Transcript 4. Temelj za "čimbenike sličnosti"

Hrvoje Turković
Struktura filmske
precepcije, 2014
4. Temelj za “čimbenike sličnosti”
19. Ožujka 2014.
Perceptivni temelji za “čimbenike
sličnosti”

Osim načelnog izvještaja o slaganju psihologa da
je u temelju percepcije filma i percepcije životnih
okolnosti – istovjetna perceptivna
(prepoznavateljska sposobnost) potrebno je
predočiti što je to što u percepciji omogućava
“primjenu istih mehanizama”
Podudarnost optičke registracije oka i
kamere
Veza optičkog rasporeda životnog
prizora i filmskog prizora
• LITERATURA: James J. Gibson, 1966, The Senses Considered as
Perceptual Systems, Boston: Houghton Mifflin Comp (također: J.J.
Gibson, 1979, Ecological Approach to Visual Perception, Hillsdale:
LEA)



Kao što se životna okolina pruža strukturiran optički raspored
za pogled opažača…
…sličan – u mnogome istovjetan – optički raspored pruža i
filmska slika.
Optički uvjeti razabiranje životnog i filmskog prizora –
podudarni su, pa se i ‘instrumenti’ za ‘registraciju’ tih optičkih
uvjeta – podudaraju:
Camera obscura (tamna komora)
– prvi dokumenti

1. Reinerus GemmaFrisius, 1544

2. Athanasius
Kircher, 1646
Camera obscura – naprave za slikanje

Camera Obscura,
Reinerus GemmaFrisius, 1544

Camera Obscura,
Georg Friedrich
Brander (1713 1785), 1769
Varijante camere obscure
Izum camere obscre
Na prvi se pogled čini da je izum camere obscure
urađen prema građi oka
 No, zapravo, je camera obscura bila izumljena
neovisno o spoznajama o strukturi i
funkcioniranju oka, ali su to istraživači
funkcioniranja oka (npr. Descartes) povezali, pa
je ta veza korištena za objašnjavanje
funkcioniranja ljudskog oka.

Prizor



Ono što se rekonstruiralo pomoću camere obcure bio je – “prizor”
ispred otvora kamere, odn. ispred “otvora oka” (zjenice).
Od prizora se projicira ono što reflektira svjetlo, i to ostavlja trag na
dvodimenzionalnoj (projekcijskoj) plohi – bilo onoj u cameri
opscuri bilo ono u oku..
Dakle: I slika koju je snimila kamera (fotografija, filmska slika) kao
i slika koju registrira oko kad gleda prizor uživo – jesu
dvodimenzionalne slike, jer su isti optički uvjeti za nastanak i jedne
i druge.
 Slika na dvodimenzionalnoj projekcijskoj plohi svjetlosno
odgovara “točku po točku” prizornim, refleksijskim “točkama”
Veza optičkog rasporeda životnog
prizora i filmskog prizora
• LITERATURA: James J. Gibson, 1966, The Senses Considered as
Perceptual Systems, Boston: Houghton Mifflin Comp (također: J.J. Gibson,
1979, Ecological Approach to Visual Perception, Hillsdale: LEA)




Kao što se životna okolina pruža strukturiran optički raspored za
pogled opažača…
…sličan – u mnogome istovjetan – optički raspored pruža i filmska
slika.
Optički uvjeti razabiranje životnog i filmskog prizora – podudarni
su, pa se i ‘instrumenti’ za ‘registraciju’ tih optičkih uvjeta –
podudaraju
Međutim, nije samo optička struktura prizora ono što registrira i
slika i oko, i oko koje gleda sliku, nego je to uvijek optička struktura
kako se vidi sa specifične točke promatranja.
Podudarnost optičke registracije oka i
kamere – točka promatranja
Točka promatranja
Projekcija i točka promatranja

Svako premještanje točke promatranja – mijenja i
projekcijske odnose u slici, nešto drugačije
raspoređuje optičku “vidljivost” prizora.
Primjer optičkog prizornog rasporeda
projiciranog za točku promatranja
točke
promatranja
projekcija
optičkog
područja na
mrežnicu
Izvedivost točke promatranja iz
projekcijskih obilježja prizora



Tto ujedno znači da se - ako je osiguran određen optičkoprojekcijski raspored ukupnih sastojaka prizora – iz njega može
izvesti (derivirati) - točka promatranja.
I doista, mi u životu svoju (tjelesnu) točku promatranja (a time i
svoj položaj u prostoru, u ambijentu) deriviramo iz projekcijskih
rasporeda koje nam padaju u oko u danom trenutku, i to naš
mozak radi “automatski” (bez ikakve naše svjesne kontrole).
No, to znači da mi možemo isto tako izvesti “točku promatranja”
iz projekcijskih osobina prizora snimljena fotografijom, filmom,
videom...
Projekcija i prizorna dubina


No, što se to projekcijski mijenja kako se mijenja točka
promatranja?
Iz različitih vizura se mijenjaju “dubinski odnosi” među
prizornim pojavama
Shematski prikazi optičkog protoka
privizurnom približavanju
iz Gibsona
Veza između prizorne dubine i točke
promatranja: perspektiva




To znači da iz projekcijskih osobina filmske slike možemo zaključiti i o
dubinskom rasporedu prizornih sastojaka– (onom koji se udaljuje od točke
promatranja i mijenja u odnosu na nju)
Tako da projekcijske osobine životnog prizora, ali i filmske slike, ima
dvostranu funkciju:
 Da indicira dubinu unutar prizora (dubinske odnose među sastavnicama
prizora)
 Da indicira točku promatranja – iz koje se točke vidi prizor (odn. Iz koje
se točke odakle se bila izvršila projekcija prizora)
Ovu dvostranu osobinu projekcije se – od renesanse i dostignuća
renesansnog slikarstva na ovamo – naziva perspektivom
A osobine projekcije koje daju i jednu i drugu informaciju nazivaju se, kod
psihologa - “znakovima dubine” (engl. depth cues), a među likovnim
teoretičarima - perspektivama ili perspektivnim pokazateljima
Monokularni perspektivni indikatori s
nepomične točke promatranja



Pokrivanje
 bliži predmeti dijelom zakrivaju dalje
Relativno smanjivanje u vidnom polju (perspektivno skraćenje) - stvari se
razmjerno smanjuju u vidnom polju kako se udaljuju, a razmjerno se uvećavaju
kako se približuju
 Gradijent dubine
• Teksture se ‘zgušnjavaju’ kako se odmiče u dubinu
• Varijanta relativnog smanjivanja
 Linearna perspektiva
• perspektivno ‘stjecanje’ paralelnih linija u točki nedogleda
• Varijanta relativnog smanjivanja
Relativna visina u vidnom polju
 Ispod horizonta: donji dio bližih stvari je niže u vidnom polju, a
udaljenijijih više
 Iznad horizonta: obratno
Svjetlosni indikatori


Atmosferska perspektiva
 Izbljeđivanje – udaljene stvari su bljeđe, gube se kontrasti
 Koloristička atmosfera – boje niske frekvencije gube se s
udaljenošću dok za najudaljenije ne prevlada ljubičasta, pa plava.
Zasjenjenje
 Oblikovna sjena – ocrtava ‘dubinski oblik’ predmeta
 Bačena sjena – ocrtava razmjerni prostorni razmještaj pedmeta u
vidnom polju
Pokazatelji pomične točke
promatranja, i s nje



Paralaksa gibanja, relativno gibanje u vidnom polju
 Bliže se stvari brže kreću vidnim poljem a udaljenije sporije
Relativno prekrivanje-otkrivanje pozadine
 Predmet koji se kreće zakriva-otkriva pozadinu i predmete
dalje od sebe
Optički protok – po dubini



Dinamični vid “smanjivanja-povećavanja”
vožnja unaprijed podrazumijeva “širenje” iz središta, relativno
otkrivanje dubinskih pojava, te povećavanje prije malih prizornih
sastojaka, a
vožnja unatrag podrazumijeva “skupljanje”, relativno prekrivanje i
smanjivanje prije velikih prizornih sastojaka.
Shematski prikazi
Shematski prikazi optičkog protoka i
paralakse kretanja
iz Gibsona
Kako u animaciji postići
paralaksu gibanja promatrača
Multiplano
snimanje
animiranog filma
(Iz Dovniković, Škola
crtanog filma)

Binokularni indikatori



Steroskopija, binokularna
disparatnost
 Preklapanje dvaju slika viđenih s
neznatno različite strane
Konvergencija očiju
 Križanje ili razmicanje dvaju oka
prema udaljenosti ili dubinskom
kretanju žarišnog kretanja
Akomodacija leće
 Opuštanje i stezanje leće ovisno
o udaljenosti predmeta kojeg se
teži izoštreno opaziti
Uzajamne veze indikatora


Indikatori su razmjerno neovisno jedni od drugih,
 mogu biti i uzajamno potirući (kontradiktorni – u
paradoksalnim slikama)
• PRIMJER u sljedećem slajdu
 Obrađuju se uglavnom u različitim mozgovnim centrima
No, tipično i većinom, indikatori se kombiniraju i uzajamno
podupiru u percepciji jedinstvenog dubinskog prostora
Paradoksalne slike:
Escherov Vodopad – konflikti između indikacija ‘vertikalne
perspektive’ i pokrivanja
Magritte – nekonzistentna pokrivanja
Primjeri višeindikatorske perspektivne integracije
u prvim filmovima



Kao i fotografija, film je ‘automatski’ bilježio projekciju
‘optičkog područja’ na plohu – odmah je nudio integriranu
perspektivnu situaciju
No različito od fotografije, film je nudio i perspektivne
indikatore kretanja
Fascinacija prvim filmovima bila je, dijelom, upravo u
uvjerljivim perspektivnim efektima filmski projiciranih
prizora – visoko podudarnim s onima koje pribiremo u
životu (usp. Gibson . Ecological Approach…) .
Razlog mnogostrukosti perspektivnih
indikatora
PITANJE


Zašto toliki broj i toliko međusobno različitih indikatora?
Čemu ‘redundantnost’, ‘zalihost’ u indikatorima?
ODGOVORI:


1. U različitim nam prilikama mogu različito biti raspoloživi indikatori
optičkog rasporeda, a mi se u svakoj prilici moramo snalaziti u prostoru
 Ponekad je i samo jedan raspoloživ indikator dovoljan da razaberemo
prigodno važan dubinski odnos,
 Ali, što je više indikatora to smo sigurniji u procjenama razmjernog
dubinskog smještaja predmeta u prizoru, prostornog razmještaja
ambijenta
2. Veći broj raspoloživih indikatora omogućuju, na drugoj strani, visoko
precizno utvrđivanje točke promatranja, mjesta u promatranu prostoru s
kojeg se promatrački (i kretalački) snalazimo.
Literatura uz predavanje:








Arnheim, Rudolf, 1974, Art and Visual Perception (poglavlja: Spade, Movement),
Berkeley, London: University of California Press (srpski prijevod: R. Arnhajm,
1981, Umetnost i vizualno opažanje, Beograd: Univerzitet umetnosti)
Cutting, J.E., P.M. Vishton, 1995, “Perceiving Layout and Knowing Distance…”,
u M.P. Friedman i E.C. Carterette, ur., 1996, Cognitive Ecology, Handbook of
Perception and Cognition, 2. izdanje, New York, London: Academic Press
Gibson, James J., 1950, The Perception of the Visual World, Westport:
Greenwood Press
Gibson, J. J., 1966, The Senses Considered as Perceptual Systems, Boston:
Houghton Mifflin Comp
Gibson, J.J., 1979, Ecological Approach to Visual Perception, Hillsdale: LEA)
Gregory, Richard L., 1998. (5. izdanje), Eye and Brain. The Psychology of
Seeing, Oxford: Oxford U.P.
Ivančević, Radovan, 1996, Perspektive, Zagreb: Školska knjiga
Turković, Hrvoje, 2002, Razumijevanje perspektive, Zagreb: Dureux