Transcript CNIDARIA

CNIDARIA
•
•
•
•
Najednostavnije Eumetazoe
sa gastrovaskularnom
dupljom, celenteron.
Gastrovaskularna duplja je
okružena telesnim zidom koji
se sastoji od
ektoderma,mezogleje i
endoderma.
Imaju dvoslojnu
(diploblastica), odnosno
troslojnu (triploblastica)
gradju tela.
Pojava nekih tkiva, organa i
organskih sistema-niže
Eumetazoa.
• Radijalno simetrično telo sa spoljašnjom sredinom
komunicira usnim otvorom.
• U telesnom zidu imaju specifične žarne ćelije cnidae za
napad i odbranu.
• Javljaju se u 2 morfološka oblika, polip i meduza, za koje je
vezana i smena bespolnog i polnog načina razmnožavanja,
metageneza. Razvijaju se preko trepljaste larve planule.
Integumentna funkcija
• Epidermis (ektoderm)
Cnidaria je gradjen od
nekoliko tipova ćelija.
Najbrojnije ćelije su
epitelomišićne ćelije. Pored
njih u ektodermu se nalaze
i receptorne, nervne, žarne
i intersticijalne ćelije.
• Žarne ćelije (cnidae,
cnidocite, nematocite) su
difuzno rasporedjene u
epidermisu, ali ih najviše
ima na tentakuluma i oko
usnog otvora. Sastoje se iz
kapsule, žarne niti i
knidocila. U kapsuli se
nalazi žarna nit i toksini.
Potporna funkcija
• Epidermis kod nekih
Cnidaria spolja luči
organski skelet sličan hitinu
ili neorganski od kalcijum
karbonata ili magnezijum
karbonata. Octocoralia
imaju i unutrašnji skelet od
krečnjaka.
• Ispod epidermisa nalazi se
sloj mezogleje. Kod
različitih oblika ona je
različito razvijena, od
tankog sloja u obliku
potporne lamele do debljeg
fibroznog ili želatinoznog,
sa ili bez ameboidnih ćelija.
Digestivni sistem i ishrana
• Endoderm (gastroderm)
oblaže gastrovaskularnu
duplju. Najbrojnije ćelije u
gastrodermu su
gastrodermalno-mišićne
ćelije. U endodermu se
nalaze još i enzimatskožlezdane ćelije, nervne i
retke žarne ćelije.
• Gastrovaskularna duplja
(coelenteron) je kod
najprostijih oblika u vidu
centralne šupljine koja
zalazi i u tentakule, a kod
složenijih je izdeljena
septama u komore čime se
uvećava ukupna površina
za uzimanje i varenje
hrane.
• Hrane se sitnim račićima koje zahvataju tentakulama.
• Varenje je ekstracelularno do nekog nivoa a zatim se
nastavlja unutar ćelije (intracelularno).
• Kod Anthozoa se prvi put u životinjskom svetu diferencira
ždrelo kao invaginacija telesnog zida. Ždrelo ima jednu ili
dve sifonoglife.
• Transport materija se odvija izmedju ćelija.
Mišićni sistem
• Mišićna vlakna se u ćelijama ektoderma pružaju duž tela, a u
•
ćelijama endoderma su raspoređena kružno.
Na septama kod Anthozoa je razvijena snažna endodermalna
muskulatura.
Nervni sistem i čula
• Nervni sistem je difuznog tipa i formira mrežu ( pleksus) u
•
•
•
•
ektodermu i gastrodermu.
Gastrodermalna mreža je slabije razvijena, a obe mreže su
povezane interkonektivnim vlaknima.
Na tentakulama i oko usnog otvora dolazi do koncentrisanja
nervnih ćelija.
Kod Scyphozoa se diferenciraju čula mirisa , ravnoteže i
vida na ropalijama.
Organi čula tavnoteže su statocisti.
• Respiraciju i ekskreciju obavljaju celom površinom tela.
Bespolno razmnožavanje
• Odvija se pupljenjem.
Pupoljak nastaje kao
evaginacija telesnog zida u
koju zalazi
gastrovaskularna duplja.
• Kod nekih pupoljak ostaje
vezan za telo majke i
formira koloniju ili se pak
odvaja i nastavlja
samostalan život.
Polno razmnožavanje
• Polipi većine Hydrozoa i Scyphozoa pupljenjem daju polnu
•
•
•
•
generaciju meduze.
Pravilna smena bespolne i polne generacije naziva se metageneza,
polipoidna sa bespolnim i meduzoidna sa polnim razmnožavanjem.
Hipogeneza
Cnidaria su hermafroditi i gonohoristi. Polne ćelije se diferenciraju
u ektodermu (Hydrozoa) ili endodermu (Scyphozoa i Anthozoa),
poreklom su od intersticijalnih ćelija koje se organizuju u skupinegonade.
Iz oplodjene jajne ćelije razvija se trepljasta larva planula.
Rasprostranjenost i biološka
raznovrsnost
• Oko 10 000 vrsta
• Većina živi u morima, a manji
broj u slatkim vodama
• U okviru filuma se izdvajaju 3
•
•
•
klase:
Hydrozoa
Scyphozoa
Anthozoa
Klasa Hydrozoa
• Za većinu je karakteristična
•
•
•
•
pravilna smena polipoidne i
meduzoidne forme odnosno
bespolnog i polnog načina
razmnožavanja
Gastrovaskularna duplja bez
septi
U gastrodermisu nemaju
žarne ćelije
Mezogleja bez ćelija
Gonade se formiraju u
epidermisu, a polne produkte
izbacuju kroz telesni zid, a ne
preko celenterona.
Hydra sp.
• Ima samo polipoidnu generaciju
koja se pričvršćuje za podvodne
predmete u stajaćim ili mirnim
tekućim kopnenim vodama.
• Dužina 2 – 3mm, ređe do 1cm
• Broj tentakula 5 – 9, a najčešće 6 –
7.
Obelia geniculata – građa polipa
• Obelija je kosmopolitski organizam i
veoma čest u morima.
• Telesni zid kolonijalnog polipa
– cenosark (endodermis,
mezogleja i ektodermis).
• Teka ili perisark (neživi
oragnski omotač) okružuje
cenosark.
• Hidrorizom se kolonijalni
polipi pričvršćuju za podlogu, a
na stablu (hidrokaulus) nose
hidro i gonozoide.
• Hidrozoidi imaju usne otvore
okružene tentakulama. Oko
njih se nalazi hidroteka.
• U gonozoidima pupljenjem na
blastostilu nastaju mlade
meduze. Oko gonozoida je
gonoteka.
Obelia geniculata – građa meduze
• Hidromeduze su oblika
kišobrana (eksumbrela i
subumbrela). Na obodu
zvona su tentakule i
statocisti.
• U centru subumbrele je
manubrijum ili drška na
kojoj se nalazi usni otvor sa
usnim režnjevima.
• Na obodu zvona nabor –
velum.
• Usni otvor, kanal kroz
manubrijum, želudac sa
radijalnim kanalima koji se
na ivici zvona slivaju u
kružni kanal.
Životni ciklus Obelia geniculata
• Metageneza, odvojenih polova, gonade ispod radijalnih kanala sa
subumbrelarne strane, oplođenje spoljašnje.
Physalia sp.
• Kolonijalna vrsta kod kojih
•
•
•
•
•
je funkcionalna i
morfološka specijalizacija
dostigla najviši nivo.
Pneumatofori, nektofori,
daktilozoidi, hidrozoidi,
cistozoidi, gonozoidi.
Pneumatofori ispunjeni
vazduhom.
Nektofori se pune i prazne
vodom.
Cistozoidi verovatno imaju
funkciju ekskrecije.
Daktilozoidi hvataju plen i
predaju hidrozoidima.
Klasa Scyphozoa
• Žive isključivo u morima.
• Dominantan oblik je meduza, a polip se kod nekih javlja u
redukovanom obliku (scifopolip, scifostom)
• Scifopolip je sedentaran i jako sitan. Oko usta ima 16
tentakula.
• Mezogleja je želatinozna sa zvezdastim ćelijama.
• Na rubu zvona ropalije (vid, miris i ravnoteža).
• Ivice usnog otvora su
izvučene u četiri dugačka
usna režnja.
• Nemaju velumn, nekevelarijum
Životni ciklus Aurelia aurita
• Aurelija je široko rasprostranjena u priobalnim regionima svih mora.
• Gonade se razvijaju u endodermisu. Oplođenje je unutar meduze, a
nakon embrionalnog razvića larva planula napušta telo meduze.
Klasa Anthozoa
• Žive isključivo u morima.
• Imaju samo polipoidnu formu.
• Radijalna simetrija sa naznakama bilateralne
•
•
•
•
•
simetrije.
Imaju ždrelo kao invaginaciju telesnog zida u
gastrovaskularnoj duplji.
Gastrovaskularna duplja sa septama.
Unutrašnji i spoljašnji skelet.
Solitarni i kolonijalni.
Obuhvataju dve potklase: Octocorallia i
Hexacorallia.
Octocorallia
• Imaju osmozračnu simetriju izraženu kroz prisustvo 8
•
•
•
•
perastih tentakula i 8 potpunih (direktivnih) septi.
Imaju 1 sifonoglifu koja se nalazi na sulkalnoj strani ždrela.
Unutrašnji skelet od krečnjaka razvijen u mezogleji.
Većina su kolonijalni, medjutim ima ih i solitarnih.
Koloniju čini masa mezogleje (cenenhim) kroz koji prolaze
kanali solenije kojima pojedinačni polipi antocordije
komuniciraju.
Poprečni presek Alcyonium sp. u
nivou ždrela
Poprečni presek Alcyonium sp. u
nivou gastrovaskularne duplje
Hexacorallia
• Imaju šestozračnu simetriju koja se ogleda kroz prisustvo 6
ili 6n prostih tentakula oko usnog otvora.
• U gastrovaskularnoj duplji imaju 6 pari direktivnih septi i 6n
sekundarnih.
• Ždrelo je sa 2 sifonoglife.
• Skelet je spoljašnji od krečnjaka, kod nekih nije razvijen.
Actinia equina, poprečni presek u
nivou ždrela
Actinia equina, poprečni presek u
nivou gastrovaskularne duplje
Karakteristični predstavnici
Rhyzostoma pulmo
Alcyonium palmatum
Chironex fleckeri
Pennatula rubra
Karakteristični predstavnici
Corallium rubrum
Madrepora sp.
Actinia equina
Anemonia viridis