Transcript Document 7903538

Rast i razvoj
Rast je
kvantitativni proces- povećanja
dimenzija tijela
i kvalitativni proces- promjene
strukture, funkcije i reaktivnosti
pojedinih tkiva i organa,
promjene psihičkih svojstava djeteta,
te njegovo prilagođavanje socijalnim
i kulturnim uvjetima okoline.


Rast u užem smislu je
povećanje dimenzija tijela, ukupne
mase tijela (koje se mogu mjeriti:
tjelesna visina, masa, opseg glave,
opseg prsa, debljina potkožnog
nabora),
ili povećanje dimenzija i mase
pojedinih dijelova tijela, organa ili
tkiva, stanica.

Razvoj je
kvalitativna promjena, to je složenije
zbivanje koje obuhvaća
promjene u građi,
diferenciranje, sazrijevanje biokemijskog
sastava, strukture i funkcije, reaktivnosti i
prilagodbe tkiva, organa i funkcije
organizma
od začetka do kraja razvojne dobi.
Razvoj podrazumijeva
 i tjelesni razvoj,
 i psihički (kognitivni, emocionalni)
razvoj,
 i socijalnu prilagodbu djeteta.
Razdoblja razvojne dobi
Plod(-dijete)
Prava!?
Zigota
Genetski potpuno određeno ljudsko biće
Prenatalno razdoblje: od začeća do
rođenja
Prva 2 mjeseca= embrionalno
razdoblje
Od 3.mj. do rođenja= fetalno razdoblje
Dojenačka dob: od rođenja do kraja
1.g.
Prva 4 tjedna= novorođenačka dob
Predškolska dob: u širem smislu od
početka 2.g.do kraja 5.ili6.
1. Mlađa predškolska dob, razdoblje
malog djeteta: 2.i 3. g.
2. Predškolska dob u užem smislu: od
4. do uključivo 5./6.g.
Školska dob: obuhvaća vrijeme od početka
do završetka školovanja (14/18 g.)
u užem smislu od 7.g. do početka puberteta(10g.
djevojčice, 12 dečki)
Unutar toga: biološki proces ubrzanog tjelesnog i spolnog
razvoja - PUBERTET
Pubertet: od pojave prvih sekundarnih
spolnih obilježja (10/12 g.) do spolne
zrelosti

Spolna zrelost= pojava zrelih spolnih stanica i
sposobnost oplodnje
Završetak puberteta kod djevojčica:
14/16g., kod dječaka 15/17g.
Adolescencija ili mladenaštvo:
od nastupa spolne zrelosti, tj. od
završetka puberteta (♀14/16, ♂
15/17 g.),
do završetka tjelesnog rasta i razvoja i
postizanja psihosocijalne zrelosti
(djevojke 16/18g., dečki 18/20g.)
ADOLESCENCIJA- psihosocijalne promjene koje
vode odraslosti
SAD: početak adolescencije=
početak puberteta
 WHO: početak adolescencije=
10 g.




Zdrava djeca iste dobi uvelike se razlikuju
i u tjelesnim mjerama i u konačnoj
dosegnutoj visini i težini na kraju rasta
Isto vrijedi i za razvoj tjelesnih,
motoričkih, umnih i drugih funkcija i
sposobnosti (npr.hod, govor, hodanje po
stubama, čitanje i pisanje)
Rast i razvoj određeni su
međudjelovanjem naslijeđenih i okolinskih
faktora
Faktori rasta


Genski
Okolinski
Genski

Genski: djeluju na brzinu sazrijevanja
i na konačno dosegnutu razinu rasta
(npr.visina djeteta, sazrijevanje kostiju, nicanje zubi,
početak puberteta- ovise o stanju roditelja, braće i
sestara)


Spol: razlike pri porodu (dječaci veći),
nestaju krajem 1.g., pa opet u
pubertetu
“Rasa”
Okolinski





Intrauterini uvjeti života
Životni uvjeti poslije rođenja:ekološki faktori,
zemljopisni
Prehrana: ukoliko gladovanje nije bilo prejako i
predugo, može se ubrzano nadoknaditi
izgubljeno; kronično pothranjivanje sprječava
ostvarenje genskog potencijala
Društveno i imovinsko stanje obitelji: utječe na
brzinu rasta i na krajnje dosegnutu visinu a i
težinu
Bolesti: akutne infekcije ne utječu, kronične
bolesti usporuju ali nakon ozdravljenja slijedi
nadoknađivanje
Nadoknadni rast: dosizanje T i V pretpostavljenog potencijala,
Nakon prestanka kratkotrajnog gladovanja ili bolesti


Sezonske varijacije: brži rast u visinu
u proljeće, veći porast mase u jesen
Sekularni porast: povećanje
prosječne visine i težine djece i
odraslih u određenoj populaciji
tijekom nekoliko desetljeća
(vjerojatno zbog boljih uvjeta života, prehrane,
manjeg pobola): u Hr od kraja 19.do sredine
20.st.- porast visine za 5-10cm
Praćenje rasta
Redovitim tjelesnim mjerenjima
 Najvažnije antropometrijske mjere:
tjelesna masa (težina),
tjelesna duljina/ visina,
opseg glave
 Redovito se bilježe u zdravstvenoj
dokumentaciji

Rast u visinu i rast težine
Fizički rast ocjenjuje se najjednostavnije
mjerenjem tjelesne duljine/ visine i težine
 Za ocjenu napretka u 1.g. služi težina, a
poslije 1.g. visina
 Uspoređujemo V i T djeteta sa
standardima –
s odgovarajućim mjerama skupine zdrave
djece koje su prikazane kao tablice ili
krivulje:
očitamo da li se promatrano dijete svojim
mjerama uklapa među svoje vršnjake





Najčešće se primjenjuju
centilne krivulje: T, V, OG u
odnosu na dob
Na apscisi je dob, na
ordinati dosegnuta T ili V ili
OG: to su centilne krivulje
težina-dob, visina-dob,
OG-dob
Krivulje imaju osim
prosječne visine i težine
djece određene dobi, još i
varijacijske širine
Korisno je također za
ocjenu fizičke konstitucije i
uhranjenosti usporediti
težinu s visinom:težinskovisinske centilne krivulje

Tjelesne mjere koje padaju
između 5.i 95. centilne
krivulje- normalne; iznad i
ispod- posljedica nekog
patološkog uzroka koji
treba otkriti
• Pogodne su za dugoročno
praćenje razvoja
određenog djeteta, svako
pomicanje T ili V izvan
prvobitne centilne krivulje
upozorava na moguće
patološke uzroke
Razlike u rastu između organa
Krivulju rasta visine, tj. krivulju općeg
rasta slijedi veći dio kostura (osim
lubanje) i muskulature.
 Slično je i s nekim parenhimnim
organima- jetra, bubrezi.
 Neka tkiva se temeljito razlikuju u rastu
od opće krivulje rasta:
mozak i lubanja, spolni organi, limfno tkivo
tonzila, adenoida i crijeva, potkožno
masno tkivo.

Rast glave




Pratimo ga mjerenjem
frontookcipitalnog opsega glave
Glava raste usporedno s rastom
moždane mase, najbrže u prve 3
godine
Centilne krivulje- dob:OG
Mali OG/ Preveliki OG- oštećenje
mozga
Procjena zrelosti





Djeca se razlikuju i u brzini rasta i u
sazrijevanju pojedinih organa ili funkcija
Brzina rasta i sazrijevanje funkcija i
organa ne idu uvijek paralelno
Brže sazrijevanje znači raniji pubertet
Rast mjerimo tjelesnim mjerenjem
Razvoj dodatno ocjenjujemo (a time
procjenjujemo i početak puberteta)procjenom zrelosti
Procjena zrelosti




Praćenje psihomotoričkog razvoja
Praćenje spolnog razvoja
Dozrijevanje kostiju
Razvoj zuba
Koštana dob ili zrelost:
Rentgenska slika zapešća lijeve ruke- broje se
jezgre okoštavanja i uspoređuje sa standardima
 Zubna dob:
Broj trajnih zubi između 6.i13.g.

Razvoj
zubi




Mliječni zubi (1.
denticija): između
5. i 9. mj.života
prvi zubi
S 1 g.dijete ima 68 zubi
S 2 g.ima svih 20
Broj zubi= broj
mjeseci-6




Trajni zubi (2. denticija):
počinje u 6./7.g. pojavljuje se
1.molar iza 5.mliječnog (tzv.
šestica),
pa donji sjekutići,
završava u 13.g.
Predviđanje krajnje visine


Longitudinalnim mjerenjem
individualnog djeteta
Poslije 6.g. iz podataka o visini,
koštanoj zrelosti i srednjoj visini
roditelja, uz pomoć tablica
Tjelesna površina






Iz t i v, uz pomoć nomograma
Novorođenče 0,25m2
Dvogodišnjak 0,50
Petogodišnjak 0,75
Devetogodišnjak 1,0
Odrasla osoba 1,75
Rast i razvoj u pojedinim
razdobljima






Prenatalno
Dojenačka dob (novorođenačka)
Predškolska (mlađa prešk.)
Školska
Pubertet
Adolescencija
Novorođenče

Tj.težina (masa)~3,4 kg (2,5-4,1)
U prvim danima izgubi 10%
Na kraju 1.mj.ima 10-20% više od RT

Tj.duljina~50cm (46-54)

OG 33-36cm


Tjelesne proporcije

Glava veća, ekstremiteti relativno
kraći, sredina u visini pupka
Ponašanje



6 stanja budnosti: od
dubokog spavanja do
budnosti s plačem
Kad opušten- položaj
totalne fleksije
Asimetrije, prevelika
opuštenost ili
ukočenost- znak
bolesti



Već 1.dana života ukoliko potpuno
opušten, može kratko promatrati ljudsko
lice i predmete, te okrenuti glavu kratko
prema zvuku i pogled prema svijetlu.
Spreman za uspostavljanje emotivno
obojenih socijalnih veza s okolinom.
Zbog toga je upravo u tim prvim satima i
danima vrlo bitno da dijete bude stalno uz
majku.
Dojenče





U 1.tromjesečju dobiva 25g dnevno,
750g mjesečno.
U 2.
600g mjesečno.
U 3.
450g mjesečno.
U 4.
300g.
U dobi 5 mj.RT podvostručena, u
dobi 12 mj.potrostručena.

Poraste s 50cm na 75 cm na kraju
1.g.
OG s 34/35 pri rođenju,
42/44 cm s 6 mj.,
45/47 s 12 mj.


VF se zatvori do 18mj.
Psihomotorni razvoj




Razvoj motorike
(pokreti i držanje
glave, trupa, udova)
Razvoj okulomotorike i
vida
Razvoj sluha i govora
Razvoj društvenosti
Pregled za procjenu razvoja motorike:





Potrbušni položaj
Ležanje na leđima
Pokus posjedanja povlačenjem za
podlaktice
Vertikalni položaj
Funkcija šake
U potrbušnom položaju iz položaja totalne
fleksije tijekom 1.mj. kreće proces
kraniokaudalne ekstenzije
 Počinje s odizanjem brade, pa lice i vrat –
krajem 1. mj.,
krajem 3. odupire se na podlaktice i laktove,
u dobi 6 mj. odupire se dlanovima o
podlogu uz pružene laktove, a glava i vrat
su već okomiti na podlogu,
i okrene se na leđa


I u položaju kad lebdi potrbuške u
horizontali, prati se proces
kraniokaudalne ekstenzije- počinje s
odizanjem glave, završava
ekstenzijom glave, vrata, trupa i
donjih udova- Landauov refleks
U položaju na leđima držanje je prva
3 mj. nesimetrično,
kasnije simetrično,
od 5.mj. odiže glavu od podloge





U pokusu posjedanja iz leđnog
položaja povlačenjem za podlaktice,
prati se kontrola glavice
Kod novorođenčeta glavica zaostaje,
pada
U dobi 3 mj zatiljak kratko prati
U dobi 6 mj dojenče aktivno prati
posjedanje
U sjedećem položaju najprije je u
totalnoj kifozi,
zatim se podupire rukom na koljeno,
između 6 i 8 mj. sjedi čvrsto i dulje
vrijeme
U dobi 10-12 mj.sjedi
bez potpore

U uspravnom položaju napočetku
pokazuje automatski hod,
nakon 3 mj.ne odupire se aktivnoastazija i abazija,
s 5mj.opet se odupire,
s 9-10 stoji uz pridržavanje,
s 11-12 balansira,
s 12-15 hoda samostalno

WHO
Šaka
Na početku potpuno stisnuta, refleks
hvatanja,
s 3-4 mj.se otvara, palac se odmiče od
dlana, digitopalmarni hvat- prihvaća
predmet s 4 prsta i s dlanom,
s 6-7 mj.aktivno poseže za predmetom,
radiopalmarni hvat i premetanje predmeta
iz ruke u ruku
 Do kraja 1.g.pincetni hvatvrškom kažiprsta i palcem

2. polovica dojenačkog razdoblja

S 6-8 mj.-

S 8-9 mj.S 10-12 mj.-

S 9-10 mj.-

S 11-12 mj.-

S 12-15 mj.-

Sjedi uz potporu
vlastitom rukom
Puzi
Sjedi bez oslonca
neograničeno
Stoji dosta sigurno
držeći se
Balansira par sek bez
držanja
Prohoda
Gledanje i slušanje






Kada posumnjati
da slabije čuje
ili vidi?
Krajem 2. mj.fiksira, promatra i prati očima s
jasnim interesom lica predmete oko sebe na 30ak
cm udaljenosti, i okreće glavu prema zvuku
Kasnije prati i glavom
Koordinacija jabučica sve bolja
S 5mj.potpuna koordinacija, binokularni vid i
akomodacija
U prvom tromjesečju reagira na zvuk
mijenjanjem spontane motorike, plačom,
treptanjem
Od 4.mj.okreće glavu prema zvuku
Društveno ponašanje





Tijekom 2.mj uzvraća smiješkom, mijenja
motoriku na majčin glas
S 4 glasno se smije, zna izraziti
nezadovoljstvo mimikom, motorikom,
glasom
S 6 raspoznaje, boji se stranih
S 9 igra se skrivača
S 12 baca predmete i traži da mu se vrate
Govor




2 faze: predjezična faza - (8mj) – jezična
U predjezičnoj producira vokale, kasnije i
konsonante, u 3.mj.guče - spaja
samoglasnike i suglasnike
S 8 mj.tvori jasne slogove bez povezivanja
sa značenjem (“ma-ma”)
Jezična faza ovisi o normalnom sluhu:
reducira se znatan broj glasova, ostaju
samo oni iz materinjeg jezika, povezuje ono
što čuje s određenim pojmom, s 12 mj.veže
određene slogove uz određeno značenje
(“MAMA”)
Mlađa predškolska dob

Svladao je temeljne motoričke
vještine - od nesigurnog hoda do trčanja,
sposobno je samostalno se napojiti iz čaše i
nahraniti, svladalo je umijeće govora, upravlja
mokrenjem i stolicom


Istražuje svijet, u to vrijeme rado
pobjegne
Istražuje predmete, stavlja ih u usta
Opasnost!!!
Mlađa predškolska dob

u
u


u
u

Smanjuje se brzina rasta:
2.g. dobije 2,5 kg i 12 cm
--87 cm
3.g.
2 kg i 7 cm
--94 cm
Masno tkivo nakon 9.mj.se smanjuje u
korist mišića
Mozak sporije raste- OG sporije raste:
2.g. - 2 cm
3.g. - 1 cm
Smanjuje se apetit, interesira ga svijet,
okolina, a ne hrana
Mlađa predškolska dob

Početkom 2.g.samostalno hoda ali na širokoj
osnovi, od 18 mj.sigurniji
S 18 mj.penje se 1 po 1 stubu
S 20 se spušta
Na kraju 2.g.trči bez pada

S 18 mj.slaže 3 kockice, s 24- 6 kockica






S 18 mj.upotrebljava 10 riječi, te počinje spajati
u iskaze, rečenice
Tijekom 2.g.javljaju se rečenice s 2-3 riječi
U 2.pol.2.g. (i tijekom 3.) zna na neki način izreći
potrebu za obavljanjem nužde i obaviti je u…
Predškolsko dijete

Tijekom 3.,4.,5.g.: 2kg/godinu
Visina: 6-8cm/godinu
Sa 6g.: 20kg i 115 cm

S 2 i pol g. ima sve mliječne zube

Predškolsko dijete






S 3 g. penje se izmjenjujući korake
S 4 g. spušta
S 3 g svjestan svoje osobnosti, zna ime i spol
U predškolskoj dobi traži uzor u obitelji i imitira
ga- roditelja istog spola, braću, sestre
Postavlja apstraktna pitanja, igra igre s
određenim ulogama
Promjene u odnosima u obitelji i vani dovode do
strahovanja, tjeskobe, agresivnosti- problemi:
noćna mora, sisanje palca, mokrenje u krevet,
mucanje
Rana školska dob



Rastu 6 cm/god i 3-3,5kg/god
S punih 6 niču trajni zubi, s 12
mliječni su zamjenjeni trajnim
Limfno tkivo (tonzile i adenoidi)
postiže svoj maksimum, a s
pubertetom involuira, i dalje česti
respiratorni infekti (6-7 godišnje je
normalno), ali nije potrebna
tonzilektomija
Pubertet
Obilježen je važnim tjelesnim
promjenama,
razvojem sekundarnih spolnih oznaka,
sazrijevaju spolne žlijezde,
završava stjecanjem sposobnosti
reprodukcije
 Vrlo varijabilan u vremenu početka,
redoslijedu, brzini, završetku

Pubertet
=Kombinacija anatomskih i fizioloških
promjena koje uključuju ubrzanje
tjelesnog rasta i razvoja, dozrijevanje
gonada,
razvoj sekundarnih spolnih oznaka
 Fizičke promjene- uslijed hormonskih
promjena- hormoni iz gonada i
nadbubrežnih žlijezda (spolni h.+ h. rasta)
 Fizičke promjene – ponajprije sekundarne
spolne oznake - klasificiraju se po Tanneru

Djevojčice: počinje s 10g, prvi znakovi:
porast dojki (=telarhe),
istodobno ili pola godine kasnije- pubična
dlakavost (=pubarhe),
pubertetski zamah rasta+ raspodjela
masnog tkiva po ženskom tipu,
menarhe s 12/13 g.

Dječaci počinje s 12 g, prvi znakovi:
povećanje testisa,
nakon pola godine pubarhe, pa povećanje
penisa
pubertetski zamah rasta+ porast mišićne
mase, mutacija glasa.

Razvoj sek.spolnih oznaka


Tannerove tablice
Razvoj pubične
dlakavosti i
spolovila (muškog)
Razvoj sek.spolnih oznaka

Tannerove tablice

Razvoj dojki

Osim sek.spolnih oznaka, rasta u
visinu i koštanog dozrijevanja, raste i
težina, raste i srce i trbušni organi
Adolescencija








Samopromatranje, uspoređivanje
Bojazni i sumnje u normalnost vlastitoga razvoja
Interes za spolnost, autoerotičnost, prijateljstva s osobama istoga
spola
Separacija (od roditelja) i individuacija, povezanost s vršnjacima,
prihvaćanje normi skupine vršnjaka, potreba za
samodokazivanjem
Krizne situacije, rizična ponašanja, kolebanje raspoloženja
Intimne veze s osobama suprotnog spola
Stjecanje vlastite osobnosti i spolnog identiteta
Postizanje psihosocijalne zrelosti: sposobnost apstraktnog
mišljenja, sagledavanja posljedica svojih akcija, izgrađen stav
prema obitelji i vršnjacima, izgrađeni profesionalni ciljevi
Zaostao rast
Dijete je visinom ispod 5.centile za dob ili je brzina rasta
manja od 4 cm/god.

Uzroci:

Porodično

Konstitucionalno (nadoknadi u/ nakon puberteta)

Primordijalno (u sklopu prirođenih bolesti)

Nasljedne bolesti- kromosomske, genske, metaboličke

Zbog pothranjenosti, zapuštanja, zlostavljanja



Hormonski (hipofiza, štitnjača)
Bolesti kostura (hondrodisplazija)
Bolesti organskih sustava (srčane)
Otkriti uzrok!!! Otkloniti ga!!!
NADOKNADNI RAST!!
Visok rast



Dijete je visinom iznad 95.c.
Konstitucionalno
Sekundarno uz bolesti