Transcript SOCIOLOGIJA 10 Socijalizacija IZV 2015 2016 [85,51 KiB]

SOCIJALIZACIJA
S. Zrinščak, travanj 2016.
• Bilo je proljeće 1988. kada je grupa lovaca usred šume u
istočnoj Bosni u čoporu vukova ugledala dječaka koji se
kreće četveronoške i reži. Vučju su družinu u mah
posmicali, a njega, raščupanog, izgladnjelog, izgrebanog i
prekrivenog modricama … ubacili u kamion i odveli u
civilizaciju. Ondje, međutim, iz njega nitko nije izvukao ni
riječ, ne stoga što nije želio govoriti, već stoga što govoriti
nije umio …Nije govorio, samo je ispuštao zvukove nalik
režanju. Ipak, imao sam osjećaj da je razumio većinu
onoga što mu govorim. … Odbijao je spavati u krevetu, za
ležaj je radije odabrao stolac, a ponekad bi ga pronašli
ispod stola u dnevnom boravku. A prehrana, to je posebna
priča…. (Večernji list, 11.10.2014.)
•
• Kakvima se rađamo, kakvima postajemo?
• Proces kojim pojedinca prihvaća norme, vrijednosti i uloge
•
•
•
•
•
•
potrebne za djelovanje u društvu
Dva zadatka / stajališta:
Uključivanje pojedinca u društvo (sazrijevanje pojedinca,
razvoj identiteta) +
integracija društva (norme, vrijednosti kao pretp integr)
Internalizacija!
Aktivan, složen proces
Važnost društvenog konteksta, stimulacije, odnosa s
drugima
• Kontinuirani, cijeloživotni proces – ali promjene zadataka i
ciljeva
• Memorija = kapacitet da se zapamati (zadrži) staro iskustvo
• Individualna – memorija omogućuje da poznamo druge i
pamtimo interakciju s njima
• Kolektivna – iskustvo koje dijeli veliki broj ljudi – čuva se,
dijeli, slavi, prenosi....
• Memorija ujedinjava, ali i dijeli
Stupnjevi socijalizacije
•
•
•
•
•
•
Primarna
- najranije djetinjstvo – osnovne vještine
Sekundarna
– školovanje – vještine, radne navike, društvena kontrola …
Tercijarna
– zrela dob
E. Erikson – 8 stupnjeva
- Vrlo rano djetinjstvo: povjerenje / nepovjerenje = nada
-
Rano djetinjstvo: autonomija / sram = volja, postignuće
Vrtićka dob: inicijativa / krivnja = predanost cilju
Školska rana dob: marljivost / inferiornost = sposobnost
Adolescencija: identitet / konfuzija uloga = pouzdanost
Rana zrela dob: intimnost / izolacija = ljubav
Zrela dob: stvaralaštvo / stagnacija = briga
Starost: integritet / očaj = mudrost
Čimbenici socijalizacije
Pojedinci – otac, majka, učitelj, supružnici, djeca
Skupina (ili grupa) – dvoje ili više ljudi koji:
a) dijele poseban identitet;
b) razvija se osjećaj pripadanja;
c) direktna ili indirektna interakcija jednog s drugim
= obitelj, vršnjaci, grupe prijatelja, kolege
Odnos / dinamika – grupnog pripadanja i definiranja onih
koji ne pripadaju toj grupi
• Institucije – obrazovne, ekonomske, vjerske, političke...
• Mediji
•
•
•
•
•
•
•
Simbolički interakcionizam
• Socijalizacija – bitno povezana s interakcijom – učenje
značenja simbola, gesta, pokreta
• Subjektivno značenje koje pridajemo stvarima
• Društvo se konstruira kroz interpretaciju
• Definiranje situacije - sebe definiramo kroz interakciju s
drugima
• Charles Horton Cooley - koncept „ogledala“ - tri faze:
- stvaranje slike kako se predstavljamo drugima
- zamišljamo kako nas oni doživljavaju
- razvijamo osjećaj o sebi kao rezultat naše slike u očima
drugih
G. H. Mead
• Svijest – rezultat socijalizacije od najranije dobi
• Geste – akcija koja traži da ljudi interpretiraju njeno
•
•
•
•
•
•
značenje prije nego na nju odgovore
Tri stupnja razvoja samosvijesti:
Pripremna faza (do 2 g. starosti) – bez sposobnosti
preuzimanja uloga, oponašanje bez jasnog značenja
Faza igre – play (2-6 godina) - igra kao mehanizam učenja
uloga
(Viša) faza – game – 7+ godina - igra je organizirana,
pravila
Djeca uče da (1) slijede postavljena pravila, (2) simultano
preuzimaju uloge drugih, (3) vide kako se njihova uklapa
prema uspostavljenom sustavu očekivanja
„Generalizirani drugi“
Spol / rod i socijalizacija
• Spol / rod / rodna ideologija
• Iz poruke biskupa HBK od 23.10.2014.:
• Rodnu ideologiju susrećemo pod različitim nazivima: rodna
teorija, rodna perspektiva, gender-ideologija i drugo. Iako je
ta ideologija danas raširena i prisutna u brojnim područjima
života, krajnji cilj koji se njome želi ostvariti često nije tako
lako uočljiv. Naime, pobornici te ideologije svoje djelovanje
označavaju kao »plemenito nastojanje i borbu protiv
diskriminacije« ili govore o »zalaganju za uspostavu
slobode i jednakopravnosti« ili pak »za ostvarenje
tolerantnosti«. Pomnijim promatranjem rodne ideologije
mogu se razotkriti njezini ciljevi i metode kojima se služi.
• Biološke razlike i društvene razlike u spolnim ulogama –
•
•
•
•
rod!
Rod kao sociološka kategorija # „rodna ideologija”
I. Crespi – diferencijalna socijalizacija = različita socijalna
očekivanja od M i Ž
Primjer – istraživanje u HR – izvor:
Zrinščak, S., Geiger, M. (2008.) Lica obiteljske
pluralizacije- ideali muškosti i ženskosti, podjela rada i
obiteljska socijalizacija. U: Muško i žensko stvori ih. Žene
i muškarci u življenju i u službi Božjeg poslanja. Zbornik
radova. Split: Franjevački institut za kulturu mira, str.113134.
• Kojim vrlinama treba učiti dječake, a kojim djevojčice -
razlike nisu velike, ali ispitanici u nešto većoj mjeri
smatraju da djevojčice treba učiti lijepom vladanju,
nesebičnosti i maštovitosti, dok se za dječake važnijima
čine osjećaj odgovornosti, neovisnosti te umijeće vodstva
i duh inicijative…
• Podjela posla – što tko treba raditi kod kuće? – Tri
skupine
• 1- poslovi za koje se smatra da su dominantno ženski
(peglanje i pranje rublja) ili dominantno muški (instaliranje
plinske boce i popravci u kući) – npr. 81% ispitanika je
reklo da je peglanje ženski posao, a 19% da je to posao
za oboje;
• 2- poslovi koji su primarno ženski (kuhanje, pranje posuđa i
čišćenje kuće), odnosno primarno muški (točenje goriva),
ali se broj onih koji smatraju da je to posao za oboje kreće
između visokih 40% i 50%;
• 3 - jedna je skupina poslova nedvosmisleno percipirana
kao ona koju trebaju obavljati i žene i muškarci: kupovina
hrane, briga oko kućnog budžeta i žalbe na račune
komunalnih poduzeća
• Spol – prediktor - muškarci imaju dominantnije stavove o
tipično ženskim i muškim poslovima, dok žene statistički
značajnije optiraju za kategoriju „oboje podjednako“
• Utjecaj spola i religioznosti ?
• Zaključak: religioznost, odnosno nereligioznost nije ključni
faktor glede rodne socijalizacije i rodne podjele poslova,
već je ključan faktor spola ispitanika
• = perzistencija rodnih stereotipa u muškoj populaciji,
neovisno o religioznosti, te modifikacija rodnih predodžbi u
ženskoj populaciji
• Rodna ravnopravnost / rodna „korektnost”???
• Z. Ferić, intrevju, Večernji list, 29.11.2015., u povodu
romana „Na osami blizu mora!
• P: Hoće li ženama vaša knjigama biti premačistička, a
neke opservacije o ženskoj spolnosti uvredljive i pune
stereotipa?
• O: Nekim ženama hoće, a nekima opet neće. Kao da
među ženama vlada jednoumlje o tim pitanjima. Živimo u
vremenu kad je zabranjeno reći ženi da je lijepa, ako
nismo spomenuli da je i pametna i sposobna i moralna i u
svemu jednaka s muškarcima u svojoj radnoj i obiteljskoj
okolini. …