Transcript hrvoje turković teorija montaže i

HRVOJE TURKOVIĆ
TEORIJA MONTAŽE I (20122013)
Uvodno predavanje – pristupi i literatura
9. X. 2012.
O KOLEGIJU – OPERATIVNI PODACI:
Teorija montaže jest dvosemestralni kolegij: odslušani
prvi semestar uvjet je za upis u drugi semestar
 Ispit se polaže nakon odslušanih dvaju semestara, odnosi
se na ukupno odslušano gradivo
 Pohađanje predavanja obavezno je; posjeta predavanjima
će se redovito kontrolirati

CILJ TEORIJSKIH PREDAVANJA NA ADU
Cilj teorijskih predavanja na ‘praktičarskom’ fakultetu, kakav je
ADU, jest da razvije i produbi razumijevanje onoga što se
montažno, snimateljski i režijski već radi
 Dakle, teoriji montaže na Akademiji nije u cilju da stvara
‘teoretičare’ filma nego da pomogne proizvođačima filma da
bolje razumiju što rade i da o tome točnije međusobno
komuniciraju
 Zato: bavit ćemo se problemima s kojima se suočavaju i koje –
svjesno ili nesvjesno – rješavaju oni koji rade film i oni koji
gledaju film

PRISTUP U TEORIJI MONTAŽE:
Teorijski pristup koji ćemo primijeniti osobit je: Bavit ćemo se
filmskim postupcima sa stajališta doživljaja kojeg se njima gradi,
ili teži graditi.
 Naime, cilj svakog filmskog rada – većine onoga što se pri
pripremi snimanja i obradi filma radi – jest da izazove tražene
doživljaje u gledatelja.
 Zato je važno da sve postupke sagledamo i razumijemo sa
stajališta doživljaja koji oni izazivaju ili teže izazivati
Zadatak teorije bit će, zato:
 Da analiziramo uvjete pod kojima se ostvaruje montažni prijelaz
 Tj. različite vrste montažnih prijelaza (ali središnje: montažni
kontinuitet)
 Predočiti na kojim se psihološkim mehanizmima temelje ti uvjeti

OSNOVNE TEME BUDUĆIH PREDAVANJA:
PRIMJER 1.
2.
3.
4.
5.
Upoznavanje s osnovnim pojmovima pomoću kojih ćemo analizirati
montažne prijelaze:

Pojam prizora i točke promatranja i njihovih sastavnica
Problemi prepoznavanja prizora na montažnom prijelazu: prepoznavanje
ambijenta, likova, zbivanja

Problemi scenografskog, fotografskog, glumačkog i rekviziterskog
kontinuiteta (skripterskog kontinuiteta) i diskontinuiteta
Problemi izbora točke promatranja i uvjeta i oblika njezine promjene na
montažnom prijelazu

Problemi mijenjanja vizure od kadra do kadra (plana, strane, rakursa),
pitanje rampe
Problemi pažnje, distribucije pažnje u kadru i preinačavanja pažnje na
montažnom prijelazu
Tipovi širih montažnih struktura – tipovi montažnih sklopova i tipova
karakterističnih montažnih rješenja u njihovu sklopu
ISPITNA LITERATURA – TEMELJNA LITERATURA:
 Peterlić, Ante, gl. ur., 1986/1990, Filmska enciklopedija 1-2, Zagreb.
JLZ "Miroslav Krleža"; Prvenstveno ove natuknice u Enciklopediji:
MONTAŽA OPĆENITO: Montaža, Stilizacija;
 TEMELJNI POJMOVI: Prizor; Točka promatranja; Točka gledišta
 MONTAŽNI PRIJELAZ: Montažna granica, Montažni prijelaz, Montažne spone
/Rez, Pretapanje, Zavjesa, Zatamnjenje, Overlapping/, Skokovita montaža, Skok u
kadru, Kontinuitet /Održavanje kontinuiteta, Rampa, Montažne varke, Elipsa/
 MONTAŽNI SKLOPOVI: Master plus inserti, Master, Scena, Paralelna montaža,
Retrospekcija, Insert, Sekvenca, Kadar-scena, Kadar-sekvenca


Bordwell, David, 2005, O povijesti filmskog stila, Zagreb: Hrvatski
filmski savez
(osobito poglavlje: 'Parcijalistička povijest', str. 150-176; preporuča se i
poglavlje 'Iznimno točne percepcije: o dubinskoj mizansceni' str. 197-304),

Stojanović, Dušan, ur., 1978, Teorija filma (zbornik) ), Beograd:
Nolit



Cijelo poglavlje Montaža caruje, a obavezno:
 Ljev Kulješov: 'Montaža kao osnova filma'
 Vsevolod Pudovkin: 'Filmski reditelj i filmski materijal; Filmski scenario;
Vreme u krupnom planu’
 Raymond Spottiwoode (Rejmond Spotisvud),: “O jednoj filmskoj gramatici”
ISPITNA LITERATURA – TEMELJNA LITERATURA
(NASTAVAK):

Reisz, K. Millar G. (Rejs, Milar), Filmska montaža
(poglavlja: Montažni principi, Montaža i zvučni film),
Univerzitet umetnosti u Beogradu, Beograd, 1983.

Belan, Branko,1979, Sintaksa i poetika filma
(poglavlja: Pretpostavke nultog filmskog pisma, Strategija
montaže nultog filmskog pisma), Filmoteka 16, Zagreb, 1979.

ISPITNA LITERATURA – DOPUNSKA LITERATURA:
Povijesti montaže:
 Salt, Barry, 1983, Film Style and Technology: History and
Analysis (dijelove koji se odnose na montažu), Starword, London
1983.
 Fairservice, Don, Film Editing. History, Theory end Practice,
Manchester, New York: Manchester University Press
 Peterlić, Ante, 2008, Povijest filma, Zagreb: Hrvatski filmski savez
ISPITNA LITERATURA – DOPUNSKA LITERATURA
(NASTAVAK):
Drugi teorijski pristupi montaži:
 Bazin, André, 1971, Što je film I (poglavlje: Razvoj filmskog jezika),
Beograd: Institut za film, 1971.
 Burch (Birš), Noël (Noel), 1972, Praksa filma (poglavlja: Osnovni
elementi), Beograd: Institut za film,
 Forenbacher, Ivanka, 1987, Sekretar režije i film (poglavlje: Održavanje
kontinuiteta), Zagreb: Akademija dramske umjetnosti, ,.
 Carroll, Noël, 2001, 'Prema teoriji montaže', Hrvatski filmski ljetopis.
25/2001, Zagreb: Hrvatski filmski savez
 Vorkapić, Slavko, 1979, 'Beleške o filmskom zanatu', u: Mira Boglić,
Steva Ostojić, ur.1979, Knjiga o filmu, Zagreb: Spektar, 1979.
 Turković, Hrvoje, 1994/2000, Teorija filma (1. Pojam prizora i točke
promatranja; 8. Pojam scene; 9. Kontinuirani montažni prijelaz; 12.
Status neprimjetnosti reza; 13. Motivacija prema zbivanju; 14.
Motivacija prema promatračkom stavu), Zagreb: Meandar.
 Turković, Hrvoje, 1996, Umijeće filma (poglavlje: Izlagački postupci)
Zagreb: Hrvatski filmski savez.
PRILOZI RASPOLOŽIVI NA
INTERNETSKIM STRANICAMA AKADEMIJE
Prezentacijska strana predavanja, spisak ispitne
literature, neki tekstovi iz ispitne i popratne literature, te
poveznice na druge stranice moći će se naći na
internetskim stranicama ADU:
 www.adu.hr - Nastava – Nastavničke stranice – prof.dr.
Hrvoje Turković
 Izravna poveznica:
http://www.adu.unizg.hr/index.php?option=com_content
&view=article&id=871%3Asadraj&catid=97&Itemid=1
47
Adresa e-pošte nastavnika: [email protected]
