Transcript PSIHOLOGIJA vježbe

PSIHOLOGIJA
vježbe
Ponedjeljak, 29.10.2012. godine
Mustafa Šuvalija, asistent
UČENJE
2

UČENJE: TRAJNA PROMJENA U PONAŠANJU DO KOJE
DOLAZI POD UTICAJEM ISKUSTVA

PRVI NAČINA RAZLIKOVANJA UČENJA: NA OSNOVU
NAMJERE; UČENJE PO OVOJ OSNOVI DIJELIMO NA
NAMJERNO I NENAMJERNO

DRUGI NAČIN RAZLIKOVANJA VRSTA UČENJA: NA
OSNOVU KOMPLEKSNOSTI
UČENJE

PO OVOJ OSNOVI, UČENJE DIJELIMO NA:
–
–
–
–
–
3
KLASIČNO USLOVLJAVANJE
INSTRUMENTALNO USLOVLJAVANJE
UČENJE PUTEM POKUŠAJA I POGREŠKE
UČENJE IMITACIJOM
UČENJE UVIĐANJEM ODNOSA
KLASIČNO USLOVLJAVANJE
4

NAJJEDNOSTAVNIJI OBLIK UČENJA

OTKRIO GA RUSKI PSIHOLOG IVAN PAVLOV

DEFINICIJA KLASIČNOG USLOVLJAVANJA: PROCES
TOKOM KOJEG PRETHODNO NEUTRALNA DRAŽ, NAKON
ODREĐENOG BROJA POJAVLJIVANJA ZAJEDNO SA
DRAŽI KOJA BEZUSLOVNO IZAZIVA NEKU REAKCIJU, I
SAMA STIČE SPOSOBNOST DA IZAZOVE TU REAKCIJU
KLASIČNO USLOVLJAVANJE

OSNOVNI POJMOVI VEZANI ZA KLASIČNO
USLOVLJAVANJE:
–
–
–
–
–
5
BEZUSLOVNA DRAŽ
BEZUSLOVNA REAKCIJA
NEUTRALNA DRAŽ
USLOVNA DRAŽ
USLOVNA REAKCIJA
KLASIČNO USLOVLJAVANJE
6

MOGUĆE, OSIM USLOVLJAVANJA FIZIOLOŠKIH
REAKCIJA, USLOVLJAVATI I EMOCIONALNE REAKCIJE

NAJPOZNATIJI EKSPERIMENT TE VRSTE JE
EKSPERIMENT USLOVLJAVANJA EMOCIJE STRAHA KOD
MALOG ALBERTA

SAŽETAK EKSPERIMENTA: MALI ALBERT, DJEČAK OD 11
MJESECI, U POČETKU EKSPERIMENTA SE NIJE PLAŠIO
BIJELOG ZECA.
KLASIČNO USLOVLJAVANJE
7

DOK SE IGRAO SA ZECOM, ISTOVREMENO JE IZLAGAN
JAKOM I IZNENADNOM ZVUKU; NAKON SAMO NEKOLIKO
PUTA PONOVLJENE PROCEDURE, DJEČAK SE POČAO
PLAŠITI I ZECA.

VAŽNO JE ZNATI DA NIJE MOGUĆE PUTEM KLASIČNOG
USLOVLJAVANJA NAUČITI DA SE REAGIRA NA NA BILO
KOJU DRAŽ
KLASIČNO USLOVLJAVANJE
8

KARAKTERISTIKE USLOVNIH EMOCIONALNIH REAKCIJA:
BRZO I LAHKO SE STIČU, SPORO I TEŠKO SE GASE,
LAHKO I ŠIROKO SE GENERALIZIRAJU

PROCES ELIMINACIJE OVAKO NAUČENIH REAKCIJA
NAZIVA SE RAZUSLOVLJAVANJE

OSNOVNI PRINCIP RAZUSLOVLJAVANJA: USLOVNA DRAŽ
SE UPARUJE SA NEKOM DRUGOM DRAŽI, TAKO DA NA
KRAJU NE IZAZIVA ONU REAKCIJU KOJU JE PRETHODNO
IZAZIVALA
KLASIČNO USLOVLJAVANJE
9

KLASIČNIM USLOVLJAVANJEM MOGU SE OBJASNITI NEKE
PSIHOPATOLOŠKE POJAVE, KAO ŠTO SU FOBIJE

SHODNO TOME, I LIJEČENJE FOBIJA MOŽE SE ZASNOVATI NA
ISTIM PRINCIPIMA, I UPRAVO TAJ PRISTUP SE PRIMJENJUJE U
TZV. BIHEJVIORALNIM TERAPIJAMA

PRIRODU FOBIJA KAO NEČEGA ŠTO JE NAUČENO
BIHEVIORISTI (I DRUGI) KORISTE KAO DOKAZ PROTIV TVRDNJI
PSIHOANALITIČARA PREMA KOJIMA SU FOBIJE
MANIFESTACIJA NEKOG PODSVJESNOG PROCESA
PAMĆENJE
10

PAMĆENJE: SPOSOBNOST ZADRŽAVANJA INFORMACIJA
KOJE SMO STEKLI UČENJEM ILI ISKUSTVOM

PAMĆENJE SE SASTOJI IZ TRI PROCESA: KODIRANJE,
POHRANJIVANJE I PRONALAŽENJE INFORMACIJA

JOŠ JEDNA DEFINICIJA PAMĆENJA: PROCESI KOJIM SE
INFORMACIJE KODIRAJU, POHRANJUJU I PRONALAZE

KODIRANJE: PRETVARANJE PERCIPIRANIH INFORMACIJA U
OBLIKE KOJI MOGU BITI MENTALNO REPREZENTIRANI
PAMĆENJE
11

TRI VRSTE KODOVA: VIZUELNI, AUDITIVNI I SEMANTIČKI

VIZUELNI KOD: ZADRŽAVANJE INFORMACIJA NA
OSNOVU NJIHOVIH VIZUELNIH KARAKTERISTIKA

AUDITIVNI KOD: ZADRŽAVANJE INFORMACIJA NA
OSNOVU NJIHOVIH ZVUČNIH KARAKTERISTIKA

SEMANTIČKI KOD: ZADRŽAVANJE INFORMACIJA NA
OSNOVU NJIHOVIH ZNAČENJA
PAMĆENJE
12

POHRANJIVANJE: ZADRŽAVANJE INFORMACIJA TOKOM
VREMENA; ZA INFORMACIJU KAŽEMO DA JE
POHRANJENA AKO SMO JE USPJELI ZADRŽATI U
PAMĆENJU KROZ ODREĐENI PERIOD VREMENA

PONAVLJANJE: JEDAN OD NAČINA POHRANJIVANJA
INFORMACIJA

PRONALAŽENJE: LOCIRANJE POHRANJENIH PODATAKA
I NJIHOVO VRAĆANJE U SVIJEST
PAMĆENJE

STRATEGIJA PRONALAŽENJA POHRANJENIH
INFORMACIJA ZAVISI OD NAČINA KODIRANJA

NEMOGUĆNOST PRONALAŽENJA INFORMACIJA SE MOŽE
DESITI USLJED:
–
–
–
13
LOŠEG KODIRANJA
NEPOHRANJIVANJA KODIRANIH INFORMACIJA
POHRANJIVANJA BEZ ODGOVARAJUĆIH ZNAKOVA ZA
PRONALAŽENJE
PAMĆENJE

POSTOJE TRI VRSTE PAMĆENJA:
–
–
–

14
EPIZODIČKO PAMĆENJE
SEMANTIČKO PAMĆENJE
PROCEDURALNO PAMĆENJE
RAZLIKA IZMEĐU OVE TRI VRSTE PAMĆENJA JE U
VRSTI SADRŽAJA KOJI SE PAMTE
PAMĆENJE
15

EPIZODIČKO PAMĆENJE: PAMĆENJE INFORMACIJA
VEZANIH ZA DOGAĐAJE I NJIHOVO VREMENSKO –
PROSTORNO POVEZIVANJE

TO JE SJEĆANJE NA DOGAĐAJE KOJI SU SE DOGODILI
NAMA ILI U NAŠEM PRISUSTVU

PRIMJERI: SJEĆANJE NA TO ŠTA SMO JELI ZA RUČAK, ILI
SJEĆANJE O ONOME O ČEMU SE GOVORILO NA
PREDAVANJU
PAMĆENJE
16

SEMANTIČKO PAMĆENJE: PAMĆENJE OPŠTEG ZNANJA I
ČINJENICA O SVIJETU (RIJEČI, POJMOVA, GRAMATIČKIH
PRAVILA); PRIMJERI: ZNANJE KOJE JE TESTIRANO NA TESTU
OPŠTE INFORMIRANOSTI JE NAJVEĆIM DIJELOM DIO NAŠEG
SEMANTIČKOG PAMĆENJA

PROCEDURALNO PAMĆENJE: PAMĆENJE VEZANO ZA TO
KAKO NEŠTO TREBA UČINITI; NAZIVA SE JOŠ I PAMĆENJE
VJEŠTINA; PRIMJERI: PAMĆENJE O TOME KAKO VOZITI
BICIKLO, KAKO PLIVATI, KAKO TIPKATI NA TASTATURI I SL.
PAMĆENJE

TRI SU FAZE PAMĆENJA:
–
–
–

17
SENZORNO PAMĆENJE
KRATKOTRAJNO PAMĆENJE
DUGOTRAJNO PAMĆENJE
SENZORNO PAMĆENJE: KRATKOTRAJNO; DJELUJE U
SUSRETU SA PODRAŽAJEM
PAMĆENJE
18

FUNKCIONIRA POMOĆU TZV. SENZORNIH REGISTARA,
KOJI OMOGUĆAVAJU KRATKOTRAJNO ZADRŽAVANJE
SENZORNIH INFORMACIJA, ALI DOVOLJNO DUGO DA SE
PROCESIRAJU (DA BI DOŠLO DO NPR.
PREPOZNAVANJA); PRETPOSTAVLJA SE DA ZA SVAKO
ČULO POSTOJI ZASEBAN SENZORNI REGISTAR

KRATKOTRAJNO PAMĆENJE: DOBIJA INFORMACIJE IZ
SENZORNOG PAMĆENJE I IMA MOGUĆNOST DA IH
ZADRŽI DUGO PUTEM PONAVLJANJA
PAMĆENJE
19

NAZIVA SE JOŠ I RADNO PAMĆENJE, JER SE U NJEGA
POZIVAJU INFORMACIJE IZ DUGOROČNOG PAMĆENJA
KOJE NAM TREBAJU U DATOM TRENUTKU

UKOLIKO INFORMACIJE IZ KRATKOROČNOG PAMĆENJA
BUDU DOVOLJNO PONAVLJANE, MOGU BITI
POHRANJENE U DUGOROČNO PAMĆENJE

DUGOTRAJNO PAMĆENJE: ONO ŠTO U SVAKODNEVNOM
GOVORU PODRAZUMJEVAMO POD PAMĆENJEM
PAMĆENJE
20

DUGOROČNO PAMĆENJE NAM OMOGUĆAVA
CJELOŽIVOTNO POHRANJIVANJE INFORMACIJA

PREMA NEKIM TEORIJAMA, SVE INFORMACIJE KOJE
POHRANIMO U DUGOROČNO PAMĆENJE U NJEMU
OSTAJU DO SMRTI, A NE MOŽEMO DA IH SE PRISJETIMO
ZATO JER SMO IZGUBILI TRAG PAMĆENJA ILI ZATO JER
TRAŽENU INFORMACIJU NE MOŽEMO DA NAĐEMO
PAMĆENJE

POREMEĆAJI PAMĆENJA:
–
–
–
–
–

21
HIPOMNEZIJA
HIPERMNEZIJA
PARAMNEZIJE
RETROGRADNA AMNEZIJA
ANTEROGRADNA AMNEZIJA
PRIRODNE PROMJENE PAMĆENJA NASTAJU USRED
STARENJA I PATOLOŠKIH PROMJENA U MOZGU
ZABORAVLJANJE
22

ZABORAVLJANJE: PROCES SUPROTAN PAMĆENJU

ZABORAVLJANJEM NESTAJU PROMJENE NASTALE
UČENJEM I USVAJANJEM

REZULTAT JE NEMOGUĆNOST REPRODUCIRANJA
PRETHODNO NAUČENOG GRADIVA

POSTOJI VIŠE TEORIJA O TOME KAKO DOLAZI DO
ZABORAVLJANJA
ZABORAVLJANJE
23

ZABORAVLJANJE KAO GUBITAK TRAGOVA PAMĆENJA

ZABORAVLJANJE KAO NEMOGUĆNOST PRONALAŽENJA
INFORMACIJA U “SKLADIŠTU” U KOJEM SU
POHRANJENE, TJ. DUGOROČNOM PAMĆENJU

PSIHOANALITIČKA TEORIJA: DO ZABORAVLJANJA
DOLAZI ZBOG REPRESIJE, ODNOSNO POTISKIVANJA
ODREĐENIH SJEĆANJA IZ SVIJESTI I PAMĆENJA ZATO
JER SU NEPRIHVATLJIVI I NEUGODNI ZA OSOBU
ZABORAVLJANJE
24

TEORIJA INTERFERENCIJE: DO ZABORAVLJANJA DOLAZI
DO MEĐUSOBNOG OMETANJA PRETHODNO NAUČENIH I
NOVIH SADRŽAJA

PROAKTIVNA INTERFERENCIJA: KADA PRETHODNO
NAUČENI SADRŽAJI OMETAJU ZAPAMĆIVANJE ILI
PRISJEĆANJE NOVIH SADRŽAJA

RETROAKTIVNA INTERFERENCIJA: KADA NOVI SADRŽAJI
OMETAJU PRSIJEĆANJE PRETHODNO NAUČENIH
SADRŽAJA
PITANJA ZA PONAVLJANJE





25
UČENJE DEFINIRAMO KAO...?
NAJJEDNOSTAVNIJI OBLIK UČENJA JE UČENJE
IMITACIJOM?
REAKCIJU NA BEZUSLOVNU DRAŽ NE NAZIVAMO
USLOVNOM REAKCIJOM?
EMOCIONALNE REAKCIJE JE TAKOĐER MOGUĆE
USLOVLJAVATI?
NAJPOZNATIJI EKSPERIMENT USLOVLJAVANJA EMOCIJA
JE EKSPERIMENT SA MALIM ALBERTOM U KOJEM JE
USLOVLJAVANA EMOCIONALNA RFEAKCIJA...?
PITANJA ZA PONAVLJANJE





26
PUTEM KLASIČNOG USLOVLJAVANJA ORGANIZAM SE
MOŽE USLOVITI DA REAGIRA NA BILO KOJU DRAŽ?
PROCES ELIMINACIJE USLOVLJENIH REAKCIJA NAZIVA
SE...?
JEDNA VRSTA PSIHOLOŠKIH POREMEĆAJA KOJI SE MOGU
OBJASNITI PRINCIPIMA KLASIČNOG USLOVLJAVANJA
SU...?
PAMĆENJE DEFINIRAMO KAO...?
TRI PROCESA OD KOJIH SE SASTOJI PAMĆENJE SU:
POHRANJIVANJE, PRONALAŽENJE I...?
PITANJA ZA PONAVLJANJE






27
VRSTA PAMĆENJA NA KOJU SE OBIČNO MISLI KADA U
SVAKODNEVNOM GOVORU KAŽEMO “PAMĆENJE” JE...?
TRI VRSTE PAMĆENJA SU...?
SEMANTIČKO PAMĆENJE JE PAMĆENJE ONOGA ŠTO SE
DESILO NAMA ILI U NAŠEM PRISUSTVU?
SMATRA SE DA LJUDSKA SPOSOBNOST POHRANJIVANJA
INFORMACIJA U DUGOROČNO PAMĆENJE NIJE
NEOGRANIČENA?
NAVEDITE JEDAN POREMEĆAJA PAMĆENJA (OSIM
ANTEROGRADNE I RETROGRADNE AMNEZIJE)?
KADA PRETHODNO NAUČENI SADRŽAJI OMETAJU
ZAPAMĆIVANJE ILI PRISJEĆANJE NOVIH SADRŽAJA,
GOVORIMO O PROAKTIVNOJ INTERFERENCIJI?