Transcript Poremećaji u ponašanju djece i mladeži

Poremećaji u ponašanju
djece i mladeži
Poremećaji u ponašanju
široka lepeza ponašanja različitih manifestacija, obilježja,
intenziteta, trajanja, složenosti, opasnosti, štetnosti
djeca od 0 do 18 (21) godine
- dijete (0-14)
- maloljetnici (14-18)
- mlađe punoljetne osobe (18-21)
-
Petermann i suradnici (1999. g.)
- smetnje sluha počinju najranije, slijede ih poremećaji
pažnje/hiperaktivnosti i opozicijsko ponašanje
- poremećaji ponašanja i delikventno ponašanje pokazuju
slično vrijeme prve manifestacije
- poremećaji s kasnijim početkom depresivne smetnje i
konzumiranje supstanci
Definicije
- Dobrenić i Poldrugač – poremećaji u ponašanju predstavlja skupni naziv
za sve one pojave biološke, psihološke i socijalne geneze koje manje ili
više pogađaju pojedinca i nepovoljno djeluju na njegove aktivnosti i
reaktivnosti, te neugodno, štetno i opasno utječu na druge pojedince ili
društvene organizacije (obitelj, dječje ustanove, školu, užu i širu
zajednicu)
- Uzelac – ponašanje koje se znatnije razlikuje od uobičajenog ponašanja
većine mladih određene sredine, ponašanje koje je štetno i/ili opasno
kako za osobu koja se tako ponaša, tako i za njezinu širu okolinu, te
ponašanje koje zbog toga iziskuje dodatnu stručnu i/ili širu društvenu
pomoć radi uspješne socijalne integracije takve osobe
- Singer i Mikšaj – pod pojmom delikvencije podrazumijevaju samo ona
ponašanja kojima se ostvaruju različita obilježja kaznenih djela
Neka djeca ostaju bez adekvatne intervencije zbog roditelja
koji:
- smatraju kako je s njihovom djecom sve u redu
- ne prepoznaju određene simptome, a oni koji ih i
prepoznaju, neugodno im je tražiti pomoć
- s porastom dobi djeteta opada njihova spremnost na
djelovanje (roditelji su najviše spremni na djelovanje kod
polaska djeteta u školu)
Hrvatska
- maloljetnička delikvencija – opisuje činjenje kaznenih djela
- poremećaji u ponašanju – rizična ponašanja
Myschker
- Poremećaj ponašanja je, u odnosu na specifično vrijeme, kulturu
i očekivane norme, odstupajuće maladaptivno ponašanje, koje je
uvjetovano organski i/ili reakcijom na milje, te koje zbog
višedimenzionalnosti, učestalosti i težine oslabljuje potencijale za
razvoj djeteta, učenje i rad i koje ne može biti prevladano ili ne može
biti dovoljno prevladano bez posebne pedagoško-terapeutske pomoći
U američkoj literaturi i praksi, ponašanja koja smo označili poremećajima
u ponašanju, najčešće se definiraju kroz tri klasifikacijska sustava
vezano uz probleme ponašanja, socijalne, te emocionalne probleme
djece i mladeži. To su:
1. Klasifikacija DSM – IV koju najčešće koriste stručnjaci za mentalno
zdravlje
2. Klasifikacija u sustavu navodi ozbiljne emocionalne smetnje učenika.
Time su bili isključeni socijalno neprilagođeni učenici iz sustava
posebne brige u školi. Sada je u uporabi novi naziv emocionalni i
ponašajni poremećaji koji podrazumijeva drugačiji pristup učenicima u
odnosu na raniji
3. Klasifikacija prema dimenzijama ponašanja – alternativna
klasifikacija paradigma na temelju faktorske i klaster analize, autora
Achenbacha i suradnika (internalizirani i eksternalizirani simptomi)
Poremećaji u ponašanju:
1.
2.
3.
4.
Predstavljaju značajnije odstupanje od uobičajenog i društveno
prihvaćenog ponašanja određene sredine za specifičnu dob i spol
djeteta, te situaciju
Predstavljaju neposredno ili posredno ugrožavajuću, štetnu, opasnu
situaciju za samo dijete (tj. imaju negativne posljedice na obrazovno,
socijalno, emocionalno i ukupno funkcioniranje djeteta u
svakodnevnom životu) i/ili za njegovu sredinu
Ukazuju na jasne pokazatelje budućeg nepovoljnog razvoja djeteta
ukoliko se ne intervenira
Zahtjevaju dodatnu stručnu ili širu društvenu pomoć bez koje sama
osoba ne može prevladati teškoće
Smjernice za definiranje, procjene i praćenje pojave
poremećaja u ponašanju djece i mladeži na području
RH:
-
-
-
interdisciplinirano i međuresorski dogovoriti kriterije i standarde
procjene pojave s posebnim naglaskom na štetnost/opasnost
ponašanja za dijete i/ili druge i društvo
istražiti rasprostranjenost pojave poremećaja u ponašanju djece i
mladeži na lokalnoj i državnoj razini
prihvatiti jedinstvenu definiciju, klasifikaciju i evidenciju pojave
poticati rad s roditeljima na senzibilizaciji u uočavanju poremećaja u
ponašanju djece i prihvaćanju suradnje sa stručnjacima