Transcript Montažni prijelaz

HRVOJE TURKOVIĆ
TEORIJA MONTAŽE I (2012-2013)
3. Središnji problemi montažnog prijelaza
30. X. 2012.
SISTEMATIZACIJA OSNOVNIH POJMOVA
PRIZOR
(što vidimo)
UVJETI
Trenutno motrište:
PROMATRANJA
Pokretno
motr. (kont.)
PRIZORA
Pokretno motr
(diskont.)
montaža:
ambijent
(‘nekretnine’ scenografija)
izrez (oblik i veličina
vidnog polja i smjer
gledanja)
vožnja (premještanje
motrišta)
kontinuirana
(netremično
praćenje)
likovi
(samopoduzetna
bića: glumci)
plan (udaljenost:
detalj, krupni, blizi,
polublizi, američki,
srednji, total)
panorama
(preusmjerenje
pogleda s istog
motrišta)
diskontinuirana
(pratilački prekidi)
zbivanje (prizorne
promjene: akcija,
radnja)
rakurs (gledamo:
na gore - donji r.
na dolje – gornji r.
vožnja-panorama
predmeti
(‘pokretnine’;
rekvizita)
strana (gledamo:
s lica / s profila /
odostrag
SUODREDBE MONTAŽNOG PRIJELAZA I
KADRA
KAKO PREPOZNAJEMO MONTAŽNI PRIJELAZ, ODNOSNO KADAR PRI
GLEDANJU FILMA?
PRIMJER: Jean-Luc Godard: Do posljednjeg daha, 1960
 Na montažni prijelaz upućuje skokovita promjena ukupne vizure…
 a ona je izazvana skokovitom promjenom točke promatranja/motrišta:
skokovito preusmjerenje vizure ili skokovito prebacivanje promatračkog
položaja
 Na kadar upućuje vizurni kontinuitet, tj. neprekinuta vizura prizora
 tj. neprekinut pogled na prizor – stalno motrište, odnosno kontinuirano
pomicanje motrišta (vožnjom i/ili panoramom)
ORIJENTACIJSKE DEFINICIJE:
 Kadar je dio filma u kojem prizor promatramo s vizurnim kontinuitetom, s
kontinuirane točke promatranja
 Montažni prijelaz je skokovita (diskontinuirana) promjena vizure, bilo skok u
položaju točke promatranja ili skokovito premještanje smjera promatranja (ili,
najčešće, oboje)
 Doživljaj montažnog prijelaza ovisi o ‘sučelju’ prizora i točke promatranja –
ovisi o ustanovljavanju što se prizornog promijenilo i što se promatrački
promijenilo na danom montažnom prijelazu – i zašto!
NAČELO ‘DOSTATNE PROMJENE’ TOČKE
PROMATRANJA PRI KONTINUIRANOJ
MONTAŽI

Problem: premali montažni prijelaz



PRIMJER: Jean-Luc Godard: Do posljednjeg daha, 1960
Montažni prijelaz se registrira (doživljajno ‘uzima’) kao jasna promjena točke
promatranja onda kad je ona dostatno velika, ali ne i prevelika (pri promatranju
iste prizorne pojave)
Promjena točke promatranja je dostatno velika (u odnosu na istu pojavu
promatranja) kad ispunjava sljedeće uvjete:
 Ako je promjena kuta promatranja u odnosu na isti predmet promatranja
veća od 300 – (uz zadržavanje istog plana)
 Ako je promjena promatračke udaljenosti od istog predmeta promatranja
najmanje skok od jednog plana, a poželjno od dva plana (npr. s krupnog na
najmanje blizu ili polublizu) (ako se mijenja plan po osi promatranja)
 Najčešće: Ako se poveže dostatna promjena kuta promatranja i udaljenosti
promatranja (plana) u odnosu na isti predmet promatranja
SKOKOVIT MONTAŽNI PRIJELAZ PRI
KONTINUIRANOJ MONTAŽI


Kad je razlika između dvaju točki promatranja u dva uzastopna kadra – a u
odnosu na istu prizornu pojavu - premala ili prevelika tada se montažni prijelaz
naglašeno osjeća, kao svojevrsni trzaj ili skok, i takav se prijelaz naziva:
 montažni skok (eng. jump cut)
Montažni skok može biti trojak:
 (a) premali
 skok u kadru – otprilike ista točka promatranja, ali s nekim prekidom u
promatranju iste pojave (iste osobe koja, recimo, govori i miče se na
mjestu; tipično nastaje izrezivanje dijela kadra, ili zaustavljanjem snimanja
na trenutak i nastavak pod istim uvjetima) (Godard: Živjeti svoj život, scena
u restoranu)
 trzav rez – premala promjena točke promatranja: neznatna promjena plana
ili strane promatranja u odnosu na isti predmet promatranja (Godard:
Živjeti svoj život, scena u autu)
 (b) preveliki
 skokovit rez – jako veliko premještanje točke promatranja – npr. skok iz
totala u detalj, ili iz detalja u total; treba se snaći u korjenito promjenjenoj
vizuri na istu pojavu
PSIHOLOŠKO OBJAŠNJENJE
SKOKOVITOG REZA
RAZLIČIT JE PSIHOLOŠKI TEMELJ OVE RAZLIKE.
 (a) Premale nas razlike čine trenutačno nesigurnim u
pogledu statusa tog mjesta:
 Je li po srijedi baš promjena točke promatranja ili je
po srijedi neka optička smetnja, greška u našoj
zamjedbi
 Je li se nešto “neprirodno” dogodilo s prizornom
pojavom koju promatramo
 (b) Prevelika razlika postavlja problem razabiranja je li
riječ o baš istom prizoru ili o posve drugom prizoru, je li
riječ o kontinuiranom promatranju prizora ili o elipsi,
promatračkom preskoku

KONTINUIRANI I DISKONTINUIRANI
MONTAŽNI PRIJELAZ
Načelno se razlikuje dva tipa montažnog prijelaza:
 1. kontinuirani montažni prijelaz (kontinuiran rez) – onaj
u kojem nadovezano, netremice promatramo isti prizor,
prizor koji se kontinuirano odvija



Promatrački smo neprekinuto prisutni u prizoru,
promatrački ga kontinuirano nadziremo preko montažnog
prijelaza
2. diskontinuirani montažni prijelaz (diskontinuiran rez)
– onaj u kojem smo prekinuli promatranje prizora i našli
se ili u posve drugom prizoru, ili u istom, ali u drugo
vrijeme

Prekinut je prizorno-promatrački kontinuitet
SREDIŠNJI
PROBLEMI MONTAŽNOG PRIJELAZA
ŠTO MORAMO ODGONETNUTI NA MONTAŽNOM PRIJELAZU

A. Odgonetnuti identitet prizora (ambijenta, likova, zbivanja,
stvari)


B. Promatrački se orijentirati: kako se promatrački smještamo
nakon montažnog prijelaza, s kojom prostornom orijentacijom


Problem promatračke orijentacije nakon montažnog prijelaza
C. Odgonetnuti na što da pazimo na montažnom prijelazu – čemu
da poklonimo pozornost u novoj vizuri


Problem identifikacije prizora i važnih sastavnica prizora nakon montažnog
prijelaza
Problem rasporeda / prijenosa pažnje nakon montažnog prijelaza
D. Odgonetnuti u kakav se globalniji interes uklapa dani montažni
prijelaz

Problem uspostavljanja i održavanja interesa kroz niz kadrova – što
zapravo u danom dijelu filma pratimo, koji nam je promatrački zadatak
NAČELNI PROBLEM GLEDANJA FILMA




Film se oslanja na naše svakodnevne sposobnosti prepoznavanja prizora,
utvrđivanja odakle to promatramo, na naše tipične promatračke interese i
prepoznavanje konteksta za ostvarivanje tih interesa – sve to on aktivira,
razrađuje, ispituje...
Ali, ipak, koliko se god oslanja na svakodnevno iskustvo, gledanje filma u
mnogočemu se razlikuje od opažalačkog snalaženja u životu.
A) DEKONTEKSTUALIZIRANOST FILMSKOG SVIJETA. Pri gledanju
filma ‘bačeni’ smo u ‘filmski svijet’ ključno različit od onog u kojem se
trenutno nalazimo dok gledamo film (kino, soba s televizijskim ekranom). U
tom se svijetu moramo polazno, najelementarnije snaći, tj. snaći - polazeći ‘od
ničega’
 Prvi temeljni problem gledanja prizora filma:
 Koji je to svijet, kakav je sve?
B) DEKONTEKSTUALIZIRANOST TOČKE PROMATRANJA. Pri gledanju
filma naše je opažanje filmskih prizora odvojeno od naše tjelesne točke
promatranja – bez obzira gdje se nalazili pred filmskim platnom i koliko nas
gleda – svi gledamo prizor iz iste, filmom ponuđene, točke promatranja.
 Drugi temeljni problem gledanja prizora filma:
 Kakvo se to promatračko snalaženje u njemu od nas traži?
PLAN DALJIH PREDAVANJA




1. Ustanoviti koji se uvjeti moraju ispuniti da bismo na montažnom
prijelazu prepoznavali (identificirali):
 a) ambijent
 kao isti, kao isti u različito vrijeme, ili kao različit
 b) likove
 kao iste, kao iste u različito vrijeme, kao različite
 c) zbivanje
 kao isto nadovezano zbivanje, kao isto ali nenadovezano zbivanje ili kao
posve različito zbivanje
2. Ustanoviti kako nam se sve premiješta točka promatranja na montažnom
prijelazu i što uvjetuje njezino premiještanje
 Kako se upravlja promatračkom orijentacijom od kadra do kadra
3. Ustanoviti kako se upravlja pažnjom unutar kadra i na prijelazu s kadra
na kadar i koji su razlozi za prebacivanje pažnje (motivacija reza)
4. Kako kontekst sklopova, šireg izlagačkog konteksta, utječe na uvjete koji
se moraju osigurati na montažnim prijelazima
LITERATURA UZ OVO PREDAVANJE:

“montažni prijelaz” i “rez” – Filmska enciklopedija 2,
Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod “Miroslav
Krleža”