Transcript perceptivni modaliteti

Hrvoje Turković
Struktura filmske
precepcije, 2014
3. Rješenje paradoksa percepcije
filma
19. Ožujka 2014.
Perceptivni temelji za “čimbenike
sličnosti”
Osim načelnog izvještaja o slaganju psihologa da
je u temelju percepcije filma i percepcije životnih
okolnosti – istovjetna perceptivna
(prepoznavateljska sposobnost) potrebno je
predočiti što je to što u percepciji omogućava
“primjenu istih mehanizama”
 Nešto ćemo podrobnije opisati “perceptivni
lanac” na kojem se temelji percepcija i života i
filma.

Uvjeti percipiranja - perceptivni ‘lanac’
(1) Ekološki uvjeti – ‘podražaji’ koji dolaze iz
okružujućeg svijeta
kauzalno djeluju na:
(2) osjete (receptore) – na našu selektivnu organsku
registraciju ‘ekoloških uvjeta’ (izazivaju njihovu
reakciju). Osjeti pak:
kauzalno izazivaju sebi svojstvenu:
(3) percepceptivnu obradu – složenu mrežu obrada,
počevši od obrada u neuronima u osjetima preko obrada
neuronskim provodnim putovima (živcima) do brojnih
obrada u mozgovnim obrađivačkim centrima
“Ekološki” uvjeti percipiranja



Naša osjetila reagiraju na različite oblike energije
 Oko na elektromagnetske (svjetlosne) valove
 Uho na mehaničke vibracije
 Njuh i okus na kemijske procese
 Osjet dodira na mehanički pritisak
 Itd.
Nije sve što je instrumentima i teorijama (fizikalnim i fizikalno
kemijskim, biološkim, neurološkim…) utvrdivo u svijetu i
‘perceptivno relevantno’
Mi reagiramo samo na mali djelić onoga što se događa u svijetu
Na što reagira vid?
nanometar - milijarditi dio metra (10-9); milijunti dio milimetra.
Na što reagira sluh?
Vibracije zraka
 Iskazuju se u herzima (Hz; 1 Hz - jedan titraj u sekundi).
 Uho registrira samo vibracije između 20 Hz (donji prag slušnosti) i
20.000 Hz (gornji prag slušnosti)
 Glasnoća se mjeri u decibelima - dB
Tipične glasnoće (jačine) zvuka - decibeli / dB
 Polijetanje aviona
120 i više
 Rock bend ili veliki orkestar
100120
 Policijska zviždaljka, zvuk kamiona
80100
 Prosječno glasni radio i televizija
7090
 Ljudski glas na 1 m udaljenosti
5560
 Pozadinski zvuk u privatnom uredu
3540
 Tihi dom
2535
Funkcija osjetila:
Osjetila reagiraju na specifičnu energiju - neuroni
u osjetilima ‘prevode’ primljenu energiju u,
tipično, električne impulse pogodne za
‘prebacivanje’ živčanim putovima.
PITANJA:
 Zašto ‘selektivna’ reakcija?
 Zašto imamo toliko osjetila?

Adaptacijski razlog selektivnosti
osjetila

Raspon ‘probirljivosti’ osjetila leži u registraciji i
poduzetnom ‘osiguravanju’ (pribiranju) nadasve onih
uvjeta u našoj tipičnoj okolini (‘ekološkoj niši’) i u nama
(u organizmu) koji mogu


A) pridonijeti našem trenutnom i dugoročnom opstanku u
svijetu
B) ugroziti naš opstanak i izglede preživljavanja
Adaptacijski razlog mnogostrukosti
osjetila
Što je ekološka niša raznovrsnija, složenija,
zahtjevnija (u pogledu opstanka) to je organizmu
za opstanak potrebno prikupljati više raznovrsnih
podataka (‘informacija’)
 Također, višestruki podaci iz osjetila važni su za
uzajamnu provjeru i uzajamno ojačanje. Također,
gdje jedan nije primjenjiv, može se aktivirati
drugi.

Tipovi osjetila / receptora
• LITERATURA: Šverko i dr., 2007, Psihologija, Zagreb: Školska
knjiga
 / Eksteroceptori ili vanjska osjetila reagiramo na podražaje koje dolaze iz
okoline organizma
 A) daljinska /distalna/:
- vid, sluh, njuh
 B) blizinska /proksimalna/:
- okus, dodir, osjetila temperature
 Proprioceptori – unutarnja ‘tjelesno pozicijska’ osjetila
- kinestezijska, lokomotorna osjetila (stezanja i rastezanja mišića i tetiva i
pokretanje zglobova)
- vestibularno osjetilo (ravnoteže i akceleracije)
 Interoceptori - unutarnja osjetila za zbivanja u organizmu (stanje organizma)
- disanje, probava, spolni organi, bol…
SVA SU TA OSJETILA KONTINUIRANO AKTIVNA, AKO I NISMO STALNO
SVIJESNI TOGA: NEPREKIDNO NADZIREMO OKOLINU I VLASTITO
TIJELO
Tipovi osjetila po tipu energije na koju
reagiraju




Elektromagnetski receptori – reakcija na elektromagnetske
valove
– neuroni mrežnice u oku (čunjići, štapići)
Kemoreceptori - reagiraju na promjene u kemijskom sastavu
okoline
– njuh, okus
Mehanoreceptori – reagiraju na mehaničko djelovanje
– sluh, dodir, kinestezijski receptori, vestibularni
Termoreceptori – reakcija na razinu topline i toplinske
promjene
– receptori za toplo i za hladno
Osjetilna selektivnost filma
Tipična osjetilno-perceptivna domena filma jest vid (nijemi film), odnosno vid i
sluh (nijemi, ali ozvučeni film i zvučni film).
 To ne znači da nije bilo pokušaja da se osjetilno područje filma proširi
(sensorama), ali to su ostali prolazni i ograničeni pokušaji.
DA LI TO ZNAČI DA JE PERCEPCIJA NA KOJU RAČUNA FILM
DEPRIVIRANA, PRIKRAĆENA PERCEPCIJA?
 Tipično nije: velik dio našeg snalaženja je daljinski – distalan
 Daljinski nam receptori omogućavaju bolju kontrolu nad širom okolicom i
nad vremenom - daju nam vrijeme da se pripremimo na djelovanje u široj
okolici, da planiramo djelovanje
DA LI TO ZNAČI DA SU ‘NEUKLJUČENI’ PERCEPTIVNI MODALITETI
NEVAŽNI ZA FILM?
 Dio ‘neuključenih’ perceptivnih modaliteta služi kao upozoravatelj na osobito
ograničenje (poseban status) filmske precepcije i našeg tjelesnog odnosa prema
onome što percipiramo u filmu.
 Služi kao ‘čimbenik razlike’, ‘metakomunikacijski signal’

Funkcionalnost perceptivne selektivnosti
filma
DA LI TO ZNAČI DA JE PERCEPCIJA NA KOJU RAČUNA FILM
DEPRIVIRANA, PRIKRAĆENA PERCEPCIJA?
 Tipično nije: velik dio našeg snalaženja je daljinski – distalan
 Daljinski nam receptori omogućavaju bolju kontrolu nad širom
okolicom i nad vremenom - daju nam vrijeme da se pripremimo
na djelovanje u široj okolici, da planiramo djelovanje
DA LI TO ZNAČI DA SU ‘NEUKLJUČENI’ PERCEPTIVNI
MODALITETI NEVAŽNI ZA FILM?
 Dio ‘neuključenih’ perceptivnih modaliteta služi kao upozoravatelj
na osobito ograničenje (poseban status) filmske precepcije i našeg
tjelesnog odnosa prema onome što percipiramo u filmu.
 Služi kao ‘čimbenik razlike’, ‘metakomunikacijski signal’
Oko
Osjetilo vida – mrežnica
Štapića – oko 125 milijuna
Čunjića – oko 6,5 milijuna
a. Glava vidnog živca – slijepa pjega
b. Žuta pjega, jamica, fovea
Funkcije i osobine štapića i čunjića



čunjići (eng. cones)
 osjetljivi samo na jače svjetlo
• aktivni pri danjem svjetlu ili jačem umjetnom svjetlu; u sumraku i u
mraku neaktivni
 osjetljivi na valne dužine – boje (na spektralni raspon između 300-750 nm)
 gusto ‘pakirani’ u žutoj pjegi (fovei)
 daju tamo oštar vid (visoke razlučnosti – opažanje sitnih detalja)
štapići (eng. rods)
 osjetljiviji na svjetlo, na slab intenzitet
• aktivni su kod prigušena svjetla, specijalizirani za 'noćni vid‘
 ‘slijepi’ za boje (ne registriraju boje – reagiraju na uski frekvencijski pojas
oko 510 nm)
 slabe razlučnosti (grubi obrisi i silhuete)
 pretežu na periferiji mrežnice, prorjeđuju se prema rubu mrežnice
„Naše oči su optimizirane više za oštrinu nego za osjetljivost na svjetlo, jer smo
mi danja bića.” (Livingstone)
Koloristička specijalizacija čunjića
I štapići i čunjići imaju pigmente – tvar koja apsorbira samo neke
valne dužine, tj. osjetljiva je na određene boje
Tri vrste čunjića prema apsorptivnim svojstvima njihovih
pigmenata:
 (a) čunjići posebno osjetljivi za valove oko 430 nm – tj. najviše
na ljubičastu
 (b) čunjići posebno osjetljivi za valove oko 530 nm – tj. najviše
na plavo-zeleni raspon
 (c) čunjići posebno osjetljivi za valove oko 560 nm – tj. najviše
na žuto-zeleni raspon
Što se percipira vidom?



Da li se percipiraju ‘elektromagnetski valovi’?
Ne! Mi percipiramo sređen (osvijetljen) svijet – ambijente
napučene stvarima i ljudima s lokaliziranim kretanjima…
Ono što uvjetuje takvu percepciju svijeta jesu strukturirane
emisije i refleksije svjetla – kako se optički stječu na točki
trenutna motrišta (točki promatranja)

Optički prizorni raspored (ambient optic aray – J.J. Gibson)
Primjer optičkog prizornog rasporeda
projiciranog za oko
Veza optičkog rasporeda životnog
prizora i filmskog prizora
• LITERATURA: James J. Gibson, 1966, The Senses Considered as
Perceptual Systems, Boston: Houghton Mifflin Comp (također: J.J.
Gibson, 1979, Ecological Approach to Visual Perception, Hillsdale:
LEA)



Kao što se životna okolina pruža za pogled strukturiranim
optičkim rasporedom…
…sličan – u mnogome istovjetan – optički raspored pruža i
filmska slika.
Optički uvjeti razabiranje životnog i filmskog prizora –
podudarni su, pa se i ‘instrumenti’ za ‘registraciju’ tih optičkih
uvjeta – podudaraju:
Podudarnost optičke registracije oka i
kamere
Izum camere obscre
Reklo bi se da je izum camere obscure – preteče
fotografske i filmske kamere – urađen prema građi
oka
 No, zapravo, je camera obscura bila izumljena
neovisno o spoznajama o strukturi oka

Camera obscura (tamna komora)
– prvi dokumenti

1. Reinerus GemmaFrisius, 1544

2. Athanasius
Kircher, 1646
Camera obscura – naprave za slikanje

Camera Obscura,
Reinerus GemmaFrisius, 1544

Camera Obscura,
Georg Friedrich
Brander (1713 1785), 1769
Literatura uz ovo predavanje:





Burns, Paul, 1997-2008, Ilustrirana pretpovijest snimanja
http://www.precinemahistory.net/, posjećeno 8. ožujka 2008.Posebno: rani izumi
filma: http://www.precinemahistory.net/1885.htm
Gibson, James J., 1966, The Senses Considered as Perceptual Systems, Boston:
Houghton Mifflin Comp (također: J.J. Gibson, 1979, Ecological Approach to Visual
Perception, Hillsdale: LEA)
Livingstone, Margaret, 2002, Vision and Art: the Biology of Seeing, New York:
Harry N. Abrams, Inc.
Turković, Hrvoje, 2008, “Metakomunikacijska regulacija komunikacije”, u:
Turković, H. 2008, Retoričke regulacije
O cameri obscuri:
http://en.wikipedia.org/wiki/Camera_obscura
http://brightbytes.com/cosite/what.html
http://www.acmi.net.au/AIC/CAMERA_OBSCURA.html