Transcript Djeca ometena u razvoju

Odgoj djece s posebnim potrebama
-uvod
S posebnim potrebama, ometeni u
razvoju, sa smetnjama u razvoju...
 Djeca
+ odrasli (danas gotovo sva djeca
prežive do odrasle dobi- s fizičkim i psihičkim
posljedicama zbog osnovne bolesti)
 Nazivlje/ (=) obilježavanje:
invalidnost, (ab)normalno !!
epileptičar, astmatičar, dijabetičar,
distrofičar, cerebralac
NE
S posebnim potrebama, ometeni u
razvoju, sa smetnjama u razvoju...
 Oštećenje
 Nesposobnost
 Ometenost
Struktura/funkcija
Aktivnost
Interaktivnost
 Odbijanje,
tolerancija (posljedica
osjećaja superiornosti), prihvaćanje,
integracija, inkluzija
Različiti? NE: drugačiji
Gerison Lansdow, iz Izvješća o životu djece s invaliditetom
Svatko se od nas po nečemu razlikuje od
drugih, a uz to su neka naša svojstva još
“više različita” od ostalih.
 Ali, svi smo – ne znam ni sam… - drugačiji
na različite načine.

Heterogena skupina: djeca s razvojnim
smetnjama i djeca s kroničnim bolestima
 Mentalno retardirani i autistični,
gluhi i nagluhi, slijepi i slabovidni,
s govornim i jezičnim teškoćama,
s motoričkim poremećajima/ tjelesnim oštećenjima,
s kroničnim bolestima,
s poremećajima u ponašanju
 Solitarne ili kombinirane smetnje

većina
National health interview survey, 1994.-95.
15-18% djece i mladih
ima neki oblik kroničnog
stanja uključujući fizička stanja, razvojne poteškoće,
smetnje učenja ili psihičke smetnje
 Ako se tome doda: govorni poremećaji, oštećenja sluha i
vida, česte upale (uha), kožne alergije i druga česta
stanja:
više od 30% djece
 6-7% djece i mladih
ograničeno je u svojim
aktvnostima zbog kroničnih zdravstvenih smetnji
 1-2% disability (nesposobnost):
40% njih ima poteškoće razvoja i smetnje učenja, 35%
kronične fizičke bolesti, 25% kronične psihičke smetnje

Intervencija zajednice
1.
2.
3.
Posebna i multipla zdravstvena zaštita
Drugi profesionalci: radni terapeuti,
psiholozi, nutricionisti, fizioterapeuti
Školsko okruženje, redovno/ izvanrednih
uvjeta – modifikacije u svrhu prilagodbe:
uklanjanje fizičkih barijera, posebna
edukacija, posebna njega
Djeca ugrožena iz sociokulturnih i
Obaveza: pomoći??,
ekonomskih razloga
informirati!!!!!









Odrastanje bez roditeljske ljubavi
Ratni uvjeti
Uvjeti u obitelji, školi, zajednici, naciji
Siromaštvo Povećava rizik smrtnosti osim smrti zbog suicida i prometnih nesreća
Djeca iz posebnih etničkih skupina
Djeca roditelja lošeg ugleda
Djeca beskućnici
Djeca bjegunci i odbačena djeca
“ranjivi ali nepobjedivi” (ovisno o biološki pozitivno predodređenom
temperamentu i o pozitivnoj okolini; Werner EE 1982.)
Preživljavanje, odrastanje, sazrijevanje u zdravu odraslu osobu: ČUDO ali i realnost
Zanemareni
 Zapostavljeni
 Zlostavljeni
 Zloupotrebljeni

Zlostavljanje i zanemarivanje djece





Fizičko zlostavljanje: namjerno ozljeđivanje djeteta s
posljedicama tjelesnim i emocionalnim
Fizičko zanemarivanje: uskraćivanje prehrane, odjeće,
njege, sigurnosti
Psihičko zanemarivanje: teroriziranje ponašanjem i
verbalno, uskraćivanje emocionalne potpore
Seksualno zlostavljanje: postizanje seksualnog
zadovoljstva odraslog uključivanjem djeteta
Münchausen-ov sindrom: roditelj izmišlja tegobe djeteta
u svrhu vlastite koristi
Kronične bolesti, US, 0-20g.













Astma
VCC
Konvulzivne bolesti
Artritis
Diabetes mellitus
Rascjep usne/nepca
Anemija srpastih stanica
Down s.
Cistična fibroza
Hemofilija
ALL
Mišićna distrofija












/ 1000
15
10
3
3
1,4
1,4
1,2
1,0
0,2
0,15
0,11
0,06
Osobitosti osoba s
posebnim potrebama
Prema podacima UN
Broj osoba s posebnim potrebama:
oko ½ milijarde stanovnika Zemlje
 Od 1980. do 1990.- tendencija porasta zbog
različitih razloga, a među njima i stanje hrane,
vode, ratovi
 U HR
oko 450 000 (=10% stanovništva),
od toga 150 000 s većim teškoćama

Osobe s posebnim potrebama
Sve koje imaju teškoće socijalne integracije
uslijed nekih psihičkih ili tjelesnih oštećenja
kao što su
mentalna retardacija, autizam, specifične
teškoće učenja, oštećenja vida i sluha,
motorička oštećenja, kronične bolesti,
višestruka oštećenja

Donedavni pogledi
Oštećenje – hendikep
je individualni problem,
rehabilitacijom se očekivala promjena kod
samih tih osoba

Danas
Oštećenje je
mnogo više od individualnog problema i
može se razumjeti samo kao rezultat
socijalnih, ekonomskih i ekoloških faktora
 U samom društvu ima mnogo
hendikepiranih okolina i stavova njima je potrebna prilagodba




Međunarodni propisi doveli su do promjena: u
društvima dolazi do razvoja/ promjene svijesti o
pravima njihovih građana, pa i povijesno
marginaliziranih skupina:
Deklaracija UN o pravima osoba s invaliditetom
1975.
Standardna pravila o izjednačavanju mogućnosti
za osobe s posebnim potrebama 1994./99.
(Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva, mladeži)
Današnje stajalište o odnosu patološkoga oštećenja i normalnogazdravoga u jedne iste osobe
Da bismo razumjeli ponašanje osobe s
posebnim potrebama, potrebno je
razumjeti odnos oštećenja i društvene
sredine u kojoj osoba živi,
tj.ustanoviti ne samo osobitosti oštećenja
nego i utjecaj dobrih i loših uvjeta okoline
na ponašanje

Stajalište o odnosu patološkoga oštećenja i normalnoga- zdravoga u jedne
iste osobe
1=patološki
3
3
2=normalno
3=različiti ljudski sustavi
1
4=osobe s posebnim potrebama
4
2
Osobine i ponašanje opp smještene su u prostor patološkoga i normalnoga/
zdravoga:
njihove “slabe strane” su u sustavu patološkoga, “jake strane” u sustavu
normalnoga,
a velik broj osobina i ponašanja rezultat je međusobnog utjecaja oštećenja i
cjelokupnog sustava čovjek u njegovoj životnoj sredini
Takvo je ponašanje osoba s posebnim
potrebama rezultat preplitanja
“normalnoga” i “oštećenoga”,
što će dominirati ovisi –
i o oštećenju
i o sredini u kojoj osoba živi

3
3
1
4
2
Npr., osoba s PCI:
Neka oštećenja će biti kratkoročna- npr.emocionalne smetnje (1)
Neka oštećenja će biti dugoročna- npr.teškoće u kretanju (1)
Oštećenje će utjecati na organizaciju života osobe- npr.putuje u školu kolicima (3)
Radni učinci mogu biti isti kao u svake druge osobe (2)
Gleason JJ. Special education in context. Cambridge
University Press, 1989.
Potrebno je biti svjestan ograničenosti
našeg znanja o osobama s posebnim
potrebama, pa ga proširivati, produbljivati.
 Često su za pogrešne prosudbe o
prognozi razvoja opp,
odgovornije naše ograničene sposobnosti
nego realno oštećenje.

Reynolds MC. A historical perspective: The delivery of
special education to mildly disabled and at risk students.
.
Remedial and Special Education 1989; 10 (6):7-11

Suvremeni pristup obrazovanju oppReynoldsov obrazovni kontinuum
Učenici se
usmjeravaju
prema
spec.uvjetima
samo koliko je
prijeko
potrebno
Vraćaju se prema
redovnim uvjetima
što je prije moguće
Škole u instituciji
Škole po posebnim programima
Posebni razredi u redovnoj školi, full time
Posebni razredi u redovnoj školi, part time
Resource rooms- posebni prostor u
redovnoj školi za rehabilitativne programe,
part time
Redovni razred uz savjetodavnu pomoć
Redovan razred
Važno:
Za većinu djece s pp, mjesto je u
redovitom razredu, posebni uvjeti se
preporučuju samo onoliko koliko je nužno
 Osnovni princip u edukacijskoj integraciji=
prohodnost sustava što znači i mogućnost vraćanja iz posebnih
u redovite uvjete

Stančić V. - INTEGRACIJA
Integracija je kreiranje uvjeta djetetu koji će omogućiti u svakom
konkretnom slučaju
najmanje restriktivnu okolinu za njegov razvoj,
otvarajući alternative na odgojno obrazovnom kontinuumu uz
osiguranje protočnosti sistema,
pri čemu ima prednost kad god je to moguće smještaj djeteta u redovne
odgojno obrazovne ustanove,
uz kreiranje pretpostavki za njihov prihvat, obrazovanje, rehabilitaciju,
psihološko povezivanje sa socijalnom sredinom,
a pri tom je odg.obraz.integracija samo sredstvo šire socijalne
integracije, u skladu s otklanjanjem segregacije koja još uvijek
djeluje u široj socijalnoj sredini

Wolfensberger W. An overview of social role valorization and some reflections
on elderly mentally retarded persons. U Janicki MP, Wisniewski HM. Expanding
systems of service delivery for persons with developmental disabilities

Uloge koje se pridaju osobama s pp
Potcjenjivanj
e zbog:
sažaljenje
milosrđe
prijetnja
bolest
neljudskost
ismijavanje
strah
Mental.
bolest
+
+
+
+
+
+
+
MR
+
+
+
+
+
+
Starija dob
+
+
+
+
+
Alkohol.
+
+
+
Siromaštvo
+
+
+
+
+
+
Manjinska
grupa
Epi
+
+
Droga
+
+
Krivična
djela
Fizički
hendikep
+
+
Gluhoća
+
+
Sljepoća
+
+
Nepismeno
st
+
+
Disidenti
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
Zaštita (i zdravstvena)
djece ometene u
razvoju
Definicije, podjela, medicinski
i socijalni pogled
Sve važniji i sve veći problem
i zdravstveni i socijalni; i u razvijenim i u zemljama u
razvoju
 Ometenost ima
zdravstvene, psihičke i socijalne posljedice;
i na dijete, i obitelj, i zajednicu


Prvenstveni zahtjev svake zdravstvene zaštite i
zaštite djece šire je sprječavanje oštećenja i
habilitacija djece čim ranije
Bolesti dovode do posljedica koje mogu
utjecati na-sposobnost čovjeka da se razvija,
-sposobnost čovjeka da obavlja svoje
životne funkcije kao biološko i socijalno biće
 Te posljedice se po SZO mogu podijeliti na
oštećenje, nesposobnost, ometenost

Oštećenje (impairment)
Gubitak ili nepravilnost
psihičkih, fizioloških, anatomskih
struktura ili funkcija
 Uzroci različiti
 Poremećaj na razini organa:

pr.gubitak ekstremiteta, malformacija organa,
mentalna retardacija, gluhoća, hemofilija
Nesposobnost (disability)
Ograničenje ili smanjena sposobnost
obavljanja neke aktivnosti na način koji je
normalan za čovjeka,
ali koje ne mora remetiti njegov normalan život!
Posljedica je oštećenja
 Poremećaj je na razini djelovanja osobe:

pr.nemogućnost izvođenja nekih pokreta, govora,
čitanja, kontaktiranja s okolinom

Uzroci: genetski, antenatalni, perinatalni
poremećaji, nesreće, zarazne bolesti
Ometenost (handicap)
Nepovoljno stanje koje
stalno ograničuje i sprječava ispunjavanje uloge
koja je normalna za određenu osobu (a normalna je

ona osoba koja može sudjelovati u širem opsegu ljudskih aktivnosti
jednako kao i njeni vršnjaci - a bez brige i pomoći okoline)
Posljedica je oštećenja i nesposobnosti: oni
prelaze u ometenost kad onemogućuju osobu
da radi ono što se od nje u normalnim
okolnostima očekuje
 Poremećaj na razini međusobnog djelovanja
osobe i okoline: pr.dijete se ne može igrati, učiti, stjecati
iskustva koja će mu omogućiti da se brine samo za sebe i stvara
socijalne kontakte
Ometenost= bolest+okolina
Oštećenje ili nesposobnost prelaze u
ometenost ovisno o težini bolesti, ali –
i socijalni činioci !! mogu pojačati ili
smanjiti ometenost
 Dakle:
sposobnost ometenog djeteta da prevlada
oštećenje/ nesposobnost ovisi o
reagiranju okoline, prihvaćanju okoline,
prilagođavanju okoline !!


Većina oštećene djece sposobna je da se prilagodi
svom ograničenju - njihov razvojni proces teče relativno
normalno

Ukoliko se dijete diskriminira, segregira, stigmatizira,
odbaci ili obitelj previše štiti dijete – mogućnosti
normalnog razvojnog procesa nestaju jer dijete ne
aktivira svoje vlastite snage
Najveća opasnost od oštećenja/nesposobnosti u
djetinjstvu jest da
poremete normalni razvojni proces djeteta

život
Kvaliteta života ometenog djeteta je
slabija od života vršnjaka, pogotovo u
manje razvijenim zajednicama:
veći morbiditet i mortalitet,
odgoj i obrazovanje manji,
zadovoljavanje fizičkih, psihičkih i socijalnih
potreba zaostaje

obitelj
Obitelj doživljava ometeno dijete kao teret
 Umjesto povoljnog prilagođivanja djeteta i
okoline,
doći će do nepovoljne interakcije - ljubav prema
djetetu prerasta u problem za obitelj
zbog preopterećenosti majke brigom, zbog
zanemarivanja druge djece, obaveza ostalih
članova obitelji -može doći do sukoba i agresije
 Zbog toga kod zaštite djeteta treba imati u vidu
cijelu obitelj

zajednica
Zajednica je opterećena
naporima za stvaranje humanih odnosa
prema ometenim osobama,
socijalno-ekonomski opterećena: troškovima
posebnog školovanja, socijalne zaštite,
prilagođavanja okoline, troškovima
potpore obitelji, te smanjene radne
sposobnosti

Oblici oštećenja i ometenosti
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Lokomotorna oštećenja (poremećaj pokretljivosti,
manualne spretnosti)
O.vida (slabovidnost, sljepoća)
O.komunikacije (o.sluha, govora, čitanja i pisanja)
Intelektualna o.(mentalna zaostalost, oštećena
sposobnost učenja, orijentacije, memorije, svijesti)
Emocionalna o.(poremećaj ponašanja, antisocijalna
ponašanja, emocionalna nezrelost, neuroza, psihoza,
ovisnosti)
O.unutarnjih organa (poremećeno uzimanje hrane i
ekskrecija, ovisnost o aparatima)
Nevidljiva o.(diabetes, epilepsija, hemofilija)
Ostale (manjak dijelova tijela, neprirodni pokreti)
Uzroci ometenosti (ovise o stupnju razvoja,
socijalnog i ekonomskog neke zajednice, te o ostalim uvjetima
života zajednice)
U zemljama u razvoju:
pothranjenost, zarazne
bolesti, nesreće, nasilje,
manjak zaštite u porodu;

pomanjkanje edukacije,
aglomeracija siromašnih
u velikim gradovima,
diskriminacija, nepovoljni
socijalni odnosi
U razvijenim zemljama:
genetski, antenatalni,
perinatalni poremećaji,
nesreće, zarazne bolesti
za koje nema lijeka;
nepovoljne karakteristike
industrijaliziranog i
potrošačkog društva

Incidencija i prevalencija









Oko 3% djece rodi se s prirođenom razvojnom nepravilnošću
Oko 10% djece rodi se oštećeno ili kasnije zadobije psihička, fizička i
senzorna oštećenja
Udio oštećene djece u zemljama u razvoju:15-20%, više nego u
razvijenim zemljama
U HR- najveća prevalencija u dobi 7-15 g.: 160/ 100 000 djece
Sveukupni obuhvat otežan, kao i procjena učestalosti
Obično se lakša oštećenja ili ne otkriju ili ne registriraju, osobito u
predškolskoj dobi
Najčešće se otkriju na pregledima za školu ili rano u početku
školovanja kad ne mogu savladati zahtjeve
U HR: Pravilnik o utvrđivanju, razvrstavanju i evidenciji osoba sa
smetnjama u psihofizičkom razvoju- za komisijsko utvrđivanje
oštećenja
Potrebno je u pojedine regije uvesti registre- to bi dalo uvid u broj ove
djece, ali i u njihove potrebe
Principi zaštite
Zaštita podrazumijeva
zdravstvene i socijalne mjere-za sprječavanje oštećenja, za rano
otkrivanje, liječenje,
-osposobljavanje i rehabilitacija,
-uključivanje u život zajednice

Smjernice zaštite prema SZO
► Većina
oštećenja može se spriječiti
► Ometenoga ne odvajati od normalnoga
života, ne obilježavati socijalno, ne
svrstavati u manje vrijedne osobe
► Definirati preostale sposobnosti i
razvijati ih
► Osigurati razvojni proces jednako kao
neometenima


Osnovne mjere zaštite: prevencija + rehabilitacija
Primarna prevencija: mjere sprečavanja nastanka
oštećenja: npr. Cijepljenje, bolja prehrana, edukacija, bolja prenatalna i
perinatalna zaštita

Sekundarna prevencija: mjere sprečavanja razvoja
oštećenja u nesposobnost: npr. Rano otkrivanje i liječenje, operativne
korekcije, ortopedska pomagala, psihička potpora

Tercijarna prevencija: mjere sprečavanja prijelaza
nesposobnosti u ometenost:npr. Osposobljavanje osobe da se brine
sama za sebe, fizioterapija, radna mjesta, odgoj javnosti
Ometenu osobu treba odgojiti zdravstveno tako
da
prihvati svoju ograničenost,
razvija samopouzdanje,
zadovolji svoje potrebe odgovarajućim životom i
ponašanjem
 Javnost treba odgojiti u smislu da je ometena
osoba ravnopravni član zajednice

Zakoni u HR i realna situacija



Pojam (!): djeca sa smetnjama u psihofizičkom razvoju--a ne: vrijedni i manje vrijedni
Definicija: smetnje u razvoju su oni stupnjevi kronične
bolesti zbog kojih pogođena osoba treba posebnu
društvenu brigu i zaštitu
U Službi za socijalnu zaštitu - komisija - provodi
postupak za utvrđivanje i svrstavanje, prema Pravilniku o
utvrđivanju, razvrstavanju i evidenciji osoba sa smetnjama u
psihofizičkom razvoju
što daje pravo na posebne oblike socijalne i zdravstvene
zaštite
Pravilnik svrstava osobe u 7 kategorija
1. S oštećenjem vida
2. S oštećenjem sluha
3. S poremećajima u glasu i govoru
4. Tjelesno ometene osobe
5. Mentalno zaostale osobe
6. S poremećajima u ponašanju i poremećajima
ličnosti
7. S više smetnji
Nakon razvrstavanja poduzimaju se
posebne:
mjere zdravstvene i socijalne zaštite,
osposobljavanja,
odgoja i obrazovanja za život i rad
 Cilj: što ranije i što potpunije osposobiti
za samostalan rad i uključenje u
zajednicu;
odmah ili nakon stručnog tretmana - dijete
uključiti u proces predškolskog i školskog
obrazovanja sa zdravom djecom zajednice






Kod lakših smetnji- uključenje u normalni
obrazovni proces uz dopunski rad
Kod težih smetnji- obrazovanje u posebnim
ustanovama
Svake godine ponovno utvrditi da li su potrebni
posebni uvjeti školovanja
Provoditi obrazovanje do najvišeg mogućeg
stupnja
Kod vrlo teških smetnji- osigurati njegu, stručni
tretman i uzdržavanje u obitelji ili posebnoj
ustanovi sa stalnim boravkom