Transcript Psihostomatologija - Sveučilište u Zagrebu Stomatološki fakultet

PSIHOLOŠKI ČIMBENICI I
ORALNI POREMEĆAJI
Prof.dr.sc. Danijel Buljan
Klinika za psihijatriju, KB «Sestre milosrdnice»
Katedra za psihijatriju s medicinskom psihologijom,
Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu
UVOD
Oralna medicina
 Liaisonska psihijatrija
 Što je psihostomatologija?
Područje stomatologije (oralne medicine)
koje se bavi proučavanjem povezanosti
etiologije, dijagnostike i terapije
psihijatrijskih i stomatoloških (oralnih)
poremećaja

Definicija
• Psihosomatska medicina naglašava značaj
•
•
psiholoških čimbenika u poticanju, napredovanju,
težini ili pogoršanju bolesti, predispoziciji ili reakciji
na bolest
Spada u šire područje medicine ponašanja
Američka nacionalna akademija znanosti
definirala je 1978 medicinu ponašanja kao
«Interdisciplinarno područje koje se bavi
razvojem i integracijom bihevioralnih i
biomedicinskih znanstvenih spoznaja i tehnika
značajnih za zdravlje i bolest i primjenu tog
znanja i tehnika u prevenciji, dijagnozi, liječenju i
rehabilitaciji.»
Dijagnostički kriteriji DSM-IV i MKB-10
• Ne upotrebljava termin psihosomatski
• Opisuje psihološke čimbenike ili probleme ponašanja
koji štete i značajno zahvaćaju tijek ili ishod općeg
tjelesnog stanja, ili značajno povećavaju rizik
nepovoljnog ishoda liječenja
- Psihološki simptomi (psihosomatski poremećaj)
- Duševni poremećaji (komorbiditet)
- Osobine ličnosti, stil života, zabrinutost (Tip A)
- Psihološke reakcije na stres
- Zdravstveno neprilagođena ponašanja
(prežderavanje, smanjene tjelesne aktivnosti, neuredan
seksualni život)
- Drugi psihološki čimbenici (interpersonalni, kulturalni
KLASIFIKACIJA
Skupine psihostomatoloških poremećaja:
 Primarni psihijatrijski poremećaji (somatoformni, idiopatski) sa
funkcionalnim oralnim simptomima F45
 Psihosomatski poremećaji F54
 Sekundarni psihijatrijski poremećaji javljaju se kao psihološka
reakcija na dijagnostičke i terapijske postupke te teške somatske
bolesti u oralnoj regiji koje smanjuju kvalitetu života, uzrokuju
invaliditet ili ugrožavaju život pacijenta
 Komorbidni psihički i oralni poremećaji-dva zasebna klinička
entiteta u različitim uzročno-posljedičnim, dijagnostičkim i
terapijskim odnosima (npr. depresija, sumanuta dizmorfofobija…..
Fiziološki i psihološki značaj oralne
regije







Fizičke oralne funkcije. Poremećaj izaziva distres,
anksioznost i depresivnost:
Priprema hrane za gutanje i akt gutanja
Moduliranje govora - verbalna komunikacija
Izražajnost lica - neverbalna komunikacija (dizmorfofobija )
Seksualne funkcije - disfunkcionalnost (anksioznost)
Psiholaške (simbolične) oralne funkcije:
Usta kao “dio duše” – zdrava i nasmijana izraz pozitivne osobe,
- bolesna izraz negativne osobe
Usta kao “osjetni organ”- razlikovanje ukusne i loše hrane,
užitaka i nezadovoljstva (poremećaji hranjenja)
Usta kao “izvor zadovoljstva” (nježna i osjećajna osoba puna
razumijevanja) i kao “vrata pakla” (smrdljiva, agresivna i
destruktivna osoba)
Epidemiologija





Prevalencija kronične boli je općenito 15%
Feinmann i sur. u 43% pacijenata sa idiopatskim bolnim
sindromom lica nisu pronašli psihički poremećaj, 35%
bolovali su od depresije, 22% od različitih neurotskih
poremećaja i mali broj od poremećaja ličnosti
Oko 30% pacijenata zlorabi sredstva ovisnosti
Oralni osjetni simptomi obično se javljaju u četvrtoj i petoj
dekadi
U obiteljima sa idiopatskim bolnim oralnim poremećajima
znatno su češći anksiozni i depresivni poremećaji i
zloporaba sredstava ovisnosti nego u općoj populaciji
PSIHOGENI ORALNI
SIMPTOMI I ZNAKOVI
Osjetni
 Ulceracije oralne sluznice

Osjetni oralni simptomi i
znakovi




Atipčna bol lica - facijalna artro-mialgija
temporomandibularnog zgloba)
Atipična facijalna neuralgija
Atipična odontalgija (idiopatska periodontalgija)
Psihotična bol
(sindrom
Osjetni oralni simptomi i
znakovii



Oralna disestezija-pekuća usta (stomatopiroza),
pekući jezik (glosopiroza, glosodinija), ponekad se
javlja disestezija usnica i mekog nepca, povezuje
se sa kancerofobijom
Poremećaj okusa i salivacije – povezuje se sa
stresom i depresijom. Disfagija i anoreksija se
mogu razviti
Anestezija lica-histerična anestezija, konverzija
emocionalne napetosti ili konflikta u somatski
simptom
Oralne ulceracije
Aftozne ulceracije – psihosomatski
poremećaj povezan sa stresom
 Stomatitis facta - Često je udružen sa
jednim od bolnih sindroma (emocionalno
nestabilni psihopati-simulanti)

SEKUNDARNI PSIHIJATRIOJSKI
POREMEĆAJI
Prouzročeni teškim somatskim bolestima:
 Tumori
nazofarinksa,
maksilarnog
sinusa,
parotidne žlijezde, fossae infratemporalis i kranija,
koji utječu na senzorne i motoričke živce tog
područja
 Bol i osjetni poremećaji kod bolesti čeljusti (npr.
ciste, metastaze, sarkomi, hiperparatireoidosis)

Defektno zubalo

Stomatološki dijagnostički i terapijski postupci
uzrokuju anksioznost, depresivnost, dentalna fobija
(43% osoba izbjegava stomatologa iako imaju
problem)
Pacijenti inzistiranje na
postavljanju somatske dijagnoze
Uzaludno uvjeravanje stručnjaka da kod njih ne
postoji patološki supstrat
 Inzistiraju na dijagnostičkim postupcima
 Često mijenjanju liječnike specijaliste tragajući
za dijagnozom i izlječenjem
 Pacijenti izbjegavaju psihijatrijski pregled i
stigmu što otežava njihovo liječenje

Edukacija različitih specijalnosti
Suradnja timova
 Općeg stomatologa
 oralna patologija
 kirurga
 endodonta
 periodonta
 ORL-oga
 liječnika primarne zdravstvne zaštite
Timski rad stomatologa, psihologa i psihijatra daje najbolje
dijagnostičke i terapijske rezultate
Dva tipa reakcije liječnika su posebno
značajna
Prihvaćanje simptoma kao posljedice pacijentove
psihičke bolesti te uskraćivanje daljnjeg
dijagnostičkog postupka i izražavanje sumnje u da
pacijent simulira
 Liječnik ponekad sumnja u vlastitu prosudbu,
pitajući se da li je učinio sve u skladu sa
suvremenim medicinskim dostignućima i može se
upustiti u nepotrebne, skupe i rizične dijagnostičke
i terapijske postupke

Reakcija pacijenta
Pacijent traži jasnu dijagnozu i lijek za
svoju bolest
 Podvrgava se opsežnim dijagnostičkim i
terapijskim zahvatima zahvatima, zubnim
rekonstrukcijama, operacijama…

Važnost kontinuiranog nadzora i
ponavljanih pregleda





Do otkrivanja uzroka oralnih simptoma, kod otprilike polovine
pacijenata, dolazi tek nakon određenog vremena
Kontinuirani nadzor skupine stručnjaka i sofisticirana dijagnostička
oprema
Tumori nazofarinksa, parotidne žlijezde, fossae infratemporalis i
kranija, koji utječu na senzorne i motoričke živce tog područja, s
vremenom se povećaju i postanu dostupni dijagnostici
Sistemske neurološke bolesti, dijabetes melitus i multipla skleroza
razvijaju se od svog prodromalnog stadija, u kojem su prisutni samo
neuobičajeni oralni simptomi, nisu dostupne dijagnostici
Bolnost ili pečenje jezika u približno jedne trećine pacijenata sa
deficitom B vitamina (B1, B2, B6, B12) ili željeza (anemija).
Problem stigme





Pacijenti sa sumanutostima naglašavaju
problem stigmatiziranosti
Oralna bolest predstavlja svojevrsnu stigmu
Duševna bolest također stigmatizira
Psihofarmakoterapja za pacijenta predstavlja
potvrdu psihijatrijske stigme
Ordiniranje psihofarmaka kao dio
stomatološkog terapijskog algoritma
Liječenje








Psihoterapijske tehnike smanjenja vanjskog stresa
Kognitivno-bievioralna terapija
Anksiolitici za akutnu anksioznosti
Antidepresivi - SIPPSa (selektivni inhibitori onovne
pohrane serotonina) u liječenju kronične anksioznosti i
depresije
Antipsihotici prve generacije ili konvencionalni, tipični
Antipsihotici druge generacije ili novi, atipični
značaj informiranja pacijenta o vjerojatnim i mogućim
nuspojavama
terapija se započinje najnižim dnevnim dozama koje se
postupno povećavaju u tjednim razmacima
ZAKLJUČAK




Prepoznavanje uloge psihogenih čimbenika u orofacijalnoj
bolesti zahtjeva multidisciplinarni pristup
Uska suradnja između stomatologa, psihijatra i psihologa
od neprocjenjive je vrijednosti za dijagnostiku i terapiju
Psihički poremećaji mogu biti na neurotsko anksioznoj,
psihopatskoj ili psihotičnoj razini
Metoda izbora je istovremeno liječenje stomatoloških i
psihičkih poremećaja