Transcript Vlado Puljiz-Mirovinski sustav

MIROVINSKI SUSTAV
Prof. dr. sc. Vlado Puljiz
Zadar, 8.-10. listopada 2010. godine
Prvi dio
MIROVINSKI SUSTAVI U
SVIJETU
I.
Dio – Mirovinski sustavi u svijetu
1. Definicija mirovinskog sustava
 elementi: pravne norme, institucije, financije
2. Značenje u današnjem društvu
 socijalno: tiče se egzistencije gotovo svih ljudi
 ekonomsko: na mirovine se troše ogromna sredstva koja utječu na
javne financije
 političko: umirovljenici imaju značajnu ulogu u političkim borbama
3. Funkcije mirovinskog sustava
 preraspodjela potrošnje tijekom životnog vijeka
 individualna i nacionalna štednja
 vertikalna i horizontalna redistribucija kao oblik solidarnosti
I. Dio – Mirovinski sustavi u svijetu
4. Povijest mirovinskih sustava

neformalno zbrinjavanje starih i nemoćnih u tradicionalnom društvu u okviru
srodničkih skupina

mutualne udruge – oblik formalnog zbrinjavanja u opasnim profesijama (rudari)

mirovine za državne službenike

Bismarckov zakon 1889. – prvi zakon o mirovinama u svijetu; motivi koji su
pokrenuli donošenje zakona; glavni njegovi parametri - početak socijalnog
osiguranja

danski zakon iz 1891. – razlike u odnosu na bismarckovski zakon – temelj
univerzalizma

švedski zakon iz 1913. godine o narodnim mirovinama – nastavak univerzalizma

ekspanzija mirovinskih sustava nakon Drugog svjetskog rata (kenzijanska država)

kriza mirovinskih sustava u posljednja tri desetljeća – mirovinske reforme
I. Dio – Mirovinski sustavi u svijetu
5. Osnovne mirovinske sheme
- način financiranja:
socijalno osiguranje – univerzalne mirovine
- način raspodjele:
tekuća raspodjela (PAYG) – kapitalizacija
- način utvrđivanja mirovina:
definirana davanja - definirani doprinosi
- način upravljanja:
javne mirovine - privatne mirovine;
obvezne mirovine – dobrovoljne mirovine
- U većini zemalja dana je uobičajena kombinacija različitih mirovinskih shema!
Tipologija sustava (B. Palier)

tri generacije bismarckovskih sustava

rezidualni anglosaksonski tip sustava
Mirovinski stupovi

komponente mirovinskih stupova
Preporuke EU (Lisabon 2000. i Laeken 2001.)
I. Dio – Mirovinski sustavi u svijetu
6. Kriza mirovinskih sustava
Uzroci krize

starenje stanovništva i povećanje indeksa ovisnosti starijeg o
radnom kontingentu

opadanje stope fertiliteta i opasnost od demografskih poremećaja u
budućnosti

porast mirovinskih troškova

nezaposlenost i promjene u strukturi rada - fleksibilizacija i
prekarizacija zaposlenosti

globalizacija, nadnacionalno financijsko tržište, slabljenje državenacije, pritisak na smanjenje javnih troškova i troškova rada

individualizacija i kapitalizacija mirovina
I. Dio – Mirovinski sustavi u svijetu
7. Mirovinske reforme
Dvije vrste mirovinskih reformi

prilagodba postojećih sustava (parametarske reforme):
parametri koji se mijenjaju: dob i modalitet odlaska u mirovinu, vremensko
razdoblje obračuna mirovine, formula utvrđivanja visine mirovine, indeksacija
mirovina, kriteriji za odlazak u invalidsku ili prijevremenu mirovinu. Itd.

radikalna promjena mirovinske paradigme:
od PAYG-o prema sustavima kapitaliziranih mirovina; od sheme definiranih
davanja prema shemi definiranih doprinosa; umjesto javnih privatne mirovine.
Primjeri mirovinskih reformi

čileanska i argentinska reforma

reforme u Zapadnoj Europi: Italija, Francuska, Švedska, Njemačka

reforma u postsocijalističkim zemljama
Svjetska banka - pokretač i nadziratelj mirovinskih reformi u postsocijalističkim
zemljama – promotor trostupovnih mirovinskih sustava, posebno u
tranzicijskim zemljama
I. Dio – Mirovinski sustavi u svijetu
8. Indikatori mirovinskih sustava
- Dob umirovljenja:

većina razvijenih zemalja ima starosnu granicu - 65 godina, a neke i više od toga.
U većini zemalja izjednačena je dob umirovljenja za muškarce i žene. Također se
ostvaruje podizanje dobi umirovljenja iznad 65 godina (primjeri: Njemačka,
Španjolska, Francuska). Postoji mogućnost fleksibilnog umirovljenja.
- Indeksacija (usklađivanje) mirovina:

najčešća je indeksacija prema troškovima života (cijenama), a rjeđa prema
plaćama; neke zemlje koriste kombiniranu formulu indeksacije (Švicarska,
Portugal, Poljska, Hrvatska, ). Neke zemlje mirovine indeksiraju prema rastu
BDP-a (Italija).
- Zamjenska stopa (replacement rate):

indikator koji govori o visini individualne prosječne mirovine prema prosječnoj
plaći (u trideset zemalja OECD-a projicirana neto zamjenska stopa za puni radni
staž iznosi 68, 7% od prosječne plaće, u Hrvatskoj oko 63%).
- Relativna vrijednost mirovina

radi se o indikatoru kojim se utvrđuje udio prosjeka mirovina za sve
umirovljenika u odnosu na prosjek plaća za sve zaposlene.
- Očekivana ukupna vrijednost mirovina (pension wealth):
Neto zamjenske stope prosječne
mirovine u odnosu na prosječnu
plaću u zemljama OCDE-a
Irska
Novi Zeland
Koreja
Meksiko
Velika Britanija
SAD
Australija
Danska
Kanada
Češka
Japan
Zamjenska stopa - postotak
od plaće pojedinca ostvarene
prije mirovine: projekcija za
naredno razdoblje
Slovačka
Belgija
Norveška
Island
Švicarska
Švedska
Francuska
Poljska
Njemačka
Finska
Portugal
Nizozemska
Španjolska
Italija
Mađarska
Austrija
Grčka
Turska
Luksemb urg
0
50
100
150
Ne to zam je ns k a s topa (%)
Drugi dio
HRVATSKI MIROVINSKI
SUSTAV
II. Dio – Hrvatski mirovinski sustav
1. Povijest hrvatskog mirovinskog sustava
Razdoblje do 1918. godine
 mirovinske rente za neke državne službenike; bratinske blagajne
 austrijski zakon - osiguranje u nekim poduzećima (npr. bankama)
Razdoblje između dva rata
 Zakon o socijalnom osiguranju 1922.
 zakašnjela primjena tog zakona – 1937. godina
Razdoblje socijalizma
 osiguranje za zaposlene u društvenom sektoru; postupna
decentralizacija osiguranja
 širenje obuhvata mirovinskog osiguranja na obrtnike i
poljoprivrednike (šezdesetih i sedamdesetih godina)
 pogoršanje socijalnih prilika osamdesetih godina uoči pada
socijalizma; nezaposlenost, socijalni problemi – nagovještaj krize
II. Dio – Hrvatski mirovinski sustav
Osnovni pokazatelji o mirovinskom sustavu nakon
stjecanja neovisnosti

kretanje broja osiguranika i umirovljenika

struktura umirovljeničke populacije s obzirom na socijalni status,
način stjecanja i financiranje mirovina

kretanje mirovinskih troškova u BDP-u

relativna visina mirovina i zamjenska stopa
Kretanje broja osiguranika i umirovljenika
Kretanje mirovinskih troškova u BDP-u
Udio mirovinskih izdataka u BDP-u
16,00
14,00
12,00
10,00
8,00
6,00
4,00
2,00
0,00
1990. 1991. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
Skup1 11,27 10,83 11,27 10,83 7,71 8,51 9,70 10,84 11,43 12,48 12,02 13,45 13,26 13,87 13,09 12,44 12,22 11,92
Relativna visina mirovina i zamjenska stopa
Kretanje udjela mirovina u plaći
90
% udjela mirovina u plaći
80
70
60
50
40
30
20
10
0
1985. 1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991.* 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
% Udjela u plaći 55,36 61,81 78,39 75,82 77,23 75,29 62,80 63,19 61,76 52,54 45,88 45,85 47,01 46,32 38,37 37,62 41,40 40,73 40,00 42,13 41,80
Novi podaci o mirovinskom sustavu Hrvatske

Godina 2010. (srpanj)
Broj osiguranika ....................... 1 542 110
Broj umirovljenika .................... 1 187 509
Omjer osiguranika i umirovljenika 1,30:1,00
Prosječna mirovina ..................... 2 165 kn
Prosječna plaća .......................... 5 415 kn
Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći ....
40%
Prihodi mirovinskog sustava (projekcija za 2010.)
- prihodi od doprinosa ............... 19,87 mlrd kuna (56,4%)
- prihodi iz Proračuna ................. 15,34 mlrd kuna (43,5%)
- vlastiti prihodi .........................
4,6 mln kuna (0,1%)
Udio mirovinskih troškova u BDP-u.
oko 10,5 %
II. Dio – Hrvatski mirovinski sustav
3. Hrvatske mirovinske reforme
Prva mirovinska reforma 1999.
 ciljevi reforme:
- racionalizacija i jačanje održivosti sustava
- usporiti rast mirovinskih troškova
- povećati individualnu odgovornost za mirovine (čvrsta veza doprinosa i davanja)
 osnovne mjere prve reforme:
- podizanje dobi odlaska u mirovinu
- proširenje razdoblja za obračun mirovina
- promjena formule usklađivanja mirovina
- strožiji kriteriji za invalidske mirovine
Druga mirovinska reforma 2002.
- utjecaj Svjetske banke (uzor: argentinski model)
- uvođenje tri mirovinska stupa (sloja)
- raspodjela mir. doprinosa na prvi i drugi stup
- obilježja drugog stupa - kapitalizirana štednja, individualni računi u mirovinskim
fondovima
- treći, dobrovoljni mirovinski stup
3.a Aktualna reforma mirovinskog sustava

Radi se o parametarskoj (maloj) reformi čiji su osnovni elementi:
Prijedlog Zakona
- podizanje starosne granice za odlazak u mirovinu za žene,
odnosno njeno izjednačavanje s dobi odlaska u starosnu
mirovinu muškaraca (sa 60 na 65 godina) u narednih 10
godina
- povećanje odbitka za svaki mjesec prijevremenog odlaska
u mirovinu s 0,15% na 0,34%, odnosno za pet godina s
9% na 20,4% odbitka
Promjene u prijedlogu Zakona
- izjednačavanje dobi odlaska u mirovinu za oba spola u roku od
20 godina (do 2030. godine)
- ublažavanje povećanja odbitka za prijevremeni odlazak u
mirovinu
- Prijedlog Zakona ide u normalnu saborsku proceduru umjesto hitne
PODACI O MIROVINSKOM SUSTAVU
HRVATSKE II.

Korisnici mirovine prema ZOMO 2010.
- ukupno ......... 1 100 240 ili 100,0%
- starosne .......
608 168 ili 55,3%
- invalidske ......
253 786 ili 23,1%
- obiteljske ......
238 286 ili 21,6%

Korisnici mirovine pod posebnim uvjetima
- ukupno................179 442 ili 15,1%
od toga:
hrvatski branitelji... 69 150
sudionici NOR-a ... 39 611
pripadnici hrv. D. V.18 738
II. Dio – Hrvatski mirovinski sustav
4. Osnovni problemi mirovinskog sustava
Dosadašnji problemi
- mirovinski dug:
- nastanak mirovinskog duga početkom devedesetih; zahtjev umirovljeničkih udruga; odluka Ustavnog suda iz
1998.
- visina duga utvrđena na 13,8 milijardi kuna
- povrat duga: (a) dodacima na mirovinu u vrijeme koalicijske vlade te
(b) sporazum Vlade i umirovljenika o načinu vraćanja duga
- problem „novih“ mirovina i njihovo zaostajanje za starim mirovinama:
- pokazatelji o „novim“ mirovinama
- uzroci zaostajanja „novih“ mirovina
- problem umirovljenika koji su nakon 2002. godine išli u drugi stup (nema dodatka na “nove mirovine”)
Dugoročni problemi
- starenje stanovništva
- niska razina zaposlenosti :
- niska razina opće zaposlenosti
- niska razina zaposlenosti mlađeg i starijeg radnog kontingenta stanovništva
- nestabilna struktura rada:
- fleksibilizacija i prekarizacija rada, siva ekonomija, problemi prikupljanja doprinosa i kontributivna evazija
- nepovoljna struktura umirovljeničke populacije
- proporcionalno velik broj invalidskih i obiteljskih mirovina te mnogo “privilegiranih” mirovina
II. Dio – Hrvatski mirovinski sustav
5. Perspektive razvoja mirovinskog sustava
- nadogradnja i „krpanje“ postojećeg mirovinskog sustava
(npr. mirovinski dug i provizorno rješenje pitanja „novih“ mirovina)
- prilagodba parametara mirovinskog sustava:
- porastu udjela stare u ukupnoj populaciji (povećanje koeficijenta ovisnosti)
- novoj fleksibilnoj strukturi rada
- Neka moguća rješenja:
- izjednačavanje dobi odlaska u mirovinu za oba spola
- podizanje dobi odlaska u mirovinu
- fleksibilizacija odlaska u mirovinu
- promjene institucionalne strukture sustava:
- redefiniranje solidarnosti unutar mirovinskog sustava („nulti“ stup)
- prvi stup transformirati u “mirovine definiranih doprinosa“
- diversifikacija dobrovoljnih mirovina i oblika mirovinske štednje.
- Uloga države:
- zbog svog velikog značenja mirovinski sustav treba ostati pod državnim regulativnim i
financijskim ovlastima
- država mora voditi računa o tri europska kriterija mirovinskih reformi: pristojne i
pravične mirovine, financijska održivost sustava, konsenzus oko reformi
Glavna pitanja za raspravu o mirovinskom sustavu
Zašto je došlo do krize mirovinskog sustava u većini
zemalja?
- Koji su osnovni pravci reformi i po čemu se razlikuju
parametarske od radikalnih reformi?
- Koja su osnovna obilježja hrvatskog mirovinskog sustava?
- S kojim se problemima danas susreće hrvatski mirovinski
sustav?
- Osnovne naznake o aktualnoj hrvatskoj parametarskoj
reformi?
- Kakve su perspektive hrvatskog mirovinskog sustava?
-
Osnovna literatura
(1) Puljiz, V., Mirovinski sustav, u: Puljiz, V. i sur. (2005.) Socijalna politika. Povijest. Sustavi. Pojmovnik, Pravni
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
(2) Puljiz, V. Mirovinski sustav (Hrvatske), u: Puljiz, V. i sur. (2008.) Socijalna politika Hrvatske, Pravni fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
(3) HZMO (2002.) 80 godina mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj, HZMO, Zagreb
(4) Marušić, Lj. (2003.) Primjena i efekti reforme I. stupa u razdoblju 1999. – 2003., Mirovinsko osiguranje br. 8.
(5) Marušić, Lj., Škember, A. (2008.) Socijalni i gospodarski aspekti uvođenja obveznog mirovinskog
osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, Revija za socijalnu politiku, 15 (3), str. 343-364.
(6) Vuković, S. (2005.) Mirovinski sustav u Republici Hrvatskoj – temeljni pokazatelji, Revija za socijalnu
politiku 3-4/2005.
(7) Müller, K. (1999.) The Political Economy of Pension Reforme in Central-Eastern Europe. Cheltenham UK,
Northampton M. A, USA. Edvard Elgar.
(8) OECD (2005.) Pension at a Glance. Public policies accross OECD countries. Paris.
(9) The World Bank(1994.) Averting the Old Age Crisis. Policies to protect old and promote the Growth. Washington
D.C.