Transcript u kadru

HRVOJE TURKOVIĆ
TEORIJA MONTAŽE (2012-2013)
21. Kadriranje
16. IV. 2013.
REKAPITULACIJA: POJAM
‘PAŽNJE’





PRIMJER: Franzy ch. 1 – uvodna sekvenca
Pažnja – diskriminatorni mehanizam u sklopu percepcije; njime se razlučuje ono
u vidnom polju (u prizoru) što je važno podrobnije upoznati i pratiti, od onog što
je manje važno ili nevažno i što se usput i prolazno obrađuje
Pažnja može biti:
 neusredotočena, nefokusirana – tj. raspršena, distributivna
 usredotočena, fokusirana – vođena interesom
U prizoru se može razlikovati ono što je:
 u središtu, fokusu ili žarištu pažnje
 tj. na meti pozornosti
 u pozadini ili periferiji pažnje
Pažnja, također, može biti
 voljna, hotimična – vođena nekim htijenjem, planom, ciljem
 nehotična, “automatska” – vođena nekim “apelativima”, pojavama koje
“instinktivno” privlače našu pažnju
ŠTO SVE UVJETUJE RASPORED PAŽNJE?
 1.

Neke osobine samoga prizora
‘atraktori’ – sastojci i osobine koje ‘privlače pozornost’
(a) opći atraktori: načelo iznimke/kontrasta; načelo nagle promjene;
načelo kretanja; načelo bliskosti; načelo orijentacije…
 (b) biološki atraktori: prednost ima: živo pred neživim; ljudi pred
životinjama; prednost lica pred ostatkom tijela; prednost ekspresivnosti
pred neekspresivnošću…

 2.
Kadriranje

 3.
određivanje izreza, kompozicija, mizanscena
Kontekstualna pripremljenost

Motiviranost preuređenja pažnje
POJAM KADRIRANJA
Dva vezana značenja ‘filmskog kadra’:
(a) trenutačno vidno polje – slikovni kadar, slikovni izrez
(b) dio filmskog izlaganja u kojem u slikovnom izrezu pratimo prizorno
odvijanje s kontinuirane točke promatranja
KADRIRANJE:
 A. određivanje koji će dio prizora biti u izrezu kadra (u vidnom polju, ‘u
kadru’) tijekom trajanja kadra
 prizor u kadru
 B. određivanje kako će vidljiv dio prizora biti raspoređen u izrezu tijekom
trajanja kadra:
 (a) kompozicija – raspored vizualnih sastojaka (uključujući i prizorne
sastojke) na površini slike (unutar izreza kadra)
 (b) mizanscena – uzajamni raspored prizornih sastojaka u vidnome polju
(u kadru)
Dva značenja mizanscene, s dodatnom terminološkom razlikom (Vlada Petrić):


mizanscena – prostorni raspored (i kretanje) glumaca u ambijentu bez obzira na točku
promatranja i njezine promjene (‘objektivni raspored u prostoru’)
mizankadar – kako prostorni raspored glumaca u ambijentu i ambijentalnih sastojaka
izgleda u izrezu kadra i kako se kompozicijski mijenja u izrezu kadra
DVA PODTIPA KADRIRANJA:
I kod kompozicije i kod mizanscene možemo razlikovati
 (a) trenutno stanje – stanje u danome trenutku promatranja
 (b) razvojno stanje – promjene kojima podliježu prizorni sastojci tijekom
trajanja kadra
DAKLE, razlikujemo;
 trenutnu kompoziciju i razvojnu kompoziciju
 trenutnu mizanscenu i razvojnu mizanscenu
 Trenutna kompozicija i trenutna mizanscena osobito je važna kod statičnih
kadrova



Statični kadrovi – kadrovi u kojima je prizorna situacija razmjerno statična i
promatra se sa statične točke promatranja
Razvojna mizanscena i kompozicija važna je kod dinamičnih kadrova
 Dinamični kadrovi:
(a) oni u kojima je ili prizorna situacija dinamična, iako se gledaju s razmjerno
statične točke promatranja
 (b) oni u kojima je točka promatranja dinamična, iako je situacija razmjerno statična
 (c) oni u kojima je i prizor dinamičan a i točka promatranja je dinamična - mora se
paziti na razvojnu koordinaciju kompozicije i dinamične mizanscene

PROBLEM KOMPOZICIJE

Prema definiciji – svaki raspored na ograničenoj površini je
kompozicija


DAKLE: Čim bilo što snimimo – kadar je komponiran
Zašto onda paziti na kompoziciju kad je unaprijed osigurana?
Po kojim principima paziti na nju?

Drugim riječima: Koje su svrhe i načela kompozicije?
TIPIČNE SVRHE KOMPOZICIJE:
A) obavijesna svrha – svrha je kompozicije da nam učini
vidljivim na plohi kadra sve ono što nam je obavijesno važno u
danome trenutku prizorna zbivanja
 načelo rasporeda s najvećom prizorno-identifikacijskom
pogodnošću
 Vrijednosni kriterij: kompozicija je ‘dobra’ kad nam
omogućuje da vidimo ono što nam je važno u danome trenutku
s najbolje vizure
 B) interesna svrha – svrha je kompozicije da nam tako rasporedi
pažnju unutar kadra da se izluči ono što je važno od onog što je
sporedno važni i nevažno
 uvjetovanje rasporeda pažnje

A. NAČELO NAJVEĆE IDENTIFIKACIJSKE
POGODNOSTI:
A) Izrez obuhvaća cjelinu onoga što je važno za promatranje
 Sve što je trenutno važno mora biti prevladavajuće u
kadru
B) Važni sastojci raspoređeni su identifikacijski pregledno u
izrezu ‘
 Važni sastojci ne smiju zaklanjati jedni druge
 Jednako važni sastojci jednako dostupni razgledavanju
 razlistala’, frontalna kompozicija
 položena, ‘tlocrtna’ kompozicija
 pobočna (dubinska) kompozicija
C) Dani su s identifikacijski najindikativnije strane
 Sastojci se snimaju otprilike frontalno ili pobočno
D) Pod najpogodnijim optičkim uvjetima

Sastojci su: oštro ocrtani, dostatno osvijetljeni
B. REKAPITULACIJA: RASPOREĐIVANJE I
NAVOĐENJE PAŽNJE KOMPOZICIJOM
Promatračko navođenje
 Načelo vidljivosti
 Ono što je u vidnome polju prije privuče pažnju od onoga što nije
 Dovođenje u vidno polje je i uputa da tom dijelu prizora trebamo posvetiti
pažnju, da ulazi u interesno područje
 Načelo praćenja
 Promatračko praćenje jednog predmeta vezuje pažnju uz njega (Frenzy, ch.
3) – prateće panorame i vožnje
 Načelo upućivanja
 Nemotivirani (samopotaknuti) pokreti vizualnog polja (promatranja)
doživljavaju se kao upućivanje na nešto od važnosti što će se tek dovesti u
vidno polje (Frenzy, ch. 8) – navodeće panorame i vožnje
 Načelo centralnosti (centralna kompozicija)
 Smještanje u središte kadra ujedno je tipična uputa da je to i važno za
promatranje – da tome treba obratiti pozornost
POJAM ‘CENTRIRANE
KOMPOZICIJE’
Središte kadra je standardno središte pažnje - ‘by default’
 U središtu kadra se tipično (ako nema drugih specifikacija)
očekuje lik (predmet, zbivanje) što bi trebao biti, ili jest u
središtu pažnje
 Toga se načela ravnaju svi obiteljski i portretni fotografi,
tipično i svi amateri – ali je to prevladavajuće ‘polazno’
načelo za komponiranje kadra
 Načelo proizlazi iz tipičnog ponašanja oka, njegovog
nesvjesnog strukturiranja vidnog polja prema načelu
pažnje – dovođenje onog što nam je važno u “središte oka”
– u jamicu, foveu

CENTRIRANA KOMPOZICIJA
PRIMJERI CENTRIRANE
KOMPOZICIJE
RAZLOZI ZA CENTRALNOST
Mi tipično ono što nam je važno dovodimo u središte našeg
vidnog polja (u žutu pjegu)
 To standardno očekujemo i od filmskog ‘vidnog polja’ –
kadra
 Centralna kompozicija teži biti i simetrična
 Njome se uravnotežuje kadar – uspostavlja ravnoteža
horizontalnih dijelova kadra

POJAM DECENTRIRANE KOMPOZICIJE
Akcijski
prostor
Aktivirani prostor
izvan kadra (off prostor)
decentrirani
lik
PRIMJERI DECENTRIRANE
KOMPOZICIJE
DECENTRIRANA KOMPOZICIJA I
NJEZINA SVRHA
Središnje važni likovi/predmeti/zbivanja (u danome trenutku)
nisu u središtu kadra nego su pomaknuti u periferiju kadra
 Takvo decentriranje središnjeg lika/predmeta/zbivanja svraća
pažnju ‘ispražnjenom dijelu’ - onom dijelu ambijenta (prostora)
koji je ‘ispražnjen’ decentriranjem


akcijski prostor
PRIMJERI: Sjever-sjeverozapad, Hitchcock; Male lisice, Wyler
http://www.youtube.com/watch?v=pvaJAriny7Y
MONTAŽNA FUNKCIJA
DECENTRIRANE KOMPOZICIJE
‘Akcijski prostor’ decentrirane kompozicije može imati montažnu
funkciju jer aktivira prostor izvan kadra:
 Podsjeća se da je taj prostor bio važan i da ostaje važan, ili da će
biti važan u budućim promjenama vizura – bilo pokretom pogleda
bilo promjenom kadra.
 Drugim riječima: motivira postojeću vizuru, odnosno motivira
naknadnu vizuru, tj. budi očekivanja nad tim na koji će se dio
prizora prebaciti (na što u njemu) – tj. kakav je moguć naredni
montažni prijelaz
NAREDNI PROBLEM: Što je to motivacija? Kad je rez motiviran?

DODATNA LITERATURA:
Bazin, André, 1971, Što je film I (poglavlje: “Razvoj
filmskog jezika”), Beograd: Institut za film, 1971.
 Dubinska kompozicija u Građaninu Kaneu:
http://www.youtube.com/watch?v=kiYg8sbhqNc
