svjesna primjena moralnih načela
vodi postupke ljudi.
Načelo koristi ili najveće sreće: postupci su
ispravni ako potiču sreću, a pogrešni ako
proizvode nesreću
bit je u posljedicama postupaka (teleološka
teorija, grč. telos = krajnji cilj).



20. st.: Immanuel Kant – deontološka etika:
Moramo odrediti što je ispravno prije nego
znamo što je dobro.
Kategorički imperativ ili univerzalni zakon:
Što bih trebao činiti? Bez obzira na posljedice.
Etička načela moraju služiti svima jednako, a i
drugima kao i sebi samom – poštovanje.



Meta-etika (Rawls, 1971.) - Moralna načela
prethode i nužna su za razvoj pravila – osjećaj
pravde.
Etika skrbi (Beauchamp i Childress, 1994.) Naglašava značajke bliskog odnosa: emocionalna
posvećenost i volja da se djeluje u korist osobe bitnije kako se postupa, s kojim motivima i
poticanje pozitivnog odnosa nego same odluke.
Feministička etika (Gilligan, 1982.)– briga za
slabije zaštićene populacije – manjinske skupine.





Najnoviji pristup, 20./21 st. - naglasak na etici
u profesijama, poslovanju, javnoj politici.
Ponašanje u skladu s prihvatljivim
standardima.
Profesionalna etika - etički kodeks:
vodič za ponašanje unutar struke,
informira javnost o očekivanom ponašanju
stručnjaka.




Dobročinstvo – postoje drugi ljudi čije stanje
možemo poboljšati.
U psihologiji: poticanje psihičkog zdravlja
Pozitivna obaveza pomaganja klijentima
odabirom i pružanjem stručnih usluga
Etičko načelo: kompetencija



Ne-zlonamjernost – obaveza da se ne nanosi
šteta drugima
Psiholozi: trude se da klijentima čine dobro, a ne
zlo
Etičko načelo: izbjegavati štetu



Pravednost – pošteno, jednako i primjereno
pružanje usluga, određeno društvenim
normama.
Psiholozi: sve osobe imaju pravo zatražiti i imati
koristi od psiholoških usluga, bez obzira na
rasu, vjeru, nacionalnost, spolnu orijentaciju i
dr.
Etičko načelo: ne diskriminirati klijente.



Poštivanje autonomije klijenta – sloboda da
čini što želi, sve dok time ne ograničava prava
drugih osoba.
Psiholozi: tretiraju klijente kao samostalne i
neovisne sudionike u odlučivanju o tretmanu.
Etičko načelo: informirati i tražiti suglasnost od
klijenata



Vjernost: obaveza održanja obećanja, obaveza i
iskrenosti.
Psiholozi: pitanje povjerenja ključno u odnosu s
klijentom.
Etičko načelo: zaštita povjerljivosti i dobivanje
suglasnosti uz informiranje.



Opće dobročinstvo – odgovornost prema široj
javnosti i društvu.
Psiholozi: odgovorni društvu u kojem žive i
rade, od susjedstva do države, i dobrobiti svih
ljudi u tim sredinama.
Etičko načelo: zaštita korisnika usluga kroz
zaštitu psihologijskih testova i zaštita javnosti
od neetičnih postupaka kolega psihologa.





Moralna načela nisu apsolutni vodiči ljudskog
ponašanja.
Postoji li hijerarhija moralnih načela po
važnosti ili prvenstvu?
Često situacija određuje što ima prvenstvo:
- npr. suglasnost klijenta čija se sposobnost
odlučivanja testira?
Preporuka: pokušati najviše umanjiti negativne
učinke narušavanja moralnih načela:
– svesti štetu na najmanju moguću!


Uspješan student završne godine, pod pritiskom da
ostvari što bolji prosjek ocjena, prepisuje na ispitu.
Posljedica – pad ispita ili čak poništavanje predmeta.
Što bi profesor trebao učiniti?
Koje moralno načelo ima prvenstvo?




Ne čini štetu osobi?
Dobročinstvo?
Vjernost/Povjerljivost?
Uvijek važno odvagnuti – lakše sagledavamo
ako uzmemo u obzir etičke postupke koji slijede
– posljedice.