Transcript MEĐUNARODNO EDUKACIJSKO REHABILITACIJSKI

MEĐUNARODNO EDUKACIJSKO REHABILITACIJSKI CENTAR KBC-a ZAGREB
OTOK RAB
Eva Pavić, univ.spec., dipl.ing.
Naziv projekta: Međunarodni edukacijsko-rehabilitacijski centar KBC Zagreb, Rab
▪ Lokacija projekta: Primorsko-goranska županija, Grad Rab
▪ Naziv podnositelja: Klinički bolnički centar Zagreb
▪ Odgovorna osoba: Zlatko Giljević, Sanacijski upravitelj KBC Zagreb
▪ Adresa: Šalata 2, 10 000 Zagreb
▪ Kontakt:
Tel.: +385 (1) 2368 729
▪ Mob.: +385 91 4920 700
▪ Fax.: +385 (1) 2379 922
▪ E-mail: [email protected]
▪ Web stranica: www.kbc-zagreb.hr
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Opis projekta
Specifični ciljevi projekta
Relevantnost projekta
Ciljana skupina
Krajnji korisnici
Projektni pokazatelji
Održivost
Pisma potpore
OPIS PROJEKTA
▪ Prenamjena prostora u Međunarodni edukacijsko-rehabilitacijski centar KBC-a
Zagreb
▪ Ideja od 6. mjeseca prošle godine kroz projekte MZ-a, uz njihovu suglasnost
▪ Projekt je u izradi, završetak izrade planiran krajem godine
▪ Namjena projekta je organizacija edukacijsko –rehabilitacijskog kampa prvobitno
za djecu, kasnije i za odrasle s mogućnošću proširenja sadržaja
▪ Postoji mogućnost sufinanciranja iz EU fondova
OPĆI CILJ:
▪ Realizacijom projekta pridonijelo bi se i razvoju zdravstvenog turizma u Republici
Hrvatskoj, ali i turističkoj zajednici otoka Raba, produženjem sezonske ponude.
SPECIFIČNI CILJEVI PROJEKTA
1.
Preuređenje i osposobljavanje objekta za provođenje aktivnosti.
2.
Smanjiti bihevioralne rizične čimbenike kao što su nepravilna prehrana, tjelesna
neaktivnost, prekomjerna tjelesna masa i pretilost u RH.
3.
Povećati stručnu osposobljenost zdravstvenih i drugih djelatnika u zdravstvu.
4.
Poboljšati kvalitetu zdravstvene zaštite kroničnih bolesnika.
RELEVANTNOST PROJEKTA
▪ Područje projekta ubraja se pod poglavlje 3. STANJE I TRENDOVI U ZDRAVSTVU
REPUBLIKE HRVATSKE, točka 3.12 Zdravstvo i turizam.
▪ Projekt bi obuhvatio 5 od 12 najvećih javnozdravstvenih problema u RH prema
Nacionalnoj strategiji zdravstva 2012.-2020.
1. U poglavlju 2. POKAZATELJI ZDRAVLJA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Pod točkom 2.2 opisuju se odrednice zdravlja među kojima su prehrana i
prehrambene navike, povećana tjelesna masa i pretilost, tjelesna aktivnost.
Pod točkom 2.6 opisuju se značajni javnozdravstveni problemi među kojima su
bolesti srca i krvnih žila, novotvorine, šećerna bolest, kronična opstruktivna bolest
pluća, rijetke metaboličke bolesti i sl.
2.
U poglavlju 3. STANJE I TRENDOVI U ZDRAVSTVU REPUBLIKE HRVATSKE
Točka 3.1.2. opisana povezanost zdravlja, sustava zdravstva i razvoja gospodarstva.
Točka 3.5.12. u sklopu Nacionalnog preventivnog zdravstvenog programa opisuje
- 3.5.12.15. Program psihosocijalne pomoći na dječjim onkološkim odjelima,
- 3.5.12.16. Prevenciju prekomjerne tjelesne mase, sukladno Akcijskom planu za
prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne mase,
- 3.5.12.17. Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću,
- 3.5.12.19. Suradnju s civilnim društvom (nevladinim udrugama).
Točka 3.12. Zdravstvo i turizam opisana je interferencija koncepta turizma i zdravlja,
- 3.12.4.3. Nedovoljna konkurentnost zdravstvenog turizma u Hrvatskoj.
3. U sklopu poglavlja 6. SWOT ANALIZA I STRATEŠKI PROBLEMI
▪ pristupanjem u EU pruža se prilika za povećanjem tržišta za zdravstvenim i
medicinskim turizmom i mogućnosti unapređenja infrastrukture i razvoja ljudskih
resursa u zdravstvu upotrebom strukturnih i kohezijskih fondova EU-a,
4. U poglavlje 4. IMPLIKACIJE PRISTUPANJA REPUBLIKE HRVATSKE U EU NA HRVATSKI
ZDRAVSTVENI SUSTAV
poglavlje 4.2 Europska kohezijska politika na području zdravstva.
5. Poglavlje 7. STRATEŠKI RAZVOJNI PRAVCI, PRIORITETI I MJERE
▪ Prioritetom broj 2 Jačanje i bolje korištenje ljudskih resursa u zdravstvu, uz mjeru
2.8 omogućava se rad zdravstvenim djelatnicima i nakon dobi za umirovljenje,
onima koji to žele i na mjestima gdje postoji potreba.
▪ Prioritet broj 8 Suradnja s drugim resorima i društvom u cjelini, opisuje suradnju s
drugim resorima i društvom u cjelini, vezano uz mjere
▪ 8.1 Jačanje međuresorne suradnje (među ministarstvima),
▪ 8.2 Jačanje suradnje s lokalnom samoupravom i
▪ 8.3 Suradnja s civilnim društvom i medijima.
CILJANA SKUPINA
▪ zaposlenici koji rade u sustavu zdravstvene skrbi i drugi članovi stručnog tima,
▪ osobe koje rade u odgojno obrazovnim ustanovama,
▪ članovi civilnih udruga RH i zemalja EU,
▪ sezonski zaposlenici za vrijeme trajanja kampa,
▪ te uprava KBC-a.
KRAJNJI KORISNICI
1.
Bolesnici koji se liječe u KBC-u Zagreb
2.
Potencijalni turisti RH
3.
Stanovnicima otoka Raba
4.
Svim korisnicima zdravstvene zaštite na području RH, civilnim Udrugama u svim
županijama vezanim uz određene bolesti te Udrugama bolesnika s istim
poveznicama koje su članovi EU-a
5.
Razvijanje edukacijskog centra za sve stanovnike RH s ciljem razvijanja programa
i trajnog provođenja sustava cjeloživotne edukacije
KRAJNJI KORISNICI
1.
Djeca, adolescenti, odrasle osobe, umirovljenici s dijabetesom
2.
Pretila djeca/adolescenti i njihove obitelji
3.
Djeca i adolescenti s dišnim problemima i alergijama
4.
Djeca, adolescenti, odrasle osobe s fenilketonurijom i njihove obitelji
5.
Djeca s epilepsijom
6.
Djeca s malignim bolestima
7.
Djeca i adolescenti sa srčanim bolestima
8.
Djeca s celijakijom
9.
Adolescenti i odrasli s poremećajima u prehrani
10. Djeca sa razvojnim odstupanjima i poremećajima iz autističnog spektra
SVRHA KAMPA
▪ U centru bi se tijekom boravka bolesnika provodila edukacija uz nadzor
multidisciplinarnog tima stručnjaka: liječnika, medicinskog osoblja (sestara/tehničara),
psihologa, nutricionista/dijetetičara, kineziologa, fizioterapeuta i dr. stručnjaka.
▪ Izvodila bi se praktična vježba kojom bi se korisnici poučavali o vlastitoj bolesti,
teorijski i praktično, samostalno kontrolirali i mijenjali terapiju prehranom i/ili lijekove,
tj. učinkovito nadzirali svoju bolest.
▪ Od osobite koristi bi bio rad s djecom jer svjetska iskustva pokazuju da se na taj način
ova posebno osjetljiva skupina bolesnika najkvalitetnije osposobi da u svakodnevnom
životu donose odluke o samozbrinjavanju kako bi mogli što zdravije i kvalitetnije živjeli.
▪ Naglasak bi bio prvenstveno na preventivnim programima povezanim s promjenom
načina života, uz promatranje bolesnika kroz jedinstvo uma, duha i tijela.
PROGRAM EDUKACIJE
▪ Obuhvaća stručni tim (liječnici, medicinske sestre, psiholozi, dijetetičari i drugih stručnjaci)
u svrhu promicanja multidisciplinarnog pristupa kronično oboljeloj osobi.
▪ Oblici edukacije uključuju predavanja, seminare i radionice.
▪ Odgajatelji, učitelji i nastavnici imat će priliku upoznati se s osnovnim principima liječenja
određenih bolesti, mogućim akutnim komplikacijama koje se mogu dogoditi u vrijeme
redovne nastave, te mjerama koje treba poduzeti u takvim situacijama.
▪ Edukacija će pomoći u unapređenju odnosa s bolesnim djetetom, olakšati komunikaciju s
roditeljima i ukazati na ponašanja koja mogu pomoći u psihološkoj prilagodbi.
▪ Međusobna suradnja potaknut će razvoj znanja, tehnologija i njihove implementacije u
civilno društvo i obitelji oboljelih.
OPRAVDANOST PROJEKTA
▪ Podržava i sama tradicija organiziranog bavljenja turizmom koji je uključivao sadržaje
zdravstveno-turističke ponude, a zahvaljujući blagodatima mediteranske klime, ljepoti
krajolika i geomorfološkoj raznolikosti otoka Raba.
▪ Realizacijom projekta realno se otvara i velika mogućnost da se ambijent
"ZELENOG OTOKA" prepozna kao "OTOK ZDRAVLJA" što smatramo da ima velikog
potencijala za razvoj zdravstvenog turizma, a imalo bi velikog odjeka ne samo u
Hrvatskoj, već u Europskim razmjerima.
Imamo stručnog i znanstvenog potencijala koji bi se idealno povezao s potrebama i
geomorfološkim osobinama okoline.
PISMA POTPORE UDRUGA
1.
Udruga za pomoć obiteljima s fenilketonurijom (PKU) HR
2.
Preporuka Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga (HSDU)
3.
Preporuka European Society for Phenylketonuria
4.
Preporuka National PKU Alliance
5.
Preporuka The Children's Hospital, Denver, Colorado
HVALA NA PAŽNJI!
.