Transcript pripis točke promatranja autoru filma

HRVOJE TURKOVIĆ
TEORIJA MONTAŽE (2012-2013)
16. Pripisi točke promatranja
12. III. 2013.
REKAPITULACIJA: OPĆE UVJETOVANOSTI
IZBORA T.PROM.


Prizori se uvijek, u danom trenutku promatranja, promatraju s neke – iz
perspektivne projekcije prizora izvedene – određene točke promatranja.
Kako je točka promatranja tek optička ponuda, nije tjelesno vezana, to se načelno
– u sklopu danog prizora – može zauzeti bilo koja točka promatranja, bez ikakvih
tjelesnih ograničenja

i ta se mogućnosti povremeno iskorištava tako da se biraju ljudski-tjelesno nemoguće
točke promatranja, nemoguće vizure.
No, ipak se na izbor točke promatranja težilo prenijeti neki iskustveni, životni
obrasci promatranja, i njih se stilski standardizirati:
Tri temeljna kriterija standardizacije:
 1. Opće-psihološki standard – kanonska vizura



2. Opće-snalazilački standard – normalna vizura


raspoznavalački najpogodnija točka promatranja (najlakša i najbrža za prepoznavanje)
Točka promatranja s koje prevladavajuće pratimo svijet oko nas pri snalaženju u njemu (s
visine očiju uspravne, prosječno visoke osobe)
3. Prigodno-kontekstualni standard – akcijska vizura

Točka promatranja u montažnoj smjeni smještena na onoj razini (plohi) po kojoj se odvija
odredbeno zbivanje (razgovorna razmjena, pogled-viđeno, baratanje nečim...)
PRIMJERI RANE KANONSKE VIZURE NA CIJELI
PRIZOR – “TABLO” PRISTUP
Prvi filmovi su, u načelu, što spontano, što prema slikarskoj, fotografskoj i
kazališnoj tradiciji, prizore predočavali po načelu “tabloa”
 tablo (engl. tableau) pov teor predočavanje filmske scene u jednom,
obuhvatnom kadru, najčešće u srednjem planu (totalu prizora što obuhvaća
ključne interesne sastojke ukupne scene), u frontalnoj kompoziciji, s
polukružnim, "razlistalim" rasporedom likova viđenih s lica ili prednjeg
poluprofila, s razine očiju i ravne osi promatranja, te s osvjetljenjem koje
čini sve sastojke prizora podjednako vidljivim. Povjesničari su preuzeli
naziv od Georgesa Méllièsa, koji je kadrove-scene u svojim višescenskim
filmovima nazivao "slikama" (franc. tableaux), kako bi imenovali rani
nijemofilmski standard snimanja interijernih, odnosno razgovornih scena.
(→ STIL, primitivni)
PRIMJER - Lumierèovi i Dickinsonovi (Edisonovi) filmovi:
 http://www.youtube.com/watch?v=4nj0vEO4Q6s
 http://www.youtube.com/watch?v=WmZ4VPmhAkw

STILIZIRANE TOČKE PROMATRANJA
Izbor točke promatranja ne ravna se uvijek načelom najpovoljnije točke
promatranja – ima i smislenih otklona od toga načela.
 Svaki uočljiviji (planiran, izabran) otklon od neke od standardnih vizura
(njezino ‘narušavanje’) drži se stiliziranim, odnosno vizurnom stilizacijom
Tipične stilizacije (PRIMJERI – A. PETERLIĆ – DVD-Teorija filma):
 Nekanonske vizure (krajnji otkloni od kanonske vizure) – one s kojih otežano
prepoznajemo tematizirani prizor ili sastojak prizora
 Jaki donji i gornji rakursi
 Izokrenuti i jako kosi kadrovi
 Jako nemiran (drndav) kadar (recimo – potresene panorame, brišuće
panorame…)
 ‘Abnormalne’, neobične vizure (otkloni od normalne vizure)
 Horizontalan, ravan, pogled na predmet na podu; ravan pogled na vrh
nebodera; donji ili gornji rakurs na osobu normalne veličine; jaki mikrokadar
ili široki rakurs na veliko životno područje (pogled na zemljinu kuglu…
 Otkloni od kontekstualno motivirane vizure
 Npr. umjesto da se razgovor snima s razgovorne razine – snima se s donjih ili
gornjih rakursa

PRIZORNO MOTIVIRAN IZBOR TOČKE
PROMATRANJA






No, standardizacija se ne obuhvaća samo nabrojane tipove – kanonsku,
normalnu i akcijsku vizuru.
Ponekad se javljaju vizure koje odstupaju od prethodnih vizura, a svjedno
se drže “akcijski opravdanim” – prigodno motiviranim.
Takve su sve vizure koje se dadu pripisati nekom – u prizor uvučenom –
promatraču:
 Tzv. pripisane točke promatranja
Naime, optička pozicija koju nam nudi film perspektivno je zadana
svakom gledatelju filma, bez obzira gdje se on nalazio - nije uvjetovana
našom stvarnim tjelesnim položajem (onim u kinu).
Ona je utoliko polazno “objektivna” – tj. “intersubjektivna”- pripada
svakom gledatelju i svim gledateljima filma, nikome specifično
Ali, nju se može u filmu pripisati nekome ili nečemu (nekoj osobi, ili
nekoj optičkoj napravi) – može ju se personalizirati ili opredmetiti.
 Pripisuje ju se tipično pomoću posebnih kontekstualnih i
unutarkadrovskih uputa, indikacija
TIPIČNE VRSTE PRIPISA TOČKE PROMATRANJA
a) pripis liku
 upućuje se da dana točka promatranja u kadru pripada nekom liku u filmu
 b) pripis filmskoj ekipi
 Upućuje se da točka promatranja pripada ekipi ili nekom članu ekipe prisutne
u prizoru (intervjueru, redatelju)
 c) pripis kameri
 Upućuje se da točka promatranja pripada napravi koja snima prizor, neovisno
o prisutnosti ili neovisnosti
 d) pripis gledatelju
 upućuje se da dana točka promatranja u kadru pripada gledateljima filma
(onima koji gledaju film, odnosno taj kadar)
 e) pripis ‘autoru’
 Podsjeća se naglašenije da točka promatranja ‘pripada’ tvorcu filma,
specifičnije osjećamo ‘interventnu’ prisutnost tvorca filma
O pripisanoj točki promatranja govori se često kao o točki gledišta indicirane osobe
ili registracijske sprave (kamere)








KLASIČNA PODJELA
Klasična je, međutim, podjela tek na dva oprekovna tipa: objektivnu i
subjektivnu točku promatranja (tzv. objektivni i subjektivni kadar)
“objektivnom” (eng., objective camera, objective shot) tipično držimo točku
promatranja koja:
 (a) koja zadovoljava uvjete prigodno “najpogodnije točke promatranja”,
tj. Kanonska je i/ili standardna
 (b) nije nikome pripisana
 Međutim, bolje bi je bilo nazvati, kad se pomišlja na pripise:
“NEUTRALNA TOČKA PROMATRANJA”
“subjektivnom” (eng. point of view shot, POV shot) se tipično drži točku
promatranja koja je pripisana pokazanom ili podrazumijevanom liku u
prizoru, a promatrački se nalazi na osi promatranja (optičkoj osi) lika
Međutim, pripis točke promatranja liku ne svodi se samo na “subjektivnu
točku promatranja”, nego i na još dva tipa pripisa:
a) subjektivna vizura (eng. point of view shot, POV)
b) polusubjektivna vizura (eng. over-shoulder shot, semi-subjective shot)
c) pristrana vizura (eng. angle shot?)
TIPOVI INDIKACIJE DA NEKA TOČKA
PROMATRANJA PRIPADA LIKU



Dvojako se indicira pripadnost točke promatranja liku:
(a) Pripisi liku podrazumijevaju, tipično - prema dvokomponentnom
načelu predočavanja čina gledanja - pokazivanje lika koji gleda i
onoga što lik gleda.
(b) Ali, može se pokazati samo ono što lik gleda – ali uz neke
dodatne naznake da postoji neki lik u prizoru koji gleda s
podrazumijevane točke promatranja
 ‘subjektivitet’ se može sugerirati pomoću naznake tjelesnih
ograničenja nad točkom gledišta, njene vezanosti uz tjelesno
ograničenog nositelja (primjeri : Noć vještica)
DRUGI TIPOVI PRIZORNA PRIPISA
TOČKE PROMATRANJA
(b) pripis točke promatranja filmskoj ekipi
 ako se u dokumentarcu vidi, ili osjeti ekipa kako snima, čuje intervjuer
kako pita; ako ljudi poziraju za snimanje
 PRIMJERI: Reportersko pojavljivanje; Rubikon, Ž. Radivoja; Plavi
jahač, T. Gotovac
 Time filmska ekipa biva percipirana kao dio prizora, kao prizorni ‘likovi’
(c) pripis točke promatranja kameri (optičko-registracijskoj napravi)
 Čim se naznačuje da točka promatranja pripada ekipi, podrazumijeva se da
pripada i kameri – tj. uvodi se svijest da to snima kamera
 Kamera sama postaje indiciranim nositeljem točke promatranja ako se
naznači da je snimka tek snimkom automatske kamere bez ljudske
kontrole, ili s tek načelnom kontrolom
 PRIMJER: snimka nadzorne kamere koje automatski snimaju:
 http://www.yvoschaap.com/youtube/
TIPOVI NEPRIZORNA PRIPISA TOČKE
PROMATRANJA:
(d) pripis točke promatranja gledatelju – izvanprizornoj instanci
 Jasno se naznačuje da dana točka promatranja pripada gledatelju
 Kako se to naznačuje?
 Neverbalno + verbalno obraćanje
 PRIMJERI: mozaične emisije; dnevnik
 http://www.youtube.com/watch?v=ahHJJ6g8OzQ&feature=results_main&
playnext=1&list=PL1FC8842BC5E69602
• http://www.youtube.com/watch?v=8_1e77hFv18&feature=related
 Samo neverbalno obraćanje – pogled u t. pr. i drugi neverbalni signali obraćanja
 Žena je žena, Godard
 Samo verbalno obraćanje – izvanprizorni komentar, izvanprizorna govorna
‘naracija’


http://www.youtube.com/watch?v=-VmW8zfox8k
http://www.youtube.com/watch?v=4z0CqSrjSNE&feature=related
PRIPIS TOČKE PROMATRANJA AUTORU
(e) pripis točke promatranja autoru filma
 Jasno je naznačeno da točka promatranja pripada autoru
(i kameri kojom snima)
 PRIMJER: Powerless, P.L. Sargent; Kuća, A. Hušman
 Razlikovanje između:
 a) izričitog pripisa točke promatranja autoru filma, izričito
autorske točke gledišta (prizorno indicirane)
 b) neizričitog, podrazumijevanog ‘autorskog kadra’
(izvanprizorno indicirane)
“AUTORSKI KADAR” - PETERLIĆ

A. Peterlić, 2000, ‘Autorov kadar’ u Osnove teorije filma, str. 61-62
‘Autorski kadar’ (ili ‘autorov kadar’) je onaj kadar::
(A) koji nije baš ‘objektivan’ – tj. najpogodniji za promatranja važnog dijela
prizora
 tj. nestandardan je, stilizacijski – otklon od tipičnih postava kadrova u danom
filmu, u sklopu danog stila
 (B) koji se ne može pripisati niti jednom liku, a niti ostalima tipičnim
otjeloviteljima točke promatranja (niti gledatelju, niti ekipi filma)
 (D) Upućuje na poseban, ‘komentativan’, odnos prema danome mjestu filma
Takav kadar tipično oživljava svijest gledatelja da je rezultatom posebne
‘intervencije izrađivača’, tipično – autora (redatelja)
 PRIMJER: Sjever-sjeverozapad, ptičje vizure/Dvorišni prozor, uvodni
opisi
