Transcript Marijana Bađun

Zašto Hrvatska ima mnogo
korisnika invalidskih mirovina?
Marijana Bađun
Analiza mirovinskog sustava, 4. okrugli stol
19. travnja 2011., Zagreb
Struktura prezentacije
• Kretanje broja
korisnika invalidskih
mirovina
•
•
•
•
•
•
• Obilježja korisnika
invalidskih mirovina
Zdravstveni pokazatelji
Uvjeti rada
Socioekonomski status
Rat
Propisi
Korupcija
Kretanje broja korisnika invalidskih
mirovina
350.000
300.000
250.000
200.000
150.000
100.000
1995.
1996.
1997.
1998.
1999.
2000.
2001.
2002.
2003.
ZOMO (Zakon o mirovinskom osiguranju)
2004.
2005.
2006.
2007.
Vojska+branitelji+HVO
2008.
2009.
2010.
Kretanje broja korisnika invalidskih mirovina
– udio u ukupnom broju korisnika mirovina
25
20
15
10
5
0
1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
ZOMO Vojska+branitelji+HVO
Kretanje broja korisnika invalidskih
mirovina - novi korisnici (ZOMO)
40.000
35.000
30.000
25.000
20.000
15.000
10.000
5.000
19
91
.
19
92
.
19
93
19 .
94
.
19
95
.
19
96
.
19
97
19 .
98
.
19
99
.
20
00
20 .
01
.
20
02
.
20
03
20 .
04
.
20
05
.
20
06
.
20
07
20 .
08
.
20
09
.
20
10
.
0
Broj novih korisnika invalidskih mirovina prema ZOMO-u
Kretanje broja korisnika invalidskih mirovina
– udio novih korisnika invalidskih mirovina u
ukupnom broju novih korisnika mirovina
19
91
.
19
92
.
19
93
.
19
94
.
19
95
.
19
96
.
19
97
.
19
98
.
19
99
.
20
00
.
20
01
.
20
02
.
20
03
.
20
04
.
20
05
.
20
06
.
20
07
.
20
08
.
20
09
.
20
10
.
50
45
40
35
30
25
20
15
10
5
0
Udio novih korisnika invalidskih mirovina u ukupnom broju novih korisnika mirovina (ZOMO)
Kretanje broja korisnika invalidskih mirovina
– u odnosu na starosne i obiteljske (ZOMO)
100%
80%
60%
40%
20%
Invalidske
Obiteljske
Starosne
20
08
.
20
09
.
20
10
.
20
01
.
20
02
.
20
03
.
20
04
.
20
05
.
20
06
.
20
07
.
19
95
.
19
96
.
19
97
.
19
98
.
19
99
.
20
00
.
0%
Prijevremene starosne
Kretanje broja korisnika invalidskih
mirovina - opis
• nagli skok u 1999. godini zbog ZOMO-a (37.112 novih
korisnika)
• otad relativno stabilan broj s porastom od 2005. do 2010.
za 8% (samo ZOMO)
• u prosincu 2010. 254.555 korisnika invalidskih mirovina
(ZOMO), ukupno 326.982
• udio korisnika invalidskih mirovina prema ZOMO-u u
ukupnom broju korisnika mirovina 21,2% u 2010., a svih
invalidskih mirovina 27,2%
• od 2000. (2.675) do 2008. (13.317) rast broja novih
korisnika invalidskih mirovina, zatim blagi pad u 2009.
(13.139) i izraženiji u 2010. (9.257) - ZOMO
Broj korisnika invalidskih prava –
međunarodna usporedba (WHO)
14.000
12.000
10.000
8.000
6.000
4.000
2.000
Li
tv
ađ a
ar
Ni
sk
zo
a
ze
m
sk
a
No
rv
eš
k
Nj
em a
ač
ka
Sl
ov
ač
ka
Šv
ed
sk
Šv
a
ic
ar
sk
a
Tu
rs
ka
M
ja
La
tv
i
lija
Ita
Au
st
ri
ja
Be
lg
ija
Če
šk
Es a
to
ni
ja
Fi
ns
ka
Hr
va
ts
ka
0
Broj osoba koje osvaruju invalidska prava (2008. godina, na 100.000 stanovnika)
• kod međunarodnih usporedbi treba biti oprezan
• podaci za Hrvatsku uključuju i branitelje
Udio korisnika invalidskih mirovina u
ukupnom broju korisnika mirovina –
međunarodna usporedba
• Podaci su za 2009. godinu; izuzetak je Crna Gora
(2008. godina) i Srbija (veljača 2011.).
bi
ja
Sr
ni
ja
ov
e
Sl
um
un
jsk
a
ka
R
ed
o
ak
M
Po
ljs
ni
ja
a
Li
tv
ka
H
rv
at
s
ija
Es
to
n
Č
eš
k
a
C
R
rn
a
ep
ub
G
lik
a
or
a
29
27
25
23
21
19
17
15
Kretanje broja korisnika invalidskih
mirovina – rashodi za mirovine
• plan proračuna za 2011.
• 17% invalidske, 14% obiteljske, 50%
starosne, 19% mirovine pod povoljnijim
uvjetima
• invalidske na temelju osiguranja i HRVI oko
28% ukupnih rashoda za mirovine
• 1999. godine u EU15: 75,3% mirovinskih
izdataka starosne mirovine, 9,9% invalidske,
5,7% obiteljske, 5,1% ostale (prijevremene,
parcijalne i sl.)
Obilježja korisnika invalidskih mirovina –
struktura po dobi (31.12.2010., ZOMO)
25
20
%
15
10
5
0
Do 44
45-49
50-54
55-59
60-64
Starosne mirovine
65-69
70-74
75-79
80-84
85 i
više
Invalidske mirovine
• 43% korisnika invalidskih mirovina u dobi do 59 godina
• znatno manji udio korisnika invalidskih mirovina, u odnosu na
starosne, u populaciji starijoj od 65 godina
Obilježja korisnika invalidskih mirovina
– struktura po dobi 1997. i 2010.
25
20
%
15
10
5
0
Do 44
45-49
50-54
55-59
60-64
1997.
65-69
70-74
75-79
80-84
2010.
• 1997. je bio nešto veći udio korisnika do 49
godina starosti
85 i
više
Obilježja korisnika invalidskih
mirovina - razni pokazatelji za 2010.
Prosječan staž
• starosna 31 08 (M 34 05; Ž 29 02), prijevremena
starosna 34 10 (M 37 04; Ž 32 03), invalidska 23 05 (M
24 07; Ž 21 08)
Prosječna dob odlaska u mirovinu (novi korisnici u 2010.)
• starosna 63 11 (M 65 07; Ž 62 09), prijevremena
starosna 58 11 (M 61 06; Ž 56 07), invalidska 52 06 (M
53 05; Ž 50 27)
Prosječan broj godina korištenja mirovine
• starosna 18 01 (M 16 10; Ž 20 09), invalidska 19 04 (M
17 07; Ž 24 03)
Prosječna dob korisnika mirovine
• starosna 70 05, invalidska 61 10
Obilježja korisnika invalidskih mirovina
– visina prosječne mirovine (HRK)
Svote
mirovina
0-1.500
Ukupno
%
do 1999.
%
od 1999.
%
Branitelji
%
78.389
30,79
22.195
18,45
56.194
41,86
201
0,35
1.500-3.000
144.679
56,84
75.440
62,70
69.239
51,58
9.684
16,90
3.000-5.000
28.607
11,24
20.651
17,16
7.956
5,93
21.277
37,14
2.880
1,13
2.035
1,69
845
0,63
26.124
45,60
254.555
100
120.321
100
134.234
100
57.286
100
5.000Ukupno
korisnika
•
Prosječna invalidska mirovina 1.929 kn (do 1999. g. 2.208, a nakon toga
1.680), za branitelje prema ZOPHBDR 4.931 kn. Podaci su za mirovine
isplaćene u siječnju 2011.
Obilježja korisnika invalidskih prava
preko HZMO-a – dijagnoze*
Koštano-mišićne bolesti
40.444
Depresivne epizode
18.427
Esencijalna (primarna) hiperteznija i hipertenzivna bolest srca
13.154
Reakcije na teški stres i poremećaji prilagodbe
10.298
Organski duševni poremećaji
6.508
Cerebrovaskularne bolesti
6.294
Dijabetes melitus
5.748
Duševni poremećaji uzrokovani alkoholom
5.065
Kardiomiopatije
4.627
Shizofrenija
4.493
* Najčešće MKB dijagnoze uzroka invaliditeta kod osoba koja svoja invalidska prava ostvaruju
preko HZMO-a. Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
- kosi font (mentalne bolesti i poremećaji) 39%, nakon toga koštano-mišićne bolesti i bolesti
srca
- isti poredak kao u EU
Obilježja korisnika invalidskih prava
preko HZMO-a – tjelesna oštećenja*
Potpuni gubitak jednog segmenta cervikalne regije nakon prijeloma trupa
kralješka
33.055
Potpuni gubitak funkcije jednog segmenta lumbalne regije
10.828
Ograničena pokretljivost zgloba kuka
8.953
Poremećji cirkulacije u nozi s pojavama koje su posljedica tih poremećaja
5.254
Torakalna regija
3.979
Gubitak maternice kod žena u dobi do 40 godina
3.284
Posljedice bolesti ili ozljede središnjeg živčanog sustava
3.171
Deformacija stopala ili posljedica prijeloma
2.495
Gubitak obaju jajnika kod žena u dobi do 45 godina
2.371
Ograničena pokretljivost ramenog zgloba
1.668
*Najčešći uzroci tjelesnih oštećenja kod osoba koje svoja invalidska prava ostvaruju
preko HZMO-a
Obilježja korisnika invalidskih prava
preko HZMO-a
• po postotku tjelesnog oštećenja organizma
najviše je osoba s 70% (39%) i 30% oštećenja
(29%), zatim 40 % (16%) i 100% (7,5%)
• 60% osoba koje ostvaruju invalidska prava
preko HZMO-a je u radno aktivnoj dobi
• 60% muškarci, 40% žene
• 2010. invalidska prava preko HZMO-a
ostvarivalo je 333.367 osoba (branitelji posebno
preko Ministarstva)
Zdravstveni pokazatelji – Registar
osoba s invaliditetom
• 529.103 osobe u prosincu 2010. (60% muškarci,
40% žene)
• Najveći udio osoba s invaliditetom u ukupnom
stanovništvu u Krapinsko-zagorskoj županiji
• Prevalencija invaliditeta za RH 11,9% (broj
stanovnika prema popisu iz 2001.)
• Prevalencija invaliditeta u dobnoj skupini 0-19
godina 3,5%; 20-64 god. 10,7%; 65+ god. 30%
Zdravstveni pokazatelji – Registar
osoba s invaliditetom (vrste oštećenja)
Vrste oštećenja 2010.
% od osoba s invalditetom
Prevalencija/1000
stanovnika
Oštećenje lokomotornog sustava
28,7
34
Oštećenje drugih organa
23,3
28
Duševni poremećaji
23,2
28
Oštećenje središnjeg živčanog sustava
18,6
22
Mentalna retardacija
4,1
5
Oštećenje vida
3,5
4
Oštećenje sluha
2,5
3
Oštećenje perifernog živčanog sustava
2,4
3
Oštećenje glasovno govorne komunikacije
2,7
3
Prirođene anomalije i kromosopatije
1,6
2
Autizam
0,2
0,2
27,8
33
Višestruka oštećenja
Zdravstveni pokazatelji
• Očekivani broj zdravih godina života pri rođenju
(WHO, za 2002.)
- EU15 prosjek 71,3; Hrvatska 66,6 godina
• % stanovništva koje se smatra dobrog zdravlja
- Hrvatska M 55,4; Ž 47,7 (WHO, za 2002.)
• Ishemijske bolesti srca, dobno standardizirana
stopa smrtnosti za sve dobi na 100.000 (WHO,
za 2009.)
- EU15 prosjek M 96; Ž 49
- Hrvatska M 201; Ž 124
Zdravstveni pokazatelji
• Mentalni poremećaji i bolesti živčanog
sustava, dobno standardizirana stopa
smrtnosti za sve dobi na 100.000 (WHO,
za 2009. godinu)
- EU15 prosjek M 36; Ž 29
- Hrvatska M 32; Ž 20
• Maligne neoplazme
- EU15 prosjek M 277; Ž 145
- Hrvatska M 300; Ž 148
Zdravstveni pokazatelji – faktori
rizika
• Potrošnja alkohola po broju stanovnika
starijih od 15 godina (WHO, 2005. godina)
- EU15 prosjek 12,4
- Hrvatska 15,1
- mali broj zemalja s potrošnjom većom od
hrvatske; rekorder Moldavija 18,2
• Pretilost (udio stanovnika starijih od 20 koji
su pretili – WHO, 2005. godina)
- EU14 prosjek 15,3%, Hrvatska 21,6%
Zdravstveni pokazatelji – faktori
rizika
• Pušenje (udio pušača u stanovništvu
starijem od 15 godina, WHO, 2006.
godina)
- EU15 prosjek 36
- Hrvatska 38,5
- Grčka podiže EU prosjek s 63,4
• Slaba fizička aktivnost u slobodno vrijeme
Uvjeti rada - prosječni dnevni
izostanci
2002.
Zbog
nesreće na
radu
Zbog
bolesti
Radi njege
člana
obitelji
Ukupno
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.*
2009.
4.850
5.288
5.387
6.039
6.346
6.904
...
...
46.303
43.864
42.895
46.293
48.023
52.710
56.073
51.734
1.894
1.742
1.596
1.590
1.474
1.718
1.723
1.651
53.047
50.894
49.878
53.922
55.843
61.332
57.796
53.385
Od 2008. evidenciju nesreća na radu vodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite
zdravlja na radu (HZZOZZR) unutar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Izvor: DZS.
Uvjeti rada – ozljede na radu
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
68.360
64.868
61.708
65.966
68.328
73.384
2008.
...
2009.
...
• Broj slučajeva ozljeda na radu od 2002. preuzet je iz mjesečnih
izvješća liječnika primarne zdravstvene zaštite, koji su u prvom
kontaktu s ozlijeđenim. Izvor: DZS.
• Od 2008. poslodavci prijavljuju ozljede na radu HZZOZZR-u koje
onda isti priznaje ili ne priznaje. 2009. bilo ih 16.118, a 2010. 13.588.
• “Prije 2002. podaci o ozljedama na radu manjkavi” (DZS); npr. 2001.
12.491 ozljeda na radu.
Uvjeti na radu – ozljede na radu
(WHO)
1800
1600
1400
1200
1000
800
600
400
200
20
08
20
06
20
04
20
02
20
00
19
98
19
96
19
94
19
92
19
90
19
88
19
86
19
84
19
82
19
80
0
Broj ozlijeđenih zbog nesreća na radu / 100.000
•
•
•
EU15 2007. godine 1082 vs. 553 u Hrvatskoj
Razlika proizlazi i iz razlika u zaposlenosti
“Plavi ovratnici” imaju veći rizik od “bijelih ovratnika” (u HR ozljede najčešće
u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu i trgovini)
Socioekonomski status
• oko 69% osoba s invaliditetom nema završenu
osnovnu školu ili ima samo OŠ; 24% SSS; 3%
viša i visoka stručna sprema
• 3.672 osoba s invaliditetom ima specijalno
obrazovanje
• u Hrvatskoj općenito loša obrazovna struktura:
40% stanovnika samo s OŠ, nezavršenom OŠ ili
bez obrazovanja
• Nezaposlenost (osobito problem dugotrajno
nezaposlenih)
Rat - HRVI
Najčešće dijagnoze branitelja s invaliditetom
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) kao posljedica zarobljavanja (logor) i
ratne traume
Veće ozljede mišića sa smetnjama njihove funkcije
Klinički utvrđene neuroze i psihoze
Hernia i.v. diska nakon traume
Oštećenje živaca donjih ekstremiteta
Ožiljci koji ometaju funkciju organa ili dijela tijela
Posljedice povreda lubanje s ili bez frakture s neurasteničnim stimptomima
Posttraumatska spondiloza s oštećenjm funkcije kralježnice i neurološkim
ispadima
Ograničena pokretljivost koljena
Ograničena pokretljivost stopala
Rat – HRVI (postotak tjelesnog
oštećenja)
100% i pomoć druge
osobe
0,8
100%
0,6
90%
0,7
80%
1,6
70%
2,6
60%
4,7
50%
8
40%
18,1
30%
25,7
20%
37,2
Ukupno
100
Rat – HRVI s 100% oštećenjem
• 861 HRVI s 100% oštećenjem (od ukupno
59.266, a mirovinu prima 57.286)
• Najčešći uzroci invaliditeta:
- fraktura kralježnice
- amputacija jedne ili obje natkoljenice
- teža oštećenja vida
- amputacija jedne ili obje potkoljenice
- posljedice oštećenja živaca donjih ekstremiteta
• Najviše u dobi od 35 do 44 godine (393), zatim
od 45 do 54 (323)
Rat
• 87% HRVI prima invalidsku mirovinu zbog opće
nesposobnosti za rad
• 12.903 ratnih vojnih invalida 2. svjetskog rata te
civilnih invalida rata i poraća
– oko 69% starije je od 70 godina
– najviše je osoba s 30% oštećenja, ali je otprilike
jednak udio i osoba s 40, 50 i 60% oštećenja
– najčešće dijagnoze: veće ozljede mišića, oštećenje
vida, ožiljci koji ometaju funkciju organa, nagrđenost
glave i vrata, amputacija šake ili dijelova šake
Propisi
• Primjer 1999. godine – nagli skok broja korisnika
invalidskih mirovina zbog novog Zakona o mirovinskom
osiguranju
• Primjer korisnika HRVI mirovine
- 2007. godine 5.500 branitelja koji su primali naknadu
za profesionalnu nesposobnost “prevedeni” na invalidsku
mirovinu s primjenom od 1.1.2005. (+ isplata razlike)
- produživanje roka za traženje statusa HRVI
- HRVI zbog visine mirovine (načina izračuna) motivirani
otići u mirovinu umjesto raditi i na taj način riješiti svoj
egzistencijalni status
Korupcija
• USKOK-ove akcije Dijagnoza I i Dijagnoza II
(Split i Osijek)
• stjecanje HRVI statusa
• U Dijagnozi I optužnice podnesene u veljači
2009. protiv 9 osoba (za kaznena djela od 2005.
do 2008.), od kojih su petorica liječnici
– iznos mita od 4.200 do 6.500 EUR
– najveći dio uzimali liječnik vještak HZMO-a i liječnik
vještak u Povjerenstvu za reviziju ocjene invalidnosti
pri Ministarstvu branitelja
Korupcija
• Dijagnoza II
- Optužnice protiv 9 osoba u srpnju 2008.
- Iznos mita 5.000 do 8.000 EUR
- Procjena štete za proračun 3,2 mil. HRK
• Primjer Federacije BiH
- prema procjeni braniteljskih udruga Federacije BiH oko 30.000
ratnih vojnih invalida (koji su to postali 10 godina nakon rata)
krivotvorilo je svoju dokumentaciju
- osnovan Institut za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja
- u prvih 8 mjeseci 2010. godine u 232 predmeta ukinut status
ratnog vojnog invalida, a u 119 slučajeva smanjen invaliditet
- 2007. objavljen popis svih ratnih invalida na stranici Ministarstva
Zaključak
• Mirovinski sustav odraz Hrvatske u
ogledalu, što je osobito izraženo kod
invalidskih mirovina
• Popravljanje svih drugih problema odrazit
će se i na mirovinski sustav
- bolje promišljanje zakonskih promjena
- poboljšanje uvjeta na radu i
zdravstvenog statusa
- poboljšanje obrazovne strukture
Zaključak (nastavak)
- stvaranje institucionalne strukture koja će
motivirati rad, a ne traganje za rentom
- suzbijanje korupcije
- rehabilitacija i reintegracija HRVI s paralelnom
analizom svih njihovih posebnih prava (ne samo
unutar mirovinskog sustava)
- usporedba visine mirovina korisnika invalidskih
mirovina prema ZOMO-u i prema ZOPHBDR-u
uzimajući u obzir stupanj invalidnosti
- povećanje zaposlenosti
- poboljšanje baza podataka