Transcript Pamćenje
PROMJENE U SPOSOBNOSTIMA U STAROSTI TJELESNE SPOSOBNOSTI KOŠTANO MIŠIČNI SUSTAV • ATROFIJA MIŠIĆA • SMANJENA SNAGA I TONUS MIŠIĆA • KRHKOST KOSTIJU – OSTEOPOROZA • DEGENERATIVNE PROMJENE U ZGLOBOVIMA – UPALE • SMANJENA ELASTIČNOST LIGAMENATA, TETIVA I ZGLOBOVA KOŽA • SMANJENA ELASTIČNOST – BORE • PROMJENA RASPOREDA MASNOG TKIVA • STARAČKE PJEGE • GUBITAK KOSE • SIJEDA KOSA OSTALE TJELESNE PROMJENE: • ŽIVČANI SUSTAV (ODUMIRANJE STANICA, • • • • • • • • USPORENOST) KRVOŽILNI SUSTAV (SRCE, ŽILE, TLAK) DIŠNI SUSTAV (KAPACITET PLUĆA) MOKRAĆNI SUSTAV (FILTRIRANJE, UČESTALOST) PROBAVNI SUSTAV (AKTIVNOST, APSORPCIJA) SUSTAV ŽLIJEZDA S UNUTARNJIM IZLUČIVANJEM (HORMONI) IMUNOLOŠKI SUSTAV SLABI, AUTOIMUNE REAKCIJE JAČAJU SPOLNI SUSTAV (RAZLIKA ŽENE-MUŠKARCI) METABOLIZAM (USPOREN) 10 NAJČEŠĆIH UZROKA SMRTI STARIH LJUDI: • Srčane bolesti • Rak • Cerebrovaskularne bolesti • Opstruktivne plućne bolesti • Upala pluća i gripa • Dijabetes • Nesreće • Alzheimerova bolest • Bolesti bubrega • Infekcije krvi 10 NAJČEŠĆIH KRONIČNIH STARIH LJUDI: • Artritis • Povišeni krvni tlak • Oštećenje sluha • Srčane bolesti • Očna mrena • Deformacije udova • Kronična upala sinusa • Dijabetes • Zvonjava u uhu (tinitus) • Oštećenje vida MOTORIČKE SPOSOBNOSTI JEDNOSTAVNO VRIJEME REAKCIJE • Najkraće oko 18 godina, usporava se iza 40 godina • Duže za vidne nego za zvučne podražaje • Veća izloženost nesrećama SLOŽENE REAKCIJE • Opće opadanje brzine zbog: - Slabije oštrine osjetila - Sporije provodljivosti impulsa kroz periferne živce - Sporije obrade u mozgu MOTORIČKE VJEŠTINE – FUNKCIONALNA SPOSOBNOST: • Usporenje se kompenzira povećanom pažnjom • Prvo opadaju temeljne vještine, prve stečene u djetinjstvu • Sljedeće opadaju vještine svakodnevnog života – samozbrinjavanje • Procjena funkcionalne sposobnosti – procjena (ne)ovisnosti OSJETILNE SPOSOBNOSTI: PROMJENE U OSJETILIMA OSJETILO VIDA: • • • • Suženje otvora zjenice Smanjena sposobnost akomodacije očne leće Očna mrena Suženje vidnog polja OSJETILO SLUHA: • • • • • • • Slabi iza 40 godina Okoštavanje zglobova 3 koščice u srednjem uhu Slabija čujnost visokih tonova Slabo razumijevanje govora Slabija čujnost u uvjetima buke Zujanje u uhu Iza 50 godina slabi osjetilo za ravnotežu – vrtoglavice OSJETILA OKUSA I MIRISA: • Opada broj osjetnih kvržica na jeziku • Iza 70 godina smanjena osjetljivost za četiri okusa • Slabija mirisna osjetljivost OSJETILO DODIRA: • • • • Opada iza 50 godina Opada različitim tempom na različitim dijelovima tijela Jače smanjen osjet vibracija na stopalima, nego na ruci Osjet boli – prag boli veći, povećava se tolerancija na bol KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI Promjene u ostarjelom mozgu: • nakon 50 godina smanjuje se prostor koji mozak • • • zauzima u lubanji nakon 60 godina povećava se volumen cerebrospinalne tekućine broj neurona se smanjuje, procjene od 15% do 57% mozak sa starenjem ipak zadržava znatnu plastičnost i prilagodljivost Istraživanja: • Mankato, Minesota (Snowden, 1997.) - 700 redovnica u samostanu - najveća skupina donatora mozgova u svijetu. • Proučavanje njihovih mozgova - mozak i u starosti ima izuzetnu sposobnost promjene i rasta. • Časne sestre iz Mankata žive vrlo intelektualno poticajnim životom. • stimuliranjem mozga moguće potaknuti neurone na povećano grananje dendrita. • nove mogućnosti za prevenciju i liječenje bolesti mozga, npr. od Alzheimerove bolesti ili moždanog udara. Kognitivne sposobnosti koje se proučavaju u procesu starenja jesu: • Pamćenje • Učenje • Inteligencija PAMĆENJE Pamćenje je sposobnost zadržavanja i dosjećanja ranije usvojenih sadržaja. • Kratkoročno pamćenje - pamćenje sadržaja ne toliko važnih da bi ih bilo potrebno duže zadržavati, ali potrebnih za neku trenutnu aktivnost, npr. neki novi telefonski broj. • Dugoročno pamćenje - trajno zapamćivanje bilo namjerno naučenih bilo slučajno doživljenih sadržaja, npr. imena bliskih osoba, jezik i sl. Promjene u pamćenju: PROMJENE U KRATKOROČNOM PAMĆENJU: • Potreban veći broj ponavljanja. • Potrebno duže vrijeme za pamćenje (retenciju). Npr.: Što ste jutros pojeli za doručak? PROMJENE U DUGOROČNOM PAMĆENJU: • Prepoznavanje (rekognicija) – nema promjena. • Dosjećanje (reprodukcija) – teškoće pretraživanja, potrebno duže vrijeme, praznine u pamćenju. Npr .: Što ste obično jeli za doručak u djetinjstvu? Promjene u raznim oblicima pamćenja: • Epizodno pamćenje je zadržavanja informacija o tome kad i gdje se nešto u životu dogodilo – opada sa starenjem. Npr.: “Kako je protekao prvi dan prvog razreda OŠ? “ • Semantičko pamćenje je znanje osobe o svijetu - u starosti je produženo vrijeme dosjećanja, ali podaci su očuvani. Npr.: znanje šaha, značenje riječi i sl. • Radno pamćenje je kratkoročno pamćenje podataka– opada sa starenjem. Npr. brojevi telefona. Promjene u oblicima pamćenja… • Namjerno/eksplicitno pamćenje – namjerno: • • slabi zbog slabijeg radnog pamćenja – pomaže kontekst (ime filma – s kim ga gledali). Nenamjerno/implicitno/automatsko – ne slabi – oslanja se na poznate strategije (npr. prepoznavanje filma kad ga vidimo). Asocijativno pamćenje – teškoće stvaranja i dosjećanja veza među informacijama (lice – ime) – dodati više znakova (npr. susjed), smislenost poboljšava dosjećanje. Promjene u oblicima pamćenja… • Pamćenje autobiografskih davnih događaja – najbolje za one od 10-30 god, slabije za srednju dob • Bolje pamćenje nedavnih osobnih iskustava – zbog interferencije sa starim iskustvima – novija sjećanja jasnija. • Prospektivno pamćenje - budućih aktivnosti – bolje za događaje (sastanak) nego za vrijeme (za pola sata) – olakšavaju podsjetnici. • Obrada jezika – otežano: dosjećanje riječi, planiranje što reći – zbog ograničenja radnog pamćenja – pojednostavljuju rečenicu, gramatiku. Vježbe pamćenja – mnemotehnike: • vizualiziranje (naočale na radnom stolu), • stvaranje asocijacija (Biserka –biser), • mentalne mape (važnije zgrade u gradu), • razbijanje u manje cjeline (JMBG). UČENJE • Učenje je relativno trajna promjena ponašanja koja nastaje uslijed iskustva. Čimbenici koji djeluju na učenje: Učenje olakšava: • Intrinzična motivacija • Ponavljanje • Iskustvo Učenje otežava: • Nedostatak motivacije • Smanjena brzina • učenja Poteškoće pamćenja Čimbenici koji djeluju na učenje: Retroaktivna inhibicija - usvajanje novih znanja briše ranije usvojene sadržaje. Proaktivno olakšanje - stara znanja, usvojena ranije u životu, pomažu u stjecanju novih. INTELIGENCIJA • Inteligencija je složena sposobnost snalaženja u novim situacijama i rješavanja problema. Najčešća pitanja o inteligenciji u starosti: • Opada li inteligencija u starosti? • Ako opada, kada to počinje? • Je li opadanje ravnomjerno za sva područja inteligencije? • Može li inteligencija čak rasti? • Može li se vježbanjem umanjiti opadanje inteligencije u starosti? Hornova teorija inteligencije (Horn i Donaldson, 1980.): • Fluidna inteligencija (sposobnost apstraktnog rezoniranja) opada od srednjih godina, kao posljedica biološkog opadanja cns-a (nasljeđe, bolesti, povrede, stil života) • Kristalizirana inteligencija (stečene informacije i verbalne sposobnosti) raste s godinama, kao posljedica učenja i iskustva (obrazovanje, socijalizacija, mentalna aktivnost) Promjene inteligencije u razvoju Razina inteligencije u starosti ovisi o: • Razini inteligencije u mladosti: viša inteligencija • • • u mladosti – viša i u starosti; Stupnju obrazovanja: više obrazovanje – viša inteligencija u starosti; Vrsti inteligencije: perceptivna brzina – opada, verbalna i numerička inteligencija – raste; Razini mentalne aktivnost: veća aktivnost, viša inteligencija. Utjecaj vježbanja na inteligenciju u starosti: • Mozak zadržava plastičnost u starosti - vježbanje djeluje na kognitivne sposobnosti. • Plastičnost mozga u nekoj mjeri opada sa starenjem – unatoč vježbanju. Demencija • Demencija - klinički sindrom obilježen stečenim gubitkom kognitivnih i emotivnih sposobnosti koji je prisutan u tolikoj mjeri da ometa svakodnevnu aktivnost bolesnika i značajno smanjuje njegovu kvalitetu života. • Progresivna, neurodegenerativna bolest od koje uglavnom obolijevaju ljudi starije životne dobi. • Čimbenici rizika: starenje, nasljeđivanje specifičnih gena i posjedovanje ApoE4 genotipa. Rasprostranjenost demencije • Pogađa oko 6% starijih od 65 godina, raste s dobi, pa • • • • pogađa 25% starijih od 85 godina. Oko 2/3 svih demencija: Alzheimerova bolest. Godišnje prosječno: - mlađi od 60 god. -3 novooboljela/100.000 osoba; - stariji od 60 god. - 125 novooboljela/100.000 osoba. 17-25 milijuna ljudi u svijetu boluje od te bolesti. Veliki socijalni i ekonomski problem društvu jer obično nisu sposobni samostalno živjeti nego zahtijevaju brigu i skrb u instituciji. Znakovi bolesti • U ranoj fazi bolesti bolesnik počne zaboravljati, pa sve više • • • • • • • • – konfabulacije, opasan, ovisan o pomoći. Govor postaje usporen, pisanje, računanje, ponavlja što čuje (eholalija). Slabi orijentacija u prostoru, gubi se, u vremenu. Slabi samozbrinjavanje. Poremećaji prosuđivanja i ponašanja – neprimjereno. Smetnje afekta: apatičan i nezainteresiran, ili pak agitiran i nemiran, sumnjičav ili indiferentan. Tjelesno propadanje – težine, refleksa, funkcija – vezan za krevet. Traje 5-10 god, ali može i dulje. Lijekovi ublažavaju simptome bolesti, a stimulacija progresiju. Ne-kognitivni čimbenici koji djeluju na kognitivne sposobnosti: • Obrazovanje - pozitivno korelirano s rezultatima u testovima inteligencije i pamćenja. • Rad – djeluje poticajno na kognitivne sposobnosti u starosti. • Zdravlje i tjelovježba – održavaju kognitivne sposobnosti. • Terminalni pad - značajno opadanje kognitivnih sposobnosti do 5 godina prije smrti.