Transcript 6 Srednja odrasla dob

SREDNJA ODRASLA DOB
(40-60 god.)
Značajke razvoja u srednjoj dobi
(40-60 god.)

1.
2.
3.
4.
Teško definirati temeljem kronološke dobi:
Velike individualne varijacije u stavovima i
ponašanjima – neki mladi s 60, neki stari s 40.
Proizvod današnjeg vremena, bolje zdravlje,
produljen životni vijek – svijest o vlastitom
starenju i smrtnosti.
Umjesto: “godine od rođenja”, to su: “godine
preostale do kraja” (Neugarten).
Vrijeme potencijala za aktivnost i zadovoljstvo
životom, za žene i muškarce jednako.
TJELESNI RAZVOJ (40-60 god.)

Vanjski znaci - kosa sijedi, prorjeđuje se, koža manje
elastična, vide se bore, mrlje, podočnjaci, zubi se kvare,
tonus mišića opada, trbuh raste i opušta se…

PROMJENE U OSJETILIMA:
VID
 Poslije 40. god. slabi vid – presbiopija (dalekovidnost);
 Slabiji vid u sumrak, slabije viđenje boja;
 Veći rizik od bolesti oka – npr. glaukom.
SLUH
 Poslije 40. - slabi sluh – prezbiakuzija, muškarci jače;
 Osobito za visoke frekvencije –oko 50. god.
Tjelesne promjene…
KOŽA
 Gubi elastičnost, labavija - bore na licu, ruke i noge.
 Brže stari u žena (tanji sloj derme)
MIŠIĆNO I MASNO TKIVO
 Povećanje tjelesne masti - spolne razlike;
 Gubitak potporne mase – mišića i kostiju.
KOSTI
 Gubitak minerala i koštane mase
 Propadaju diskovi kralježnice – smanjuje se visina, 2-3 cm do
60 god.

Pomaže: nemasna prehrana, manje kalorija, unos kalcija i vit. D,
redovito vježbanje…
Tjelesne promjene…
REPRODUKTIVNI SUSTAV






Klimakterij : postupno opadanje estrogena, cca 10 g. prije
menopauze – nastupa oko 50 god., raspon 42-58 g.
Pad estrogena - promjene na koži i kostima, “valunzi” –
nadomjesna hormonska terapija – rizici.
Psihičke reakcije – ovise o interpretaciji:
Strah od starenja, novi početak, obrazovanje…
Muškarci – plodni do kraja života, opada razina testosterona.
Mogući problemi – impotencija – ugrožena slika o sebi.
Pomaže: savjetovanje, psihološki tretmani, terapija lijekovima ili
hormonima.
Tjelesne promjene…
ZDRAVSTVENI RIZICI
 Kardiovaskularne bolesti i rak – glavni uzročnici smrti u
srednjoj dobi.
 Muškarci podložniji od žena.
 Osteoporoza – češće u žena, menopauza.
 Crte ličnosti – hostilnost (neprijateljstvo) – veći rizik srčanih
bolesti, veća hostilnost u muškaraca, pa i rizik.
 Suočavanje sa stresom – umanjuje pojavu ili težinu bolesti:
 Predviđanje i sprječavanje stresa;
 Osobna dobit kad prevladaju stresni događaj;
 Promjene vrijednosti i perspektive nakon bolesti – razvoj.

Pomaže: savjetovanje, programi u zajednici, socijalna podrška,
vježbanje, samoefikasnost, optimizam, “čvrstoća”: kontrola,
posvećenost, izazov.
KOGNITIVNI RAZVOJ
(40-60 g.)







Sve su kognitivne sposobnosti još uvijek na vrlo visokoj
razini.
Proširenje kognitivnih vještina – preuzimanje novih
odgovornosti i sve složenijih odgovornosti (npr. na poslu).
Stadij odgovornosti (Schaie)
Mlađi se pitaju: ”Što ja znam?”
Sredovječni:”Kako ću upotrijebiti to što znam?”
Najsloženije obaveze – tzv. izvršni stadij – informacije iz
raznih izvora (rukovodioci).
Intelektualne sposobnosti: akumulirano znanje, verbalna
fluentnost, pamćenje, brza analiza informacija, rezoniranje,
rješavanje problema, stručna ekspertiza…
Kognitivne promjene
KRISTALIZIRANA INTELIGENCIJA
 Zasniva se na: akumuliranom znanju i iskustvu,
prosuđivanju i vještoj uporabi socijalnih konvencija
 Mjere: testovi rječnika, općih informacija,verbalnih analogija,
logičnog rezoniranja.
FLUIDNA INTELIGENCIJA
 Temeljne vještine obrade informacija: otkrivanje odnosa,
brzina analize informacija, kapacitet radnog pamćenja.
 Mjere: testovi brojčanih nizova, spacijalne vizualizacije, slaganje
slika u logičan niz.
Promjene u inteligenciji
Seattle longitudinalna studija Schaiea (1994.) – 5000 ljudi, 22-70
god, kroz 35 godina, od 1956.
 Umjereni rast do 60 god, zatim postupno opadanje, u 5
sposobnosti: verbalna, numerička, spacijalna, induktivno
rezoniranje, verbalno pamćenje – zahvaćaju i krist. i flu.
Sposobnosti – srednja dob: intelektualni vrhunac.

Kaufmanova studija verbalnog i neverbalnog praktičnog IQ
(2001.) – 2500 osoba, 16-85 godina, transverzalno, WAIS
 Verbalni faktor – krist. int., na vrhuncu 45-55. g., polako pada do
u duboku starost.
 Neverbalni faktor – flu. int., vrhunac u 20-im, pada iza 45 g.

Tumačenje kognitivnih promjena

Opće usporavanje funkcioniranja CNS-a.

Brzina obrade informacija – opada (vrijeme
reakcije) – neuralne mreže slabije – nove sinaptičke
premosnice – slabije ili gubitak informacija u
prijenosu.

Ipak: kompenzacija – anticipira tj. priprema se
unaprijed (npr. sviranje po notama), vježba, iskustvo –
vrlo uspješni!
Tumačenje promjena…
PAŽNJA




Teže istodobno usmjeravanje pažnje na dva složena
zadatka (piše i priča na telefon)
Usmjeravanje na relevantnu informaciju (oblik/boja)
prebacivanje s jedne na drugu mentalnu operaciju
(parni-neparni ili manji-veći brojevi)Kompenzacija: iskustvo – znaju što traže, vježba.
Tumačenje promjena…
PAMĆENJE





20-60 g. - opada količina informacija u radnom pamćenju.
S dobi – manje ponavljanja, slabije strategije pamćenja
(organizacija i elaboracija) – slabije korištenje dosjećanja
(npr. papiga i šojka – ne sjete se “ptica”).
Očuvano ili raste: opće činjenično znanje, proceduralno
znanje (vožnja), stručno znanje.
Metakognitivno znanje – priprema, organizacija, ponavljanje
– maksimalni učinak – ne slabi s dobi!
Pamćenje u kontekstu!
Primjena kognitivnih sposobnosti
STRUČNOST



Široka, organizirana, integrirana baza znanja –
osigurava visok učinak.
Godine učenja i iskustva – primjena u rješavanju
praktičnih problema: sagledavanje, razumijevanje,
logičko analiziranje (kvar stroja, predavanje).
U svakoj djelatnosti, ne samo visokoobrazovani ili
menadžeri.
Primjena kognitivnih sposobnosti…
KREATIVNOST
 Iza 40 god. - uključuje više promišljanja, planiranja,
integriranja znanja i ideja (pjesnici/pisci).
 Manje egocentrično izražavanje sebe, više altruistično –
usmjereno obogaćivanju drugih.
 Mijenja se oblik kreativnosti.
PROFESIONALNI ŽIVOT
 Kognitivno fleksibilnije osobe – traže izazovniji posao –
potiče kognitivnu fleksibilnost – recipročno.
 Dobitak jednak u mlađoj i srednjoj dobi, u ljudi različitih
generacija i životnih iskustava.
EMOCIONALNI I SOCIJALNI
RAZVOJ (40-60 god.)
RAZVOJNI ZADACI SREDNJE DOBI:
Pomoći djeci adolescentima da odrastu kao odgovorne i
sretne osobe.
 Postići društvenu i građansku odgovornost.
 Biti uspješan u svom zanimanju.
 Aktivno provoditi slobodno vrijeme.
 Zrelo se odnositi prema bračnom partneru.
 Prihvatiti i prilagoditi se fiziološkim promjenama.
 Prilagoditi se ostarjelim roditeljima.

(R. Havighurst, 1972.)
RAZVOJ LIČNOSTI – podsjetnik
(40-60 god.)
Dob
Razvojna razdoblja:
Psihosocijalna teorija (Erikson):
40-60
Stvaralaštvo (generativnost)nasuprot
neostvarenosti(samozaokupljenosti)
Teorija životnog ciklusa (Levinson)
40-45
kriza sredine života
45-50
ulaz u srednju odraslu dob
50-55
prijelaz pedesete godine
55-60
kulminacija srednje dobi
Razvoj ličnosti: Erikson




Stvaralaštvo – spaja osobne težnje i zahtjeve kulture
Osobna razina: sredovječni žele biti potrebni i
pridonijeti– simbolička besmrtnost;
Kulturna razina: socijalni sat za srednju dob
zahtijeva da preuzmu odgovornost za sljedeću
generaciju, kroz uloge roditelja, mentora, učitelja,
voditelja…
Neostvareni: stagnacija, jer vlastitu udobnost i
sigurnost pretpostavljaju izazovima i žrtvovanju.
Teorija životnog ciklusa D. Levinsona (1978.)
STAROST
65
60
55
50
45
40
33
28
22
17
KULMINACIJA
SREDNJE DOBI
PRIJELAZ
50-e GODINE
ULAZ U SREDNJU
ODRASLU DOB
SREĐIVANJE
PRIJELAZ MLAĐE ODRASLE DOBI
DJETINJSTVO
I MLADOST
PRIJELAZ KASNE ODRASLE DOBI
PRIJELAZ SREDINE ŽIVOTA
PRIJELAZ
30-e GODINE
ULAZ U SVIJET
ODRASLIH
KASNA ODRASLA
DOB - STAROST
MLAĐA
ODRASLA DOB
SREDNJA
ODRASLA DOB
Razvoj ličnosti: Levinson

40-45: kriza sredine života – preostalo vrijeme?
Zadovoljstvo? Promjene?

45-50: ulaz u srednju odraslu dob - prilagodba
ciljeva i ostvarenje;

50-55: prijelaz pedesete godine – kasnije sazreli,
promjene?

55-60: kulminacija srednje dobi – užitak u
vlastitim postignućima, ostvarenjima i zrelosti –
ograničenja (spol, obitelj, socijalni kontekst)?
Kriza sredovječnosti





Postoji li?
Istraživanja: velike individualne razlike;
Češće se pripisuje zahtjevnim životnim okolnostima,
a ne dobi;
Nekad se srednja dob doživljava kao olakšanje, a ne
kao kriza – jača osjećaj pouzdanja i postignuća,
promišljeno viđenje teškoća (proći će!);
Malo ljudi drastično mijenja svoj život.
Razvoj: kontinuitet ili promjena?

Costa i McCrae: nema razvojnih stadija, samo
prilagodba na normativne događaje: odrastanje
djece, vrhunac karijere, i sl.

Većina istraživača: prilagodba je kombinirani rezultat
starenja i socijalnih iskustava.

Danas, događaji nisu tako dobno određeni kao
nekad.
Prilagodba na srednju dob
Dobra prilagodba ličnosti na srednju dob uključuje:
 Sliku o sebi – što je i što bi mogao postati;
 Samoprihvaćanje, autonomija, vještine upravljanja
okolinom;
 Strategije suočavanja;
 Rodni identitet;


Odrasli: mijenjaju organizaciju ličnosti, ali pomoću
temeljnih, trajnih dispozicija.
Obitelj: obiteljski ciklus i stres
Životni ciklus
Obiteljski ciklus Neočekivani
životni događaji
Djetinjstvo
Roditeljski dom
Bolest, nesreća,
katastrofa
Adolescencija
Roditeljski dom
Promjena škole,
okoline, bolest
Mlađa odrasla
dob
Brak, roditeljstvo
Razvod,
nezaposlenost,
bolest
Srednja odrasla
dob
Djeca odlaze,
“prazno
gnijezdo”
Smrt člana
obitelji, gubitak
posla, bolest
Starost
Udovištvo
Promjena
životnih uvjeta,
bolest
Obitelj: odnosi

1. stadij: “Sendvič generacija” – sredovječni ljudi
nalaze se između djece adolescenata i ostarjelih
roditelja.

2. stadij: “Prazno gnijezdo” – djeca odlaze, bračni
partneri ostaju sami, zbližavaju se ili udaljavaju.

Topli odnosi i podrška – bliskost traje i povećava se,
sredovječna majka “čuvarica obitelji”, okuplja ih –
zadovoljstvo.

Održavaju se odnosi među generacijama – u obitelji i
društvu.
Posao





Potreba za novim izazovima.
Postaju svjesni vremena preostalog do mirovine,
preispituju ciljeve i ostvareno.
Nastoje zadovoljiti one interese za koje ranije nisu
imali vremena - novi posao, hobi, prekvalifikacija.
Neki doživljavaju tzv. burnout - sagorijevanje na
poslu.
Nezaposlenost u srednjoj dobi - veliki problem,
razočarenje, apatija, bespomoćnost, ograničeni su im
socijalni kontakti, napetost u obitelji.
PSIHOLOŠKA POMOĆ SREDOVJEČNIM
OSOBAMA

Dob najvećih životnih odgovornosti.

Izloženi brojnim stresovima, bilo na
poslu, bilo u obitelji.

Imaju bogato iskustvo suočavanja sa
stresom.
Psiholog može ublažiti stres u sredovječnih
osoba na sljedeći način:

Pružiti emocionalnu i socijalnu podršku;

Savjetovati i usmjeravati osobu ka
konstruktivnom suočavanju sa stresom;

Uočiti potencijalne izazivače stresa: obitelj,
posao, zdravlje… i pokušati pripremiti osobu.
Osobno iskustvo studenata

Koje potencijalne izazivače stresa vidite kod
svojih roditelja?

Kako biste im mogli pomoći?

Što biste mogli očekivati – kakvu reakciju?