Transcript Emocionalni i Socijalni razvoj

Emocionalni i Socijalni razvoj
Eriksonova
teorija
psihosocijalnog
razvoja

način nošenja pojedinca sa socijalnim
iskustvima utječe na razvoj njegove
ličnosti

Razvoj kao stvaranje ego-identiteta teče
od odsustva identiteta prema egoidentitetu kroz niz unutarnjih i vanjskih
konflikata ili kriza
Kriza: osjetljiv period razvoja u kojem smo na
prekretnici - povoljna prilika za razvoj
 Dob pojave krize varira, ali redoslijed ne
 Razrješenje krize:
1.Zadovoljavajuće – razvoj ego-snage
(vrline)
2.Nezadovoljavajuće – usporen razvoj ega


Usvajanje jedne karakteristike, ali uz elemente
druge
FAZA
1.
2.
3.
DOB
KRIZA
OPTIMALAN RAZVOJ
razvoj opće sigurnosti,
novorođenče povjerenje - optimizma i povjerenja u druge
(0-1 g.)
nepovjerenje (zadovoljavanje potreba)
dojenče
(1-3 g.)
rano
djetinjstvo
(3-6 g.)
autonomija
– sram i
sumnja
inicijativa
– krivnja
razvoj osjećaja autonomnosti i
samopouzdanja
(granice bez odbacivanja i
optuživanja)
razvoj inicijative u istraživanju i
manipuliranju okolinom
(iskustvo tolerancije i poticanja)
FAZA
4.
5.
6.
DOB
srednje
djetinjstvo
(6-12 g.)
adolescencija
(12-18 g.)
rana odrasla
dob
(18-25 g.)
KONFLIKT
OPTIMALAN RAZVOJ
marljivost inferiornost
uživanje i svladavanje
razvojnih zadataka u školi i
izvan nje (doživljaj uspjeha i
napretka)
identitet –
konfuzija
identiteta
postizanje stabilnog osjećaja
identiteta i usmjerenosti
(osobno iskustvo uspjeha i
prihvaćenosti)
intimnost –
izolacija
(ljubav)
razvoj sposobnosti
održavanja bliskih odnosa
(otvorenost i povjerenje u
odnosu s bliskim osobama)
FAZA
7.
DOB
KONFLIKT
OPTIMALAN RAZVOJ
zadovoljenje osobnih i
generativnost obiteljskih potreba uz interes
odrasla dob – stagnacija za dobrobit drugih
(25-65 g.)
(siguran i zadovoljavajući
(briga)
osobni život)
8.
starost
(iznad 65
g.)
integritet –
očaj
(mudrost)
prihvaćanje starenja i moguće
smrti s osjećajem zadovoljstva
zbog prošlosti i spremnost na
budućnost
(uspjeh u prethodnim fazama,
zadovoljstvo ispunjenim
životom)
ADOLESCENCIJA

Adolescencija započinje pubertetom, ali
njezin završetak nije jasno određen i ne
postoji neka jasna tjelesna, psihološka ili
socijalna promjena koja bi odredila kraj
adolescencije i početak odrasle dobi

Adolescencija nije jednostavni nastavak
razvoja koji je započeo u djetinjstvu
  nju označava stvarni preobražaj iz
ovisnosti djetinjstva u relativnu
neovisnost odrasle dobi
Promjene u adolescenciji
Tjelesne
Psihosocijalne
Kognitivne
• postiže se krajnja visina, razvijaju se
spolni organi, oblikuje se tijelo
• dijete koje je bilo ovisno o odraslima, postaje
sve odgovornije i na kraju se osamostaljuje
• razvijaju se i mijenjaju odnosi s vršnjacima i
osobama suprotnog spola
• razvoj moralnog rezoniranja, razvoj socijalne
percepcije, uspostavljanje vrijednosnog
sustava
RAZVOJ IDENTITETA
 Identitet je
doživljaj vlastitog “ja”, pojam
kojeg pojedinac ima o sebi i kontinuiranom
postojanju vlastite ličnosti čije se bitne
karakteristike ne mijenjaju s obzirom na
vrijeme, mjesto ili situaciju
 Zadatak
adolescenta:
razviti koherentnu sliku osobnog identiteta
razviti pozitivno samopoštovanje
razviti nezavisnost i socijalnu odgovornost
ZNAČAJKE ADOLESCENATA

adolescentni egocentrizam - davanje
prevelike važnosti vlastitom mišljenju, ne
razumijevanje ostalih

fenomen izmišljen publike - vjerovanje
kako ih stalno neko promatra i prosuđuje

idealistična ideja o posebnosti i
neranjivosti – sklonost rizicima
Sukobi s
roditeljima
RODITELJSKI
STILOVI
TO PLI NA
visoko
KONTROLA
nisko
visoko AUTORITATIVAN
AUTORITARAN
nisko
RAVNODUŠAN
POPUSTLJIV
najčešći sukobi u dobi od 11 do 16 godina
 adolescent testira granice roditelja i spreman je na borbu kad
roditelji pokušavaju kontrolirati njegovo ponašanje
 da bi odrastao i potom s roditeljima izgradio zrele odnose,
adolescent se mora od njih odvojiti, a proces odvajanja je složen
za obje strane i često praćen sukobima
 sukobi s roditeljima su prisutni u svakoj obitelji, ali u pravilu
nestaju s vremenom
 emocionalna podrška koju roditelji pružaju adolescentu utječe na
to kako će uspješno njihova djeca razriješiti krizu identiteta
 snaga sukoba s roditeljima ništa ne govori o kasnijim odnosima;
štetniji su odnosi u kojima se sukobi potiskuju i na različite načine
zaglađuju

KRIZE U ADOLESCENCIJI

niz normativnih kriza, odnosno normalnih faza
pojačanih sukoba koje karakteriziraju visoki
potencijal rasta

kriza donosi potencijal za napredovanje i
proširenje granica ličnosti

potrebno je vrijeme da adolescent razriješi krizu
identiteta te da pronađe potrebne uloge, stavove,
socijalne veze i profesionalnu orijentaciju
MOGUĆI ISHODI RAZVOJA
IDENTITETA
DA
NE
RJEŠAVANJE
KRIZE
KRIZA
DA
NE
postignut osobni
identitet
preuzimanje
identiteta drugih
raspršeni identitet
moratorij/ odgađanje
razvoja identiteta
DEPRESIVNOST U ADOLESCENCIJI

Depresivnost je sastavni dio adolescencije jer:
◦ je to vrijeme separacije i deidealizacije
roditelja
◦ vrijeme kada mlada osoba napušta dotadašnja
razmišljanja, interese i stavove tragajući za
novima
◦ osjećaji praznine i otuđenosti,
koji su tipični za sve adolescente, mogu
generirati depresivnost
RAZVOJ
SAMOPOIMANJA I
SAOPOŠTOVANJA
U DJETINJSTVU I
ADOLESCENCIJI
ZADATAK






DVIJE PREDNOSTI S KOJIMA STE
ROĐENI
DVIJE VAŠE KVALITETE ILI POZITIVNE
OSOBINE
DVIJE VJEŠTINE KOJE STE USPJEŠNO
SVLADALI
DVA VAŠA USPJEHA
DVA PROBLEMA KOJA STE USPJEŠNO
RIJEŠILI
DVA CILJA KOJA PLANIRATE
OSTVARITI
POJAM O SEBI (SAMOPOIMANJE)
Znanje o sebi
Samovrednovanje
Samoregulacija
• samoprepoznavanje
• svijest o drugima
• samoopisi
• samopoštovanje – koliko vrijedim, kakav
sam
• pozitivno i negativno
• unutrašnja samokontrola
SELMANOV MODEL

dojenaštvo
◦ dijete ne razlikuje fizičko ponašanja (plakanje) i istovremene
emocije(tuga)

rano djetinjstvo
 dijete vjeruje da su misli i osjećaji izravno predočeni u vanjskom
izgledu i ponašanju

srednje djetinjstvo
dijete uviđa da se osjećaji i motivi mogu razlikovati od ponašanja; “ja”
se može sakriti

predadolescencija
vjeruju da ljudi mogu opaziti i vrednovati svoje unutarnje “ja”

adolescencija
adolescenti vjeruju da “ja” nikada nije do kraja spoznatljiv
SAMOPOŠTOVANJE
- na samopoštovanje UTJEČU BROJNI
ČIMBENICI (osobni, socijalni), a može
utjecati i to kako sebe doživljavamo i što
od sebe očekujemo
Teorija neusklađenih pojmova o sebi
(Higgins, 1987):

do negativnih emocija dolazi zbog
nesuglasja između onog kakvi jesmo i
onog kakvi bismo željeli ili kakvi mislimo
da bismo trebali biti
Neusklađeni pojam o sebi
Aktualno JA
Traženo JA
Nesuglasje
Socijalna
anksioznost
Aktualno JA
Idealno JA
Nesuglasje
Depresija
Preklapanje pojmova o sebi
Zadovoljstvo
SAMOPOŠTOVANJE


Često govore ja sam takav i što tu
mogu
Radi stvari na određeni način samo
zato “jer se to tako radi”

Ne voli se razlikovati od drugih

Osjeća se jadno i za to krivi svog
šefa, posao, partnera, okolnosti i
društvo

Kaže ili misli što će reći ljudi

Ne voli biti prva koja će nešto
učiniti ili reći

Prihvaća loš proizvod ili uslugu jer
se ne voli žaliti
Osoba niskog samopoštovanja

Otporniji su na stres

Zadovoljnija je svojim poslom,
školom i osobnim životom

Bolje su raspoloženi i manje
depresivni

Spremniji su suprostaviti se
drugima i lakše podnose kritiku

Procjenjuju sebe sretnijima i
zadovoljnijima od većine

Češće planiraju, sudjeluju u
raspravama, surađuju s drugima i
postavljaju pitanja u školi

Uvjerenije su da će njihovi
napori dovesti do uspjeha
Osoba visokog samopoštovanja
RAZLIKE U SAMOPOŠTOVANJU S OBZIROM
NA SPOL I DOB
u ranoj adolescenciji dječaci i djevojčice imaju slične razine
samopoštovanja
 s dobi raste razlika u korist dječaka
 djevojčice u prosjeku imaju bolji školski uspjeh
 dječaci svoj uspjeh (u srednjem djetinjstvu) u težim
intelektualnim zadacima pripisuju svojoj sposobnosti, dok su
djevojčice sklonije svoj uspjeh potcjenjivati
 kvaliteta socijalnih interakcija ključna je za razvoj samopoštovanja
kod djevojčica, dok su kod dječaka to dominacija, školsko
postignuće, sportski uspjeh i sl.
 djevojčice i žene se u većoj mjeri u odnosu na dječake procjenjuju
na temelju izgleda

Utjecaj školskog uspjeha na samopoštovanje u djece
i mladih
 socijalne usporedbe
 loš školski uspjeh se
izjednačava s lošom
općom vrijednošću učenika
 NEGATIVNI
UČINCI:
učenici niskog samopoštovanja manje
prihvaćaju odgovornost za svoj školski uspjeh
lakše popuštaju pritisku vršnjaka
skloniji odustajanju
skloniji delinkventnom ponašanju te
emocionalnim poteškoćama
ODNOSI S VRŠNJACIMA
• omiljena djeca
• puno pozitivnih i malo negativnih biranja
POPULARNA
• nemaju ni pozitivnih ni negativnih biranja
• grupa ih ne primjećuje
• slabo razvijene soc. Vještine,
ZANEMARENA
ODBAČENA
• ne uživaju prihvaćenost vršnjaka
• imaju malo pozitivnih i mnogo negativnih biranja
• slabo razvijene soc. vještine
KONTROVERZNA
• ima mnogo pozitivnih i mnogo negativnih biranja
ULOGA
NASTAVNIKA U
RAZVOJU
SAMOPOŠTOVANJA
I POZITIVNE SLIKE
O SEBI
KAKO KOMUNICIRATI S CILJEM POTICANJA
SAMOPOŠTOVANJA I POZITIVNE SLIKE O SEBI?
POVRATNE
INFORMACIJE
• o ponašanju
• o ocjenama i znanju
UVAŽAVANJE I
POŠTOVANJE
• aktivno slušanje
• uvažavanje učenika sa svim njegovim
osobitostima
TEMPORALNE
USPOREDBE
• ne poticati socijalne usporedbe
• učiti učenike samovrednovanju
I još…..
Nikada ne izjednačavati učenikovo postupanje
ili postignuće s njegovom vrijednošću – poruke
tipa:ne možeš, nikada ništa od tebe, stvarno ne znaš ništa, opet
Ti ništa

si naopako napravio, kada se ti misliš popraviti, dobro kad ćeš se
opametiti………
Ovaj put nisi dovoljno učio, čini mi se da si se trebao više
potruditi, misliš li da ti mogu pomoći, savjetujem ti da pokušaš
drugačije, to što si napravio jako je povrijedilo mene/drugog
učenika i sl.
PRI PLANIRANJU AKTIVNOSTI
TREBA ZNATI:
učenici imaju različite interese – treba ih
uvažavati
 učenici mogu osjećati zadovoljstvo i ponos ako
ih se stavlja u situacije u kojima mogu doživjeti
uspjeh
 učenike treba uključiti u planiranje aktivnosti jer
tako osim što mogu bolje zadovoljiti svoje
potrebe, preuzimaju odgovornost za iste

Umjesto zaključka

Učenici će razvijati pozitivnu sliku o sebi
i visoko samopoštovanje ako:
◦ aktivno sudjeluju u razrednim interakcijama
◦ imaju priliku odlučivati i birati (autonomija)
◦ imaju priliku naučiti što ih zanima
(kompetencija)
◦ imaju priliku doživjeti uspjeh
◦ imaju priliku razvijati prijateljske odnose s
vršnjacima (povezanost)
◦ imaju njegujuće odnose s učiteljima i
nastavnicima