Transcript Document
Katedra za zdravstvenu psihologiju Kolegij: Neuropsihologija u radnoj terapiji Mirna Kostović Srzentić Znanja i vještine nakon ovog kolegija povezati kognitivne i druge psihičke funkcije s njihovom mozgovnom organizacijom prepoznati smetnje kognitivnih i izvršnih funkcija te aktiviteta kod bolesnika s oštećenjem mozga primijeniti neuropsihologijske testove namijenjene radnim terapeutima u cilju ispitivanja kognitivnih funkcija te će moći interpretirati značenje dobivenih rezultata prepoznati emocionalne promjene i promjene ličnosti koje prate mozgovno oštećenje prepoznati čimbenike o kojima ovisi oporavak kognitivnih i drugih funkcija nakon oštećenja mozga sve u cilju postavljanja temelja za planiranje rehabilitacije pacijenata s oštećenjem mozga Literatura – dopunska Galić, S. (2002). Neuropsihologijska procjena. Jastrebarsko: Naklada Slap. http://www.nakladaslap.com/detalj.asp?ID=219 Grieve, J. (2000). Neuropsychology for occupational therapists: assessment of perception and cognition. Oxford: Blackwell Science. Zarevski, P. (2001). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap. Zoltan, B. B. (1996). Vision, perception, and cognition: A Manual for the evaluation and treatment of the neurologically impaired adult. Thorofare: Slack. ORGANIZACIJA FUNKCIJA U MOZGU Cerebralna lateralizacija Funkcionalna organizacija moždane kore Cerebralna lateralizacija LIJEVA – DESNA HEMISFERA ? Izvor: Pinel (2002);Biološka psihologija, Naklada Slap Lijeva hemisfera Verbalna Jezik i govor: verbalno izražavanje i razumijevanje govora Čitanje, pisanje, računanje Verbalno pamćenje Orijentacija lijevo-desno Analitičko mišljenje i oblikovanje pojmova (=konceptualizacija) Desna hemisfera Neverbalna Procesiranje vidnih i prostornih informacija prepoznavanje predmeta položaj tijela u prostoru tijekom pokreta prostorni odnosi predmeta Konstruktivne sposobnosti Vizualno i prostorno pamćenje Orijentacija lijevo-desno (prostor. inverzija odnosa) Taktilno prepoznavanje Prepoznavanje lica Glazbene sposobnosti Emocije Lijeva Verbalna Procesira u obliku lingvističke deskripcije Analitička Analitičko mišljenje Sekvencijalno procesiranje informacija Vremenska analiza informacija Povezivanje uzroka i posljedica Desna Neverbalna Procesira u obliku slika Sintetička Sintetičko mišljenje Simultano i holističko procesiranje informacija Kreativno mišljenje Istraživanja pacijenata s oštećenjem L- D hemisfere: Lezije lijeve hemisfere uzrokuju teškoće u verbalnoj komunikaciji uključujući probleme s receptivnim i ekspresivnim govorom, deficite verbalnog pamćenja, oštećeno sekvencioniranje, izvođenje složenih manualnih i oralnih motoričkih sekvenci Lezije u desnoj hemisferi povezane su s deficitima vidnoprostorne percepcije i pamćenja, konstrukcijskim problemima i zanemarivanjem jedne strane prostora Razlike između hemisfera Lijeva hemisfera procesiranje pozitivnih emocija Desna procesiranje negativnih emocija oštećenja lijeve hemisfere češće depresivnost i anksioznost oštećenja desne hemisfere euforija i nekritičnost, odnosno smanjena anksioznost Dešnjaci – ljevaci i govor? (90% ima dešnjaka, a 10% ljevaka) Wada test pokazuje da kod 95 % dešnjaka i 70% ljevorukih govor kontrolira lijeva hemisfera Kod 15% ljevorukih desna hemisfera kontrolira govor, a u preostalih 15% obje hemisfere kontroliraju govor Anatomske (morfološke) razlike Interhemisferna komunikacija Hipokampalna komisura Massa intermedia Prednja komisura Optička hijazma Stražnja komisura Corpus callosum žuljevito tijelo Najveća komisura 200 milijuna aksona! Sindrom diskonekcije Izvor: Pinel (2002);Biološka psihologija, Naklada Slap Komisurotomizirani pacijenti; Sperry (1981, Nobelova nagrada) i Gazzaniga Primjer sudjelovanja obje hemisfere Jezični Zadatak Pacijenti s oštećenjem DH Pacijenti s oštećenjem LH Teorija hemisferne specijalizacije Globalno vs. lokalno procesiranje informacija Nejezični Zadatak Pacijenti s oštećenjem DH Pacijenti s oštećenjem LH Oštećenje LH Oštećenje DH Moses et al. 2002 Oštećenje L H Stiles et al. 2003 Oštećenje D H Funkcionalna organizacija moždane kore Zašto predavanje iz funkcionalne organizacije moždane kore? To je područje mozga zaduženo za “najviše funkcije” kao: Percepcija različitih osjeta Upravljanje pokretima i motoričkim vještinama Mišljenje Pamćenje Jezik i govor I sve ostale kognitivne i više mentalne funkcije Omogućava svjesnost o emocijama Izvršne funkcije i kontrolu ponašanja Neocortex ili isocortex se pojavio posljednji u evoluciji i zauzima 90% ukupne mase moždane kore Ima šest slojeva 70% - 80% kortikalnih neurona su piramidni neuroni Tri vrste područja u moždanoj kori Raniji model Hijerarhijski Funkcionalno homogen Serijski Asocijativno područje Sekundarno osjetno područje Primarno osjetno područje Talamus Receptori Suvremeni model Hijerarhijski Funkcionalno odijeljen Paralelan Pet podtipova funkcionalnih zona korteksa prema Mesulamu (1998) Specifična za modalitet 1. 2. 3. 4. 5. primarna osjetna i motorička područja unimodalna asocijacijska područja heteromodalna asocijacijska područja paralimbička polja limbička polja Transmodalna Unimodalna asocijacijska područja = primaju informacije iz primarnih senzornih područja (vidnih, slušnih i somatosenzornih) i uključena su u njihovu složenu analizu homotipni izokorteks temeljne informacije: boja, pokret, oblik i visina tona složenije: predmeti, lica, slova, prostorna obilježja i sekvence zvukova deficiti specifični za modalitet Heteromodalna asocijacijska područja = povezana su s nekoliko unimodalnih asocijacijskih područja u prefrontalnom korteksu, posteriornom tjemenom korteksu, dijelu lateralnog sljepoočnog korteksa pretvaranje percepcije u prepoznavanje, slova u značenje, scene i događaje u iskustva, prostorna obilježja u predmet istraživanja složenija, globalnija oštećenja Primjer heteromod. asocijacijskog područja Posteriorni parijetalni asocijativni korteks = prima informacije iz 3 osjetna sustava – vidnog, slušnog i somatosenzornog. Od tamo većina informacija odlazi u motorička područja kore Oštećenja dovode do apraksije i jednostranog zanemarivanja Limbička polja odgovaraju paleokorteksu i arhikorteksu veza s hipotalamusom nadzor nad endokrinim i autonomnim sustavom modulacija nagona i motivacijskih stanja doživljavanje i izražavanje emocija učenje i pamćenje Paralimbička polja mezokorteks i dio izokorteksa imaju važnu ulogu u povezivanju i usklađivanju emocija i ponašanja s relevantnim unutarnjim i vanjskim ciljevima gyrus parahippocampalis, gyrus cinguli, retrosplenijalno područje, kaudalni orbitofrontalni korteks, insulu i temporalni pol Pet neurokognitivnih mreža (Mesulam 1998) 1. mreža prostorne pažnje dominantna DH, posteriorni tjemeni korteks, čeona područja za upravljanje očnim pokretima, gyrus cinguli dominantno u LH - Wernickeovo i Brokino područje 3. mreža za eksplicitno hipokampalno-entorinalno područje i amigdaloidne jezgre 4. mreža za radno pamćenje i prednji dio čeonog korteksa i dijelovi posteriornog tjemenog korteksa 5. mreža za prepoznavanje lica središnji temporalni korteks i temporopolarni korteks 2. mreža za govor pamćenje / emocije izvršne funkcije i objekata FUNKCIONALNA PODJELA MOŽDANE KORE Primarni motorički korteks Motorički asocijacijski korteks Prefrontalni korteks Centar za govor Primarni slušni korteks Slušno asocijacijsko područje Primarni somatosenzorički korteks Senzorički asocijacijski korteks Vidno asocijacijsko područje Primarni vidni korteks Wernickeovo područje KORTIKALNO PODRUČJE Prefrontalni korteks Primarni motorički korteks Motorički asocijacijski korteks Primarni somatosenzorički korteks Senzoričko asocijacijsko područje Primarni vidni korteks Vidno asocijacijsko područje Primarni slušni korteks Slušno asocijacijsko područje FUNKCIJA Rješavanje problema, svjesnost emocija, mišljenje, radno pamćenje, pažnja i izvršne funkcije… Započinjanje voljnih pokreta Koordinacija složenih pokreta Prima taktilne informacije iz tijela Obrađuje informacije iz više modaliteta Opažanje jednostavnih vidnih podražaja Složeno procesiranje vidnih informacija Detekcija kvalitete zvuka (glasnoća, ton) Složeno procesiranje slušnih informacija Oštećenja primarnog motoričkog područja Uzrokuju mišićnu slabost (paresis) ili kljenut (paralysis) mišića Oštećenja premotoričkog područja Uzrokuju poremećaje izvođenja složenih i voljnih pokreta = apraksije Oštećenja primarnog senzoričkog p. Izaziva lokalizirane senzorne pojave (hiperstezije, parastezije, hipostezije) Oštećenja asocijativnih senzoričkih p. Poremećaji taktilne percepcije – nemogućnost prepoznavanja predmeta dodirom (taktilna agnozija) Aktivacija vidnog korteksa Aktivacija slušnog korteksa Prefrontalni korteks... Izvršne funkcije, rješavanje problema i planiranje, pažnja, radno pamćenje, emocionalna regulacija ... Slike uma… aktivacija pri jezičnim zadacima Images of Mind Slušanje riječi Izgovaranje riječi (Raichle Marcus) Gledanje riječi Razmišljanje o riječima Aktivacija pri zadatku pamćenja Područja važna za PAMĆENJE Pinel, 2002 Istraživanja Maguire i sur. (1997, 2000) – taxi vozači Londona Limbički sustav U ponašanju se mogu razlikovati 3 funkcionalna sustava: Kognicija Izvršne funkcije Emocionalnost Neuropsihloško ispitivanje ???