HRVOJE TURKOVIĆ TEORIJA MONTAŽE

(2012-2013) 18. Izbor strane promatranja – problem rampe 26. III. 2013.

REKAPITULACIJA: UVJETOVANOSTI IZBORA TOČKE PROMATRANJA

 Dosad smo razmatrali neke specijalizirane vrijednosti koje određeni izbori točke promatranja imaju a koje mogu uvjetovati njihov izbor  Standardizirane vrijednosti (kanonska, normalna i akcijska vizura) – koje se vezuju uz uobičajenu životno-promatračku praksu ljudi  Stilizacijske vrijednosti - koje su (retorički, stilski) otkloni od standardiziranih vrijednosti   Motivirane vrijednosti - pripisi točke promatranja nekom promatračkom biću, motiviranje izbora takvim pripisom Pripisi točke promatranja unutar kadra, ali i pri smjeni kadrova (pristrani i polusubjektivni komplementarni kadrovi, oni po akcijskoj razini) upozorili su da i (montažne) smjene vizure s kadra na kadar imaju neke motivacijske razloge i uvjetovanosti   Jedno od njih se iskazuje i

pravilom rampe

PRIMJER:

Ozloglašena –

razgovor na terasi, uveče.

PERCEPCIJA RAZGOVORA

Što sve uvjetuje percepciju da je po srijedi razgovor između likova, okrenutih jedan prema drugom, u predočenom prizoru, iako je svaki izdvojen u poseban kadar?

 Ambijentalno-atmosferska kompatibilnost dvaju kadrova (eksterijer, noć)  Kontinuitet (smisleno i zvučno nadovezivanje dijaloga) – smjena po reakcijama  Likovi su okrenuti jedno prema drugom.

No, je li u sceni iz koje smo izdvojili ovu razgovornu razmjenu, sve doista tako kako se čini?

 PROŠIRENJE PRETHODNOG PRIMJERA: većina ove scene razgovora

PODRAZUMIJEVANJE KOJE JE NARUŠENO:

Zašto zabuna u predočenu primjerku?

 Prema prethodnoj analizi prisutne su ključne indikacije razgovornog kontinuiteta: ambijentalno-atmosferska kompatibilnost, dijaloški kontinuitet, indikacija uzajamne orijentiranosti (da su okrenuti licem u lice) Odsutne informacije:    Nemamo opću prethodnu predodžbu o njihovom uzajamnom smještaju u ambijentu (nismo imali obuhvatni kadar – kadar koji obuhvaća oba sugovornika)  kadrovi su ‘dekontekstualizirani’ – nema temeljnog kadra; k tome ambijent je u dva kadra jedva razlučiv – mračna pozadina, nema ambijentalnog orijentira Suprotna ekranska orijentacija navela nas je na (u ovom slučaju pogrešan) zaključak da oni razgovaraju “licem u lice”, tj. okrenuti jedan prema drugome Na čemu se temeljio ovaj pogrešan zaključak?

PODRAZUMIJEVANJE DA ORIJENTIRANO ZBIVANJE PROMATRAMO S NJEGOVE ISTE STRANE

 Kad u životu sudionički pratimo neku (bipolarnu, odnosno usmjerenu) radnju tipično se zadržavamo s iste promatračke strane u odnosu na usmjerenje te radnje, i s te strane prebacujemo pogled prateći smjenu razgovora, kretanje lika ili auta, naciljanost pogleda, uzrok i posljedicu neke akcije... To se načelo prenosi i na film: 

Načelo komplementarnih kadrova

usmjerenja (

Ozloglašena

– raskadriravanje sugovornika s iste strane, pod istim kutem prema pravcu njihovog prostornog odnosa, ali sa suprotnog – razgovor u kavani)  tj. sa stajališta“promatrača sa strane” koji je uvučen u razgovornu situaciju  

Načelo izlaska-ulaska

– načelo da lik, čije kretanje pratimo od kadra do kadra, ulazi u kadar s obratne strane od one na koju je u prethodnom kadru izašao (

Sjever-sjeverozapad -

ch. 26)  odgovara promatračkom “preuzimanju” lika nakon što je zamakao za neku prepreku promatranju.

Ovo se sudioničko-promatračko iskustvo iz života prenijelo na film kao propis u kojim vizurama, po prijelazu s kadar na kadar, pratiti takva orijentirana zbivanja, tj. kao

pravilo rampe

koje obavezuje praćenje zbivanja preko montažnog prijelaza (a time i snimanja

za

buduću montažu kadrova)

ZAŠTO “PRAVILO”?

Zašto je to posebno važno na montažnom prijelazu, a ne unutar kadra?

  Unutar kadra htjeli-ne-htjeli pratimo zbivanje iz optički kontinuirane točke promatranja, tako da ostajemo s iste strane ili jasno pratimo naše kontinuirano promatračko premještanje u odnosu na odnos likova ili njihovo kretanje Međutim, nadovezujući kadrovi nekog zbivanja u pravilu se snimaju s vremenskim odlaganjem, s novom postavom mizanscene za nadovezujući kadar, i lako se može zaboraviti (ili ne pomišljati) na to gdje se u prethodnom kadru promatrački nalazilo, odnosno kako su točno bili likovi orijentirani u odnosu na točku promatranja (PRIMJER:

An interesting story

)  U povijesti filma prilično se kasno otkrilo veću psihološku prihvatljivost, veću ‘prirodnost’ rješenja u kojima je točka promatranja ostajala s iste strane praćena odnosa To se onda poopćilo, odnosno normiralo, u tzv.

pravilo rampe,

u praksi uglavnom ne govori o “pravilu rampe”, nego, skraćeno, samo o “rampi” (‘pazi na rampu’, ‘prešao si rampu’...) iako se

DVA POJMA: RAMPA I PRAVILO RAMPE

 Ipak, treba razdvojiti dva pojma: pojam

rampe

i

pravila rampe

;

rampa

se odnosi na usmjerenje, odnos u prizoru koji se prati; a odnosu na to usmjerenje

pravilo rampe

govori kako da se bira točka promatranja, nakon planiranog montažnog prijelaza, u  U praksi se uglavnom ne govori o “pravilu rampe”, nego, skraćeno, samo o

rampi

(‘pazi na rampu’) Termini u upotrebi: ZA ‘RAMPU’   hrvatski:

rampa, os akcije, linija pogleda, zamišljena linija

engleski:

180

°

line, axis of action, action axis, eye-line, line of interest, imaginary line, center line, screen direction, stage line

ZA ‘PRAVILO RAMPE’  hrvatski:

pravilo rampe

  engleski:

180 0 rule, eye-line matching

Međutim, formulacije tog pravila jako su varirale tijekom povijesti

RANOFILMSKA ODREDBA RAMPE

I. Forenbacher,

Sekretar režije i film –

u rječniku knjige  “

Rampa. Zamišljena crta povučena od najljevije do najdesnije osobe ili predmeta u slici. Kad kamera prijeđe tu ‘liniju’, prelazi u direktni kontraplan, a sve osobe i predmeti mijenjaju mjesto u slici, pa će ono što je prije bilo lijevo, sada biti desno, i obrnuto.”

 ODREDBA

RAMPE

:  “

Zamišljena crta povučena od najljevije do najdesnije osobe ili predmeta u slici. …

”  ODREDBA

PRAVILA RAMPE

:  “…

Kad kamera prijeđe tu ‘liniju’ prelazi se u direktni kontraplan…

” STVORENA I PRIMJENJIVANA PRI RANOM RASKADRIRAVANJU PRIZORA SUSTAVOM MASTER+INSERTI  PRIMJER:

Netrpeljivost,

D.W.Griffitha

 VAŽI PRI STUDIJSKOM SNIMANJU KONTINUIRANOG DOGAĐAJA – pri snimanju MASTER + INSERTI  NE VAŽI PRI RASKADRIRANJU KADAR PO KADAR  PRIMJER: raskadriranje razgovora za stolom u

Sjever-sjeverozapad

(ch 14)

KASNIJA ODREDBA RAMPE

 1. “

Rampa je zamišljena crta koja spaja dva ili više lica jedne scene, a koju kamera niti u jednom času ne smije prijeći

” (N. Tanhofer,

Filmska fotografija

).

 ODREDBA

RAMPE

u toj definiciji:  “

Rampa je zamišljena crta koja spaja dva ili više lica jedne scene…

”  ODREDBA

PRAVILA RAMPE

u toj definiciji:  “…

a koju kamera niti u jednom času ne smije prijeći.

”    Problem s ovom odredbom: (a) nije dovoljno specifična: ne kaže koja dva licada se spoje rampom kad u prizoru postoje više likova koji sudjeluju u središnjoj akciji (b) nije dovoljno općenita: ne spominje praćenje kretanja jednog lica ili predmeta od kadra do kadra  (c) dogmatska je: zabranjuje preskoke preko rampe

KOREKTIVNA ODREDBA RAMPE I PRAVILA RAMPE

 Rampa:

prizorna orijentacija (orijentirano zbivanje, orijentirana situacija) koja je u središtu pažnje na montažnom prijelazu

     To podrazumijeva: Da rampa nije neka posve ‘izmišljena linija’ – nego je utvrdiv prostorni odnos u prizoru (jedino je to što se tvrdi da ona raspolavlja ukupni prizor – zamišljeno) Da rampu ne čini

bilo koja prisutna orijentacija

u prizoru, tj. ne čini je

bilo koji odnos ljudi

koji se gledaju ili razgovaraju – nego onaj koji je pri prelasku s kadra na kadar

u središtu pozornosti

, ili bi to trebao postati za gledatelja pri prelasku na novi kadar

Pravilo rampe strane rampe’)

:

po montažnom prijelazu treba se nastojati da se promatrački ostane na istoj strani prizorne orijentacije koja je u središtu pažnje (‘s iste

 Prema takvoj formulaciji pridržavanje pravila rampe

nije obaveza

, nego tek

opcija, izborna stvar

Postoje, naime, dva oprečna stava vezana uz status pravila rampe: (a) da je pravilo rampe univerzalno obavezujuće i (b) da je nepotrebno i da nepoštivanje pravila rampe ništa doživljajno ne mijenja

TEMA SLJEDEĆEG PREDAVANJA

 kada treba paziti, a kada ne na rampu  Literatura: članak “Rampa” u

Filmskoj enciklopediji

2.