Transcript pravila rampe

HRVOJE TURKOVIĆ
TEORIJA MONTAŽE (2012-2013)
19. Uvjeti važenja pravila rampe
2. IV. 2013.
REKAPITULACIJA: PROMATRANJE S ISTE STRANE,
RAMPA I PRAVILO RAMPE
Kad u životu promatračko-sudionički (kao svojevrsni “promatrači sa stane”)
pratimo neku radnju tipično se zadržavamo s iste promatračke strane u odnosu
na usmjerenje te radnje, pa se to iskustvo prenosi i na film, na izbor
promatračkih položaja s kojih će gledatelj pratiti u kontinuitetu neko prizorno
zbivanje s kadra na kadar, po montažnom prijelazu (dakle: unutar scene)
 Ovaj prijenos iz životnih situacija u filmsko-montažnu nije bio samorazumljiv,
tj. kad se kretalo snimati, pa to važi i danas za početnike, ne shvaća se odmah da
bi i za smjenu kadrova kojima se prati kontinuirana radnja trebalo važiti ovo
životno iskustvo.
 Zato su filmaši, koji su uočili korisnost ovog prijenosa, uspostavili pojam rampe
i pravila rampe, da bi imali orijentir pri snimanju i montiranju kadrova koji
predočavanju kontinuiranu a orijentiranu radnju.
Današnja bi formulacija rampe i pravila rampe glasila ovako:
 Rampa: prizorna orijentacija (orijentirano zbivanje, orijentirana situacija) koja
je u središtu pažnje na montažnom prijelazu
 Pravilo rampe: po montažnom prijelazu treba se nastojati da se promatrački
ostane na istoj strani rampe, tj. prizorne orijentacije koja je u središtu pažnje
(‘s iste strane rampe’)
 Dva su oprečna stava o obvezatnosti tog pravila:

SUPROTSTAVLJENE PROCJENE VAŽNOSTI
PRAVILA RAMPE



Rampu se “ni u jednom
trenutku ne smije
prijeći”(Tanhofer)
 Zašto?
 Jer izaziva
dezorijentaciju (o
tome gdje se tko
nalazi, tko kamo
gleda, u kojem se
pravcu kreće…)
Dokaz: prošli primjer iz
Ozloglašene
Potpora: obrazovni video http://www.youtube.com
/watch?v=ya02fT1q18k

“izgleda da ogrešenja o
rampu nisu od velike
važnosti publici… ljudi ne
uočavaju preskoke preko
rampe” (Barry Salt)
PODSJEĆANJE NA ANALIZA
PRIMJERA:

Ozloglašena, A. Hitchcock
Zašto zabuna u predočenu primjerku?
Imali smo važnene indikacije razgovornog kontinuiteta:
 (a) sve indikacije o ambijentalnom i ambijentalno-atmosferskom
kontinuitetu
 (b) indikacije da uzajamno razgovaraju
 što povlači podrazumijevanje da se gledaju licem u lice – jer
je to uobičajeno kad dvoje razgovara)
 a to podupire prividnao sučeljena, ukrštena, orijentacija lica
A bile su odsutne kontekstualne informacije:
 (c) nismo dobili opću prethodnu predodžbu o njihovom
uzajamnom smještaju u ambijentu (nismo dobili temeljni kadar
njihove prizorne situacije)

ZAKLJUČAK: KAD JE RAMPA VAŽNA
1. Kad su nam prostorni odnosi u prizoru važni za razumijevanje
zbivanja
 2. Kad važne prostorne odnose pratimo preko montažnog prijelaza
– uz naglu promjenu vizualnog motrišta
 Jer se tu svašta može dogoditi: postoji mogućnost elipse,
preskoka praćenja, moguće promjene važnog usmjerenja
zbivanja i tipa našeg promatranja od kadra do kadra
 3. Kad nemamo prethodnu opću (obuhvatnu) predodžbu o
relativnom ambijentalnom smještaju likova i zbivanja
 Kad su kadrovi ‘dekontekstualizirani’
 4. I kad nam prostorno usmjerenje zbivanja u kadru (smjer
gledanja, smjer kretanja, smjer govornog obraćanja...) jedino
ukazuje kakvi su točno važni prostorni odnosi, odnosno smjerovi.

PRIMJER NEPOŠTIVANJA RAMPE BEZ
DEZORIJENTACIJE
PRIMJER: Moja draga Klementina, John Ford
(http://www.youtube.com/watch?v=8vKqqwSWljA)
 Zašto u ovom slučaju ipak nema osobite zabune o prostornim odnosima
promatrača?
Prisutne indikacije prizornog kontinuiteta:
 (a) imamo polaznu sliku ukupne situacije – temeljni, obuhvatni, kadar
 (b) situacija je ocrtana kao razmjerno statična – likovi stoje statično na istom
prizornom mjestu (uz šank) i nema indikacije da mijenjaju uzajmamni prostorni
odnos i da imaju takve namjere
 (c) postoji razgovorni – verbalni – kontinuitet
 (d) rampa se preskače s obuhvatnih na obuhvatne kadrove: u kadru imamo pod
kontrolom ukupnu prostornu situaciju likova (njihovu razmjernu poziciju jednog
prema drugom i prema šanku)
Narušene indikacije:
 (d) promatračka pozicija nije s iste strane razgovornog odnosa – prebacivanje
preko rampe
 PRIMJER: sustavno nepoštivanje rampe
(http://www.youtube.com/watch?v=wq40uhYowBI)

UVJETI PREPOZNAVANJA ISTOVJETNOSTI
ORIJENTACIJE I BEZ POŠTIVANJA RAMPE
Pouka: poštivanje pravila rampe nije nužno za pomno praćenje radnje tek onda kad
je dostatno drugih uvjeta za uočavanje postojanosti zbivanja ispunjeno, tj. ako
imamo dovoljno indikacija prizornog kontinuiteta zbivanja na prijelazu s kadra
na kadar:
 (a) ako imamo polaznu sliku ukupne situacije – temeljni, obuhvatni, kadar
 (b) ako su ispunjene sve indikacije ambijentalno-atmosferske istovjetnosti
(spojivi dijelovi ambijenta; spojiva svjetlosna atmosfera; neprekinuti ambijentalni
zvuk)
 (c) ako su isti likovi ili predmeti u pokretu u uzastopnim kadrovima jednako
situirani u ambijentu (u istom objektivnom odnosu prema ambijentalnim
sastojcima)
 (d) ako je situacija ocrtana kao stalna – likovi sjede ili stoje i nema indikacije da
će dizati i mijenjati uzajamni prostorni odnos dok gledamo onog drugog u
izdvojenom kadru; idu u istom smjeru bez naznake da ga namjeravaju promijeniti
 (e) postoji razgovorni kontinuitet (zvukovno i smisleno nadovezivanje dijaloga)
Kad su osigurani svi ovi uvjeti zajedno, tada se preskoke preko rampe ni ne osjeća,
ili, ako se i osjeti da se tu nešto promatrački neobično dogodilo, ne mora nas to
dezorijentirati u uočavanju kontinuiteta zbivanja
KAD PRAVILO RAMPE NIJE (OBVEZATNO)
PRIMJENJIVO



Kad nema rampe! Tj. kad nema najvažnijeg prizornog usmjerenja što bismo ga
pratili preko montažnog prijelaza
(a) Kad ništa u situaciji nije važno usmjereno
 lik spava, zamišljen je (ništa s interesom ne gleda), čita (ali za gledatelja nije
važno što čita), hoda bez cilja...
 raskadriranje takve situacije ne obavezuje nikakva rampa, može se mijenjati
položaj promatranja od kadra do kadra posve slobodno, prema opisnim
interesima
(b) Kad se želi pokazati da prisutna usmjerenja u situaciji nisu tematizirana, tj.
da ih nije ih važno detaljno pratiti preko montažnog prijelaza
 Npr. kod ‘asocijativne montaže’ (pa makar se prati ista prizorna situacija)
 Pri elipsama (Poštanska kočija, John Ford http://www.youtube.com/watch?v=CD5pDwFjbBY)
 Globalno situacijski nepromjenjiv prizor i njega se opisuje (npr. koncert) on
je toliko pretpostavno stalan, da preskok preko rampe (odnos prema
gledatelju) ne narušava podrazumijevanje da je smjer ostao isti
ZAŠTO SE IPAK UGLAVNOM PRIMJENJUJE (PA I
PROPISUJE) PRAVILO RAMPE


(a) Kod kontinuiranog praćenja zbivanja ostajanje s iste strane orijentacije preko
montažnog prijelaza doživljava se ‘prirodnije’ zbog njihove veze s tipičnim
životnim iskustvom pomnog praćenja nekog zbivanja
 Veza između dvaju točki promatranja na montažnom prijelazu čine se, zato,
‘jače’ i ‘normalnije’, očekivanije
 Konkretnije su, opažaju se preciznije – nisu apstraktne (nema se dojam da
se predodžba o zbivanju mora zaključivalački ‘sastavljati’ od
fragmentarnih informacija)
Postoje situacije u kojem tek poštivanje rampe daje ideju o važnim
orijentacijama zbivanja
 Predočavanje zbivanja u izdvojenim (nepreklopnim) kadrovima bez općeg
uvida u situaciju (primjer Ozloglašene)
 Kad je orijentacija zbivanja iznimno važna za razumijevanje zbivanja
(praćenje kretanja nogometaša pri nogometnoj igri – nije svejedno opažamo li
da trči prema protivničkom golu ili prema vlastitome)
 I dr.
POJAM ‘PREIGRAVANJA RAMPE’
Pojam ‘preigravanja rampe’ – vizualno kontrolirani prelazak preko rampe



analiza u Youtube-primjeru: www.youtube.com/watch?v=ya02fT1q18k
Glumci u kadru mijenjaju uzajamni prostorni razmještaj (promijene ‘ekransku
orijentaciju’)
 Ali se na montažnom prijelazu drži s one strane s koje ih pred montažnim
prijelazom promatramo
Točka promatranja (kamera - vožnjom-panoramom) pređe ‘preko rampe’, preko
usmjerenja koje se prati
Točka promatranja se preseli na drugu stranu rampe uz posrednički kadar po
rampi
Kadar sa strane – kadar po rampi – kadar s druge strane prijašnje rampe
 PROMATRANJE PO RAMPI JE ORIJENTACIJSKI NEUTRALNO: S PROMATRANJA PO
SMJERU RAMPE (PO RAMPI) MOŽE SE MONTAŽNO SKOČITI NA BILO KOJU
STRANU A DA SE NE PERCIPIRA ‘PRESKOK’


Motivirano (skokovito) preigravanje rampe preko montažnog prijelaza:
Kako bi se otvorila buduće važna vizura na prizor (za pojavu nove sastavnice
zbivanja (dolazak novog lika; odlazak u novom smjeru…) (Matanić)
 Kako bi se jače odijelila dva značenjski različita dijela istog zbivanja (Tykver)

STILIZACIJSKI SVRHOVITI PRESKOCI
RAMPE

Kako se poštivanje rampe (tj. opažanje važnog usmjerenjas s njegove iste strane)
standardno očekuje, to je preskok preko rampe, osobito onaj naglašeni (naglašen
je svaki preskok pod većim kutem u odnosu na rampu), doživljava kao obilježen
(ipak se nekako osjeti, čak i ako smo očuvali predodžbu o orijentaciji zbivanja).





Takvo obilježavanje može se shvatiti kao greška, kao prigodno ometanje glatkoće praćenja
i trenutno narušiti poptuno usredotočenje na zbivanje
Ali mogu postojati i globalniji, smisleni doživljajni razlozi – pa tada takav preskok
doživljavamo kao stilizaciju.
Dva su globalna, tipična razloga za stilizacijsko korištenje preskoka preko rampe:
(1) “Interpunkcijska uporaba” – preskokom preko rampe možese dodatno
obilježiti elipsa, a osobito ona na prelasku sa scene na scenu – ako se
prekoscenski prati zadano kretanje (u pretpostavno istom smjeru)
(2) “Figurativna funkcija” – malo ili jako poremećenje glatkog praćenja može se
iskoristiti za ojačavanje doživljaja napetosti, nervoze, trzavosti, napregnutosti...,
može, dakle, navoditi na općenitije emotivne interpretacije, ali i na nevažnost
konkretnosti zbivanja – na njihovu apstraktniju važnost, važnost za šire poimanje

PRIMJER: scena tuče u Volim te, Matanića