NERVNI SISTEM NERVNI SISTEM CENTRALNI NERVNI SISTEM Mozak: prednji, međumozak, srednji mozak, mali mozak, produžena moždina Kičmena moždina PERIFERNI NERVNI SISTEM Nervi •12 pari glavenih nerava •31 par moždinskih nerava ULOGA: upravlja telom Ganglije.
Download ReportTranscript NERVNI SISTEM NERVNI SISTEM CENTRALNI NERVNI SISTEM Mozak: prednji, međumozak, srednji mozak, mali mozak, produžena moždina Kičmena moždina PERIFERNI NERVNI SISTEM Nervi •12 pari glavenih nerava •31 par moždinskih nerava ULOGA: upravlja telom Ganglije.
Slide 1
NERVNI SISTEM
Slide 2
NERVNI SISTEM
CENTRALNI
NERVNI SISTEM
Mozak: prednji,
međumozak,
srednji mozak,
mali mozak,
produžena
moždina
Kičmena
moždina
PERIFERNI
NERVNI SISTEM
Nervi
•12 pari
glavenih nerava
•31 par
moždinskih
nerava
ULOGA: upravlja telom
Ganglije
Slide 3
Uloga nervnog sistema
• Kontroliše sve
procese u
organizmu
• Prima informacije
od receptora,
obrađuje ih i
obezbeđuje
adekvatan odgovor
(reakciju)
organizma
Slide 4
Receptorsko-efektorski sistem
•
Refleksne reakcije ostvaruju se
preko receptorsko-efektorskog
sistema koji čine 3 komponenete:
1. RECEPTORI (primaju draž i
pretvaraju je u nadražaj)
2. NERVNE ĆELIJE (sprovode
nadražaj – nervni impuls)
3. EFEKTORI (organi koji reaguju na
draž: mišići, žlezde)
Slide 5
Refleks povlačenja
Receptor za bol
Senzitivni neuron
Centar u kičmenoj
moždini
Motorni neuron
Sve ćelije u refleksnom luku su nadražljive!
Mišić
Imaju sposobnost da primaju, stvaraju i
sprovode AKCIONI POTENCIJAL
Slide 6
RECEPTORI
• Čulne ćelije: imaju sposobnost da
registruju promenu u spoljašnjoj ili
unutrašnjoj sredini (draž), i da je
pretvore u nadražaj – akcioni potencijal,
koji se dalje prenosi nervnim ćelijama
EKSTEROCEPTORI
INTEROCEPTORI
Primaju draži iz
spoljašnje sredine
Primaju draži iz
unutrašnje sredine,
iz samog
organizma
Slide 7
Podela receptora
Mehanoreceptori
Termoreceptori
Hemoreceptori
Primaju mehaničke
draži. Nalaze se u
čulu dodira, čulu
sluha i ravnoteže
Primaju termičke
draži, reaguju na
promene
temperature
Primaju hemijske
draži. Nalaze se u
čulu ukusa i čulu
mirisa
Fotoreceptori
Primaju svetlosne
draži. Nalaze se u
čulu vida
Slide 8
Prag draži i šifra frekvencije
Receptori reaguju samo na adekvatnu draž (stimulus)
Da bi receptor reagovao, draž mora da ima određenu jačinu – prag draži
Učestalost akcionih potencijala koje proizvodi receptor
proporcionalna je jačini stimulusa
Frekvencija
akcionih
potencijala
Draž temperatura
25ºC
30ºC
Slide 9
Percepcija draži
Kako razlikujemo osećaje, kada se svi oni svode na nervne
impulse koji stižu u mozak?
Kora velikog mozga u kojoj se tumače osećaji podeljena je na
različite zone: vidnu, slušnu, somatosenzornu...
Informacije koje stižu u vidnu zonu tumače se kao slika, informacije koje
stižu u slušnu zonu tumače se kao auditorne informacije, itd.
Slide 10
Slide 11
NERVNE ĆELIJE
• Neuroni – sprovode nervni impuls
• Neuroglije – potporne ćelije nervnog
tkiva
Slide 12
Građa neurona
• Telo neurona
• Nastavci: dendriti, akson
• Mijelinski omotač koji stvaraju Švanove ćelije
dendriti
završni
dugmići
telo neurona
jedro
internodus
akson
mijelinski omotač
nodus
Slide 13
Tipovi neurona
prema funkciji
• Senzitivni neuroni – sprovode impuls
od receptora do CNS-a
• Motorni neuroni – sprovode impuls od
CNS-a do efektora
• Interneuroni – povezuju senzitivne i
motorne neurone
Slide 14
Tipovi neurona
prema građi
bipolarni
multipolarni
pseudounipolarni
Slide 15
Akcioni potencijal
• Kratkotrajna promena membranskog
potencijala koja se prenosi duž neurona u
jednom smeru - od inicijalnog segmenta
do završnih dugmića
Slide 16
Promena membranskog potencijala
Depolarizacija
Ulazi Na+
Smanjenje
razlike
potencijala
-60mV
-60mV
-50mV
Izlazi K+
-60mV
Hiperpolarizacija
Povećanje
razlike
potencijala
-60mV
-70mV
Slide 17
Slide 18
Faze akcionog potencijala
1.
2.
3.
4.
Depolarizacija
Uzlazna faza
Silazna faza
Hiperpolarizacija
2
3
1
Potencijal mirovanja
4
Slide 19
Faze akcionog potencijala
1. Depolarizacija: otvaraju
se ligand-zavisni kanali za
Na+, natrijum ulazi u ćeliju
2. Uzlazna faza: otvaraju se
voltažno-zavisni kanali za
Na+, natrijum ulazi u ćeliju
3. Silazna faza: zatvaraju se
kanali za Na+, otvaraju se
voltažno-zavisni kanali za K+,
kalijum izlazi iz ćelije
2
3
1
Potencijal mirovanja
4
4. Hiperpolarizacija i
repolarizacija: Na-K pumpa
izbacuje Na+ van ćelije, a K+
ubacuje u ćeliju.
Slide 20
SINAPSA
• Sinapsa je veza između nadražljivih
ćelija, preko koje se prenosi akcioni
potencijal - sa presinaptičke na
postsinaptičku ćeliju
Slide 21
Vrste sinapsi
Sinapsa između
dva neurona
Nervno-mišićna
sinapsa
Sinapsa između neurona i
žlezdanih ćelija
Slide 22
Vrste sinapsi
Električna sinapsa
AP se prenosi direktno
preko jonskih kanala
Hemijska sinapsa
AP se prenosi preko
neurotransmitera
Slide 23
Nervno-mišićna sinapsa
• Veza između motornog neurona i
mišićne ćelije; hemijska sinapsa
• Motorna jedinica: jedan motoneuron +
mišićne ćelije koje on inerviše
Slide 24
Građa nervno-mišićne sinapse
• Presinaptička membrana – membrana motornog
neurona
• Sinaptička pukotina
• Postsinaptička membrana – membrana mišićne
ćelije
neuron
sinaptička
pukotina
mišićna
ćelija
Slide 25
1. AP stiže u završni dugmić
2. Otvaraju se kanali za Ca2+,
ulazi Ca2+
3. Vezikule sa acetil-holinom
kreću se ka membrani
4. Egzocitoza ACh u
sinaptički prostor
5. ACh se vezuje za
receptor na membrani
mišićne ćelije. Receptor je
ligand zavisni kanal za Na+
6. Na+ ulazi u mišićnu
ćeliju, izaziva depolarizaciju
7. Otvaraju se voltažno
zavisni kanali za Na+, ulazi
još Na jona: stvara se AP u
mišićnoj ćeliji: potencijal
motorne ploče
Slide 26
Mišićna ćelija
U mišićnoj ćeliji prisutan je posebno građen citoskelet
sastavljen iz proteinskih vlakana - miofibrila
jedra
sarkoplazmatični
retiklum (rezervoar Ca2+)
membrana
miofibrili
Slide 27
Građa miofibrila
sarkomera
miozinski filamenti
aktinski flamenti
Slide 28
Sarkomera
• Miofibrili se sastoje od
sarkomera
• Sarkomera je gradivna i
funkcionalna jedinica
(jedinica kontrakcije)
miofibrila
• Sastoji se od debljih
miozinskih i tanjih
aktinskih filamenata koji
se delimično preklapaju
Slide 29
Kontrakcija
sarkomera
miozin
aktin
Prilikom kontrakcije
aktinski filamenti
ulaze dublje među
miozinske filamente,
i sarkomera se
skraćuje
Za ovaj proces
neophodni su joni
Ca2+ i ATP
sarkomera
Slide 30
Slide 31
Centralna sinapsa
• Veza između neurona u CNS-u
• Hemijski tip sinapse
Akso-dendritska sinapsa
presinaptički neuron
postsinaptički neuron
Slide 32
Vrste neurostransmitera
Amini
Acetil-holin,
noradrenalin,
serotonin
Aminokiseline
GABA, glicin,
glutamat,
aspartat
Supstanca P,
enkefalin
Peptidi
Purini
Adenozin, ATP
Slide 33
Nastanak sinaptičkog potencijala
Vezivanje neurotransmitera, koji luči
presinaptička ćelija, za membranu
postsinaptičke ćelije - izaziva otvaranje
ligand-zavisnih jonskih kanala i nastanak
SINAPTIČKOG POTENCIJALA
Slide 34
Vrste sinaptičkog potencijala
Ulazak Na+
EPSP Ekscicatorni
postsinaptički
potencijal
Depolarizacija
postsinaptičke
membrane
-60mV
IPSP – Inhibitorni
postsinaptički
potencijal
-60mV
Izlazak K+
Hiperpolarizacija
postpsinaptičke
membrane
Slide 35
Sabiranje sinaptičkih potencijala
Više sinaptičkih potencijala koji stižu na jedan neuron – sabiraju se.
Prostorno
sabiranje
Više akcionih
potencijala stiže
istovremeno na neuron
Vremensko
sabiranje
Akcioni potencijali stižu
u kratkom vremenskom
razmaku na neuron
NERVNI SISTEM
Slide 2
NERVNI SISTEM
CENTRALNI
NERVNI SISTEM
Mozak: prednji,
međumozak,
srednji mozak,
mali mozak,
produžena
moždina
Kičmena
moždina
PERIFERNI
NERVNI SISTEM
Nervi
•12 pari
glavenih nerava
•31 par
moždinskih
nerava
ULOGA: upravlja telom
Ganglije
Slide 3
Uloga nervnog sistema
• Kontroliše sve
procese u
organizmu
• Prima informacije
od receptora,
obrađuje ih i
obezbeđuje
adekvatan odgovor
(reakciju)
organizma
Slide 4
Receptorsko-efektorski sistem
•
Refleksne reakcije ostvaruju se
preko receptorsko-efektorskog
sistema koji čine 3 komponenete:
1. RECEPTORI (primaju draž i
pretvaraju je u nadražaj)
2. NERVNE ĆELIJE (sprovode
nadražaj – nervni impuls)
3. EFEKTORI (organi koji reaguju na
draž: mišići, žlezde)
Slide 5
Refleks povlačenja
Receptor za bol
Senzitivni neuron
Centar u kičmenoj
moždini
Motorni neuron
Sve ćelije u refleksnom luku su nadražljive!
Mišić
Imaju sposobnost da primaju, stvaraju i
sprovode AKCIONI POTENCIJAL
Slide 6
RECEPTORI
• Čulne ćelije: imaju sposobnost da
registruju promenu u spoljašnjoj ili
unutrašnjoj sredini (draž), i da je
pretvore u nadražaj – akcioni potencijal,
koji se dalje prenosi nervnim ćelijama
EKSTEROCEPTORI
INTEROCEPTORI
Primaju draži iz
spoljašnje sredine
Primaju draži iz
unutrašnje sredine,
iz samog
organizma
Slide 7
Podela receptora
Mehanoreceptori
Termoreceptori
Hemoreceptori
Primaju mehaničke
draži. Nalaze se u
čulu dodira, čulu
sluha i ravnoteže
Primaju termičke
draži, reaguju na
promene
temperature
Primaju hemijske
draži. Nalaze se u
čulu ukusa i čulu
mirisa
Fotoreceptori
Primaju svetlosne
draži. Nalaze se u
čulu vida
Slide 8
Prag draži i šifra frekvencije
Receptori reaguju samo na adekvatnu draž (stimulus)
Da bi receptor reagovao, draž mora da ima određenu jačinu – prag draži
Učestalost akcionih potencijala koje proizvodi receptor
proporcionalna je jačini stimulusa
Frekvencija
akcionih
potencijala
Draž temperatura
25ºC
30ºC
Slide 9
Percepcija draži
Kako razlikujemo osećaje, kada se svi oni svode na nervne
impulse koji stižu u mozak?
Kora velikog mozga u kojoj se tumače osećaji podeljena je na
različite zone: vidnu, slušnu, somatosenzornu...
Informacije koje stižu u vidnu zonu tumače se kao slika, informacije koje
stižu u slušnu zonu tumače se kao auditorne informacije, itd.
Slide 10
Slide 11
NERVNE ĆELIJE
• Neuroni – sprovode nervni impuls
• Neuroglije – potporne ćelije nervnog
tkiva
Slide 12
Građa neurona
• Telo neurona
• Nastavci: dendriti, akson
• Mijelinski omotač koji stvaraju Švanove ćelije
dendriti
završni
dugmići
telo neurona
jedro
internodus
akson
mijelinski omotač
nodus
Slide 13
Tipovi neurona
prema funkciji
• Senzitivni neuroni – sprovode impuls
od receptora do CNS-a
• Motorni neuroni – sprovode impuls od
CNS-a do efektora
• Interneuroni – povezuju senzitivne i
motorne neurone
Slide 14
Tipovi neurona
prema građi
bipolarni
multipolarni
pseudounipolarni
Slide 15
Akcioni potencijal
• Kratkotrajna promena membranskog
potencijala koja se prenosi duž neurona u
jednom smeru - od inicijalnog segmenta
do završnih dugmića
Slide 16
Promena membranskog potencijala
Depolarizacija
Ulazi Na+
Smanjenje
razlike
potencijala
-60mV
-60mV
-50mV
Izlazi K+
-60mV
Hiperpolarizacija
Povećanje
razlike
potencijala
-60mV
-70mV
Slide 17
Slide 18
Faze akcionog potencijala
1.
2.
3.
4.
Depolarizacija
Uzlazna faza
Silazna faza
Hiperpolarizacija
2
3
1
Potencijal mirovanja
4
Slide 19
Faze akcionog potencijala
1. Depolarizacija: otvaraju
se ligand-zavisni kanali za
Na+, natrijum ulazi u ćeliju
2. Uzlazna faza: otvaraju se
voltažno-zavisni kanali za
Na+, natrijum ulazi u ćeliju
3. Silazna faza: zatvaraju se
kanali za Na+, otvaraju se
voltažno-zavisni kanali za K+,
kalijum izlazi iz ćelije
2
3
1
Potencijal mirovanja
4
4. Hiperpolarizacija i
repolarizacija: Na-K pumpa
izbacuje Na+ van ćelije, a K+
ubacuje u ćeliju.
Slide 20
SINAPSA
• Sinapsa je veza između nadražljivih
ćelija, preko koje se prenosi akcioni
potencijal - sa presinaptičke na
postsinaptičku ćeliju
Slide 21
Vrste sinapsi
Sinapsa između
dva neurona
Nervno-mišićna
sinapsa
Sinapsa između neurona i
žlezdanih ćelija
Slide 22
Vrste sinapsi
Električna sinapsa
AP se prenosi direktno
preko jonskih kanala
Hemijska sinapsa
AP se prenosi preko
neurotransmitera
Slide 23
Nervno-mišićna sinapsa
• Veza između motornog neurona i
mišićne ćelije; hemijska sinapsa
• Motorna jedinica: jedan motoneuron +
mišićne ćelije koje on inerviše
Slide 24
Građa nervno-mišićne sinapse
• Presinaptička membrana – membrana motornog
neurona
• Sinaptička pukotina
• Postsinaptička membrana – membrana mišićne
ćelije
neuron
sinaptička
pukotina
mišićna
ćelija
Slide 25
1. AP stiže u završni dugmić
2. Otvaraju se kanali za Ca2+,
ulazi Ca2+
3. Vezikule sa acetil-holinom
kreću se ka membrani
4. Egzocitoza ACh u
sinaptički prostor
5. ACh se vezuje za
receptor na membrani
mišićne ćelije. Receptor je
ligand zavisni kanal za Na+
6. Na+ ulazi u mišićnu
ćeliju, izaziva depolarizaciju
7. Otvaraju se voltažno
zavisni kanali za Na+, ulazi
još Na jona: stvara se AP u
mišićnoj ćeliji: potencijal
motorne ploče
Slide 26
Mišićna ćelija
U mišićnoj ćeliji prisutan je posebno građen citoskelet
sastavljen iz proteinskih vlakana - miofibrila
jedra
sarkoplazmatični
retiklum (rezervoar Ca2+)
membrana
miofibrili
Slide 27
Građa miofibrila
sarkomera
miozinski filamenti
aktinski flamenti
Slide 28
Sarkomera
• Miofibrili se sastoje od
sarkomera
• Sarkomera je gradivna i
funkcionalna jedinica
(jedinica kontrakcije)
miofibrila
• Sastoji se od debljih
miozinskih i tanjih
aktinskih filamenata koji
se delimično preklapaju
Slide 29
Kontrakcija
sarkomera
miozin
aktin
Prilikom kontrakcije
aktinski filamenti
ulaze dublje među
miozinske filamente,
i sarkomera se
skraćuje
Za ovaj proces
neophodni su joni
Ca2+ i ATP
sarkomera
Slide 30
Slide 31
Centralna sinapsa
• Veza između neurona u CNS-u
• Hemijski tip sinapse
Akso-dendritska sinapsa
presinaptički neuron
postsinaptički neuron
Slide 32
Vrste neurostransmitera
Amini
Acetil-holin,
noradrenalin,
serotonin
Aminokiseline
GABA, glicin,
glutamat,
aspartat
Supstanca P,
enkefalin
Peptidi
Purini
Adenozin, ATP
Slide 33
Nastanak sinaptičkog potencijala
Vezivanje neurotransmitera, koji luči
presinaptička ćelija, za membranu
postsinaptičke ćelije - izaziva otvaranje
ligand-zavisnih jonskih kanala i nastanak
SINAPTIČKOG POTENCIJALA
Slide 34
Vrste sinaptičkog potencijala
Ulazak Na+
EPSP Ekscicatorni
postsinaptički
potencijal
Depolarizacija
postsinaptičke
membrane
-60mV
IPSP – Inhibitorni
postsinaptički
potencijal
-60mV
Izlazak K+
Hiperpolarizacija
postpsinaptičke
membrane
Slide 35
Sabiranje sinaptičkih potencijala
Više sinaptičkih potencijala koji stižu na jedan neuron – sabiraju se.
Prostorno
sabiranje
Više akcionih
potencijala stiže
istovremeno na neuron
Vremensko
sabiranje
Akcioni potencijali stižu
u kratkom vremenskom
razmaku na neuron