Transcript Slide 1

Izazovi i mogućnosti za ostvarenje
primjerenih starosnih mirovina
u Hrvatskoj
Javna prezentacija rezultata projekta
Zagreb, 29. rujna 2011.
Izazovi i mogućnosti za ostvarenje
primjerenih starosnih mirovina
u Hrvatskoj
Danijel Nestić
Ekonomski institut, Zagreb
Javna prezentacija rezultata projekta
Zagreb, 29. rujna 2011.
O projektu
 Zadaci
□
Objektivno sagledati dosadašnji razvoj mirovinskog sustava
□
Identificirati ključne probleme i izazove
□
Pripremiti projekcije budućih kretanja mirovina
□
Iznijeti prijedlog aktivnosti koje treba poduzeti u cilju ostvarivanja
primjerenih mirovina
 Okupljen je tim suradnika iz Ekonomskog instituta,
Zagreb i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
□
Dodatne konzultacije sa stručnjacima iz drugih institucija
 Potpora iz namjenske donacije Zaklade Adris
Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj
3
Sažetak glavnih rezultata (1)
 Ako se ništa ne promijeni (status quo)
□
Očekuje nas osjetno zaostajanje mirovina u odnosu na rast plaća
(za osobu sa 40 godina staža omjer prve mirovine i posljednje plaće
smanjit će se s 55 posto u 2010. na oko 38 posto 2050.)
□
Mirovine koje se isplaćuju temeljem osiguranja u oba mirovinska
stupa bit će i u buduće znatno niže od mirovina koje se isplaćuju
samo iz prvog stupa
□
Postupno će se smanjiti deficit javnog mirovinskog sustava, oko
2050. on će potpuno nestati, ali će se to postići prvenstveno
smanjivanjem relativne razine mirovina
 Uz razumne reformske poteze moguće je osigurati i
primjerene mirovine i financijski održiv sustav
Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj
4
Sažetak glavnih rezultata (2)
 Prijedlog 10 reformskih aktivnosti u cilju osiguranja
primjerenih mirovina;
□
Dio predloženih aktivnosti podrazumijeva izravne fiskalne troškove (npr.
proširenje dodatka od 27% na sve umirovljenike),
□
Dio aktivnosti ima zanemarive troškove ali su one važne za donošenje
kvalitetnijih mjera i jačanje povjerenja u mirovinski sustav (npr.
povećanje transparentnosti sustava, promocija mirovinske pismenosti)
 Ključ je u podjeli odgovornosti između države i građana
□
Država mora osigurati poticajno okruženje za gospodarski rast i rast
zaposlenosti, te razumnom fiskalnom politikom, uključujući uštede u
mirovinskom sustavu, osigurati sredstva za isplatu primjerenih mirovina
□
Građani će trebati doprinijeti dužim prosječnim radnim vijekom,
dodatnom privatnom štednjom za starost, a moguće i plaćanjem više
stope doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje
Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj
5
Identifikacija ključnih problema
 Ključni izazovi ...
□
nepovoljna demografska kretanja
 niska stopa fertiliteta, sve veći broj starijih osoba u odnosu na
stanovništvo u radnoj dobi (porast s 25% na 50% do 2060.)
□
niska stopa zaposlenosti ►
□
relativno velik broj i nepovoljna struktura umirovljenika ►
□
financijska neravnoteža javnog mirovinskog sustava
 u 2010. je samo 54 posto rashoda za mirovine bilo pokriveno
prihodima od doprinosa, manjak od 4,9 posto BDP-a
 ... koji su doveli do relativno niskih mirovina
Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj
6
Usporedba primjerenosti mirovina u EU i Hrvatskoj
 Osiguranje primjerenih i održivih mirovina – ključni
zajednički cilj EU u području mirovina
 Primjerenost mirovina se može definirati na različite
načine:
a)
Izbjegavanje siromaštva u starosti
b)
Stupanj održavanja dostignutog životnog standarda
nakon umirovljenja
 Ova studija kao ključni pokazatelj koristi početnu stopu
zamjene, koja se definira kao omjer prve mirovine i
posljednje plaće
 Isti pokazatelj primjerenosti koristi se u EU (teoretska stopa
zamjene mirovina – ISG pokazatelj)
Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj
7
Usporedba primjerenosti mirovina u EU i Hrvatskoj
 Najčešće se razmatra hipotetski radnik zadanih osobina
□
Radnik koji cijeli radni vijek prima plaću u visini prosječne plaće,
odlazi u mirovinu sa 65 godina starosti i uz 40 godina staža
(“tipični” radnik)
 Pretpostavljaju se nepromijenjene zakonske odredbe
 Makroekonomske pretpostavke za sljedećih 40 godina
usklađene su s pretpostavkama za zemlje EU
□
Rast realnih plaća 2,5% godišnje, inflacija 2%, realni neto prinos
fondova 2,5%, u fazi akumulacije i 1,7% u fazi isplate
□
Pokazatelji prinosa fondova se blago modificiraju kad se razmatra
buduće kretanje mirovina samo u Hrvatskoj (bruto prinos 4% u fazi
akumulacije, 0,5% u fazi isplate)
Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj
8
Usporedbe primjerenosti mirovina u EU i Hrvatskoj
Početne stope neto zamjene za ‘tipičnog radnika‘
b) 2050. godine
120
100
100
Stopa neto zamjene
120
80
60
40
20
80
60
40
20
Grčka
Nizozemska
Španjolska
Luksemburg
Italija
Austrija
Rumunjska
Slovenija
Bugarska
U.Kraljevstvo
Belgija
Mađarska
Cipar
Malta
Danska
Portugal
Irska
Slovačka
Litva
Njemačka
Finska
Francuska
Češka
Latvija
Poljska
Švedska
Estonija
Hrvatska
0
0
Grčka
Mađarska
Nizozemska
Luksemburg
Španjolska
Portugal
Italija
Austrija
Irska
Malta
Francuska
Češka
Slovačka
Danska
U.Kraljevstvo
Belgija
Finska
Poljska
Litva
Švedska
Njemačka
Latvija
Slovenija
Bugarska
Hrvatska
Cipar
Rumunjska
Estonija
Stopa neto zamjene
a) 2010. godine
Hrvatska je 2010. godine imala jednu od najnižih stopa zamjene mirovina u
EU (55 posto za tipičnog radnika). Stopa zamjene ima tendenciju smanjivanja,
tako da bi u 2050. mogla iznositi 38 posto i biti najniža u EU.
Smanjivanje omjere zamjene očekuje se u većini zemalja EU kao posljedica
reformi, ali se u Hrvatskoj ovaj trend nastavlja na već lošu početnu poziciju.
Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj
9
Izračun kretanja budućih mirovina u Hrvatskoj –
status quo scenarij
Početna stopa neto zamjene za “tipičnog” radnika
60%
Stopa neto zamjene
50%
40%
30%
20%
10%
2052
2050
2048
2046
2044
2042
2040
2038
2036
2034
2032
2030
2028
2026
2024
2022
2020
2018
2016
2014
2012
0%
Godina umirovljenja
Sustav tekuće raspodjele (samo I. stup)
Mješoviti sustav (I. stup)
Mješoviti sustav (I. i II. stup)
Mješoviti sustav (II. stup)
“Jednostupne” mirovine bit će veće od mješovitih mirovina (prvi i drugi stup).
Za “tipičnog” radnika razlika bi mogla iznositi oko 22 posto 2017. te oko 17
posto 2027. godine
Dopuštanje povratka u prvi stup “dobrovoljcima” rješava njihov problem, ali
10
Izazovi
i mogućnosti
za ostvarenje
primjerenih starosnih
u Hrvatskoj
taj problem i dalje ostaje
za
“obvezne”
osiguranike
u obamirovina
stupa
Izračun kretanja budućih mirovina u Hrvatskoj –
status quo scenarij
 Mirovine iz mješovitog sustava bit će puno stabilnije tijekom
vremena u smislu početnih stopa zamjene (36%-38%), ali niže
od “jednostupnih” mirovina
 Usprkos padu stope neto zamjene, zbog pretpostavljenog rasta
plaća, kupovna moć mirovine bit će veća (uz zadane
makroekonomske pretpostavke, za oko 50% do 2052.)
 Najveći dio razlike između “jednostupnih” i “dvostupnih”
mirovina proizlazi iz dodatka na mirovinu (27%) na kojeg imaju
pravo samo umirovljenici prvog stupa
 Dio razlike rezultat je obračuna “osnovne mirovine” koja se
isplaćuje iz prvog stupa
Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj
11
Usporedba mirovina iz prvog i drugog stupa
Pravo na mirovinu temeljem mirovinskog osiguranja od travnja 2002. do ožujka 2011.
za osiguranika/cu s prosječnom plaćom
Osoba osigurana samo u prvom stupu
(temeljem uplate doprinosa od 20%)
Osoba osigurana u oba stupa
-osnovna mirovina iz prvog stupa
(temeljem uplate 15% doprinosa)
-mirovina iz drugog stupa
(temeljem uplate 5% doprinosa)
Ukupno mirovina iz oba stupa
Redovna mirovina
sa 65 g.
(uvećana za
dodatak 27%)
Redovna mirovina
sa 60 g. – žene
(uvećana za
dodatak 27%)
525,33
(667,17)
Omjer mirovina
prvi stup/drugi stup
umirovljenje
sa 65 godina
umirovljenje
sa 60 godina
525,33
(667,17)
3,0
(3,.8)
3,6
(4,5)
304,10
304,10
1,7
2,1
175,99
147,50
-
-
480,09
451,60
-
-
.
Drugi stup nije izvor problema relativno niskih mirovinama iz mješovitog
sustava.
Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj
12
Izračun kretanja budućih mirovina u Hrvatskoj
Početna stopa neto zamjene za “tipičnog” radnika prema očekivanom prinosu fonda
55%
Stopa neto zamjene
50%
45%
40%
35%
2052
2050
2048
2046
2044
2042
2040
2038
2036
2034
2032
2030
2028
2026
2024
2022
2020
2018
2016
2014
2012
30%
Sustav tekuće raspodjele (samo I. stup)
Mješoviti sustav (I. i II. stup) - realna bruto stopa prinosa=2,5%
Mješoviti sustav (I. i II. stup) - realna bruto stopa prinosa=4%
Mješoviti sustav (I. i II. stup) - realna bruto stopa prinosa=5,5%
Stopa dugoročnog prinosa mirovinskih fondova važna je odrednica visine
mirovine u mješovitom sustavu, ali u srednjoročnom razdoblju ne može
kompenzirati razliku u odnosu na mirovinu iz prvog stupa
Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj
13
Projekcija budućih prihoda i izdataka za mirovine
- status quo scenarij
Projekcija izdataka za mirovine, u % BDP-a
12
Projekcija prihoda od doprinosa i ukupnih
izdataka javnog mirovinskog sustava, u % BDP-a
12
Kapitalizirani sustav
10
8
8
6
6
4
4
2
2
0
0
2008.
2010.
2012.
2014.
2016.
2018.
2020.
2022.
2024.
2026.
2028.
2030.
2032.
2034.
2036.
2038.
2040.
2042.
2044.
2046.
2048.
2050.
10
Prihodi od doprinosa
Ukupni izdaci
Ukupni izdaci bez mirovina branitelja
2008.
2010.
2012.
2014.
2016.
2018.
2020.
2022.
2024.
2026.
2028.
2030.
2032.
2034.
2036.
2038.
2040.
2042.
2044.
2046.
2048.
2050.
Javni sustav
Uz umjereno optimistične ekonomske projekcije, bez promjena u
mirovinskom sustavu, Hrvatska će imati pad izdataka za mirovine mjeren
udjelom u BDP-u (s 10,6% u 2010. na oko 8% BDP-a u 2050.)
Manjak javnog mirovinskog sustava trebao bi se postupno smanjivati, čime
14
sustav teži fiskalnoj održivosti
Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj
Potreba za korekcijom sustava u Hrvatskoj ...
 Opaženi trendovi mogu poslužiti kao snažna motivacija za promjenu
 U Hrvatskoj je ugrožena primjerenost mirovina, a djelovati u cilju
povećanja stupnja primjerenosti u pravilu znači:
□
veće fiskalne (proračunske) izdatke
□
i/ili veće napore pojedinaca u smislu dužeg prosječnog radnog
staža i dobrovoljne štednje radi osiguranja primanja u starosti
□
i/ili povećanje stope doprinosa
 Moguće je da će se morati djelovati u sva tri područja paralelno
 Oslonac isključivo na povećanje izdvajanja iz proračuna ozbiljno bi
narušilo fiskalnu poziciju;
□
Fiskalna pozicija postaje dodatno osjetljiva kad Hrvatska
postane članica EU. Europska komisija ima snažne instrumente
penalizacije fiskalne nediscipline
Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj
15
... radi uravnoteženja rizika koje donosi budućnost
 Uravnoteženje i kontrolu demografskih i ekonomskih rizika najbolje je
postići odgovarajućom kombinacijom javnog sustava tekuće
raspodjele i kapitaliziranog sustava
□
□
□
□
Uvođenje drugog stupa nije izvor problema u mirovinskom sustavu,
Niže mirovine iz mješovitog sustava, odnosno razlika između mirovina iz
javnog sustava (samo I stup) i mješovitog sustava (I + II stup) posljedica
su promjena koje su se dogodile u prvom stupu nakon uvođenje
mirovinske reforme, a NE neuspješnog poslovanja fondova II stupa
Ne može se odgovornost za niske mirovine iz mješovitog sustava pripisati
pogrešnoj odluci zaposlenika (onih koji su mogli birati i imali su između 40
i 50 godina u trenutku uvođenja II stupa), jer je tadašnji izbor napravljen
uz drugačije pokazatelje mirovina iz I stupa;
Korekcijama u sustavu može se postići ravnoteža između mirovina iz
javnog sustava (samo I stup) i mješovitih mirovina (I + II stup)
Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj
16
Ključne postavke mogućeg djelovanja
1.
2.
Nema potrebe za radikalne zaokrete u smjeru reformi (npr.
ukidanje drugog stupa), parametarskim reformama mogu se ojačati
dobre strane dosadašnje reforme i ispraviti loše
Nema potrebe za žurnim (ili ishitrenim) mjerama, već je nužno
pažljivo propitati učinke svake od razmatranih mjera prije nego se
išta učini – osim:

3.
Riješiti pitanje razlike između “jednostupnih” i “dvostupnih” mirovina
Treba otkloniti pritiske za vraćanjem kotača promjena unatrag:

Zadržati sustav na više razina (stupova) s važnom ulogom kapitalizirane
štednje, zadržati proces izjednačavanja zakonske dobi odlasku u
mirovinu za žene i muškarce, zadržati strože kriterije prijevremenog
umirovljenja, ponovno naglasiti da radni staž ne treba biti kriterij za
ostvarivanje prava na mirovinu već je on odrednica visine mirovina
Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj
17
Prijedlog 10 reformskih aktivnosti (1)
 Prijedlog skupa aktivnosti i načela djelovanja s ciljem osiguranja
primjerenih mirovina
1) Uravnotežiti mirovine koje se isplaćuju iz mješovitog sustava sa
mirovinama koje se isplaćuju samo iz prvog stupa:
□
□
□
□
Proširiti pravo na dodatak na mirovinu iz prvog stupa na sve umirovljenike
Promijeniti formulu za izračun osnovne mirovinu kako bi se ona dovela u vezu
sa doprinosima koji su uplaćeni
Razmisliti o povećanju stope doprinosa za drugi stup, ali samo u mjeri i na
način koji ne ugrožava fiskalnu poziciju (restrukturiranje doprinosa unutar
postojeće stope od 20% i/ili povećanje stope na teret zaposlenika
/poslodavaca)
“Otvaranje” drugog stupa i omogućavanje povratka u prvi stup je nepotrebno,
narušava povjerenje u sustav, a otvara niz pitanja. Uravnoteženje mirovina
moguće je postići proširenjem dodatka i promjenama parametara kod izračuna
osnovne mirovine.
Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj
18
Prijedlog 10 reformskih aktivnosti (2)
2) Osnažiti vezu između uplaćenih doprinosa i primljenih mirovina
□
Konvergencija sustava povlaštenih mirovina prema općem sustavu (npr.
smanjivanjem najviših povlaštenih mirovina, njihova indeksacija samo uz cijene...)
□
Smanjivati obuhvat najniže mirovine, npr. njezinim vezivanjem uz imovinski cenzus
te usklađivanjem samo uz rast cijena ...
□
Dodatno poraditi na obeshrabrivanju prijevremenog umirovljenja (npr. uvesti puni
aktuarski odbitak, skraćivanje dopuštenog razdoblja za prijevremeno umirovljenje),
te snažnije poticati kasnije umirovljenje
3) Uvesti pravila za automatsku korekciju mirovinskog sustava u
skladu s očekivanim trajanjem života i/ili gospodarskim okolnostima
□
Cilj je automatskih mehanizama smanjiti izloženost prvog stupa politici odnosno ad
hoc mjerama motiviranih kratkoročnim političkim ciljevima;
□
Zakonska dob za odlazak u mirovinu može se dovesti u vezu s povećanjem
očekivanog trajanja života
□
Indeksacija se može dovesti u vezu s tekućim ekonomskim uvjetima (npr. rast BDPa, rast mase uplaćenih doprinosa)
Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj
19
Prijedlog 10 reformskih aktivnosti (3)
4) Razmotriti socijalno prihvatljiv i fiskalno održiv sustav valorizacije i
indeksacije mirovina

Je li dvostruka “švicarska” formula suviše restriktivna u dugom roku?
5) Uvesti temeljni mirovinski stup (nulti stup) na načelu provjere resursa
za siromašne umirovljenike i starije osobe koje ne primaju mirovinu

U sustavu socijalne skrbi postoji sličan instrument (doplatak za pomoć i njegu), a u
mirovinskom sustavu postoji najniža mirovina, stoga temeljni mirovinski stup treba
na odgovarajući način ugraditi u ukupan sustav socijalne sigurnosti
6) Razviti mehanizme kontrole rizika prinosa u drugom stupu:

Jačanje otpornosti mirovinske štednje na makroekonomske šokove (kontrola
investiranja, diversifikacija portfelja prema dobi osiguranika, ...)

Odrediti razumne naknade za upravljanje mirovinskim fondovima i društvima, uz
povećanje stupnja konkurencije između fondova (razmisliti o načinu raspoređivanja
novozaposlenih koji nisu samostalno izabrali fond)
Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj
20
Prijedlog 10 reformskih aktivnosti (4)
7) Povećati transparentnost mirovinskog sustava

Omogućiti svakom osiguranika u javnom sustavu jednostavan pristup informaciji
koliko je doprinosa doista uplaćeno u njegovo/njeno ime

Kod odlasku u mirovinu za svaku osobu znati koji je dio mirovine je baziran na uplati
doprinosa, a koliki je dio mirovine rezultat posebnih propisa (“privilegija”)
8) Reformske aktivnosti bazirati na rezultatima znanstvenih i stručnih
istraživanja mirovinskog sustava, ojačati stručne i administrativne
kapacitete nositelja ekonomske i socijalne politike
9) Poticati rad i zapošljavanje u okviru svih mjera i politika
10) Ojačati svijest o individualnoj odgovornosti za primanja u starosti, te
upoznati građane s prednostima i rizicima različitih oblika osiguranja
primanja u starosti promocijom financijske i mirovinske pismenosti
Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj
21
1A. Učinci proširenja dodatka na mirovine
Početna stopa neto zamjene za “tipičnog radnika”
uz proširenje dodatka na umirovljenike II stupa
Povećanje javnih izdataka za mirovine zbog proširenja
dodatka na mirovine (u stalnim cijenama 2010.)
9,000,000,000
55%
Sustav tekuće raspodjele (samo I stup)
Mješovita mirovine (I+II stup) bez dodatka za II stup
Mješovita mirovina (dodatak na osnovnu mirovinu)
50%
0.9% BDP-a
u 2050.
8,000,000,000
7,000,000,000
6,000,000,000
5,000,000,000
45%
4,000,000,000
3,000,000,000
0.4% BDP-a
u 2050.
2,000,000,000
40%
1,000,000,000
Umirovljenici I stupa (sadašnja praksa)
2050.
2048.
2046.
2044.
2042.
2040.
2038.
2036.
2034.
2032.
2030.
2028.
2026.
2024.
2022.
2020.
2018.
2016.
2014.
2012.
2052
2050
2048
2046
2044
2042
2040
2038
2036
2034
2032
2030
2028
2026
2024
2022
2020
2018
2016
2014
2012
2010.
0
35%
Umirovljenici II stupa (moguća nova mjera)
Proširenje dodatka na mirovinu na umirovljenike drugog stupa (27% na iznos
osnovne mirovine) dovodi do osjetnog povećanja mirovine, ali ukupna mješovita
mirovinama i dalje će biti niža od mirovine samo iz I stupa. Trošak proširenja dodatka
na mirovine u početku nije velik, ali s vremenom raste.
Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj
22
1B. Učinci proširenja dodatka i promjene formule
osnovne mirovine
Početna stopa neto zamjene uz dodatak 27% na AVM i
promjenu formule osnovne mirovine
(faktor uz AVM postaje 0,50 umjesto 0,25)
Povećanje javnih izdataka zbog dodatka na AVM i
promjene formule osnovne mirovine
(u stalnim cijenama 2010.)
60%
16,000,000,000
55%
14,000,000,000
1.7% BDPa u 2050.
12,000,000,000
50%
10,000,000,000
45%
8,000,000,000
40%
6,000,000,000
35%
4,000,000,000
0.4% BDP-a
u 2050.
2,000,000,000
Umirovljenici I stupa (sadašnja praksa)
2050.
2048.
2046.
2042.
2044.
2040.
2038.
2036.
2032.
2034.
2030.
2028.
2026.
2022.
2024.
2020.
2018.
2016.
2012.
2014.
0
2010.
Sustav tekuće raspodjele (samo I stup)
Mješovita mirovine (I+II stup) bez dodatka za II stup
Mješovita mirovina (dodatak na AVM, povećanje faktora uz AVM na 0.50)
2051
2048
2045
2042
2039
2036
2033
2030
2027
2024
2021
2018
2015
2012
30%
Umirovljenici II stupa (moguća nova mjera)
Proširenje dodatka na mirovinu na umirovljenike drugog stupa povećanjem AVM-a
za 27%, te promjena formule osnovne mirovine, mogu odmah dovesti umirovljenike
II stupa u približno jednak, a u perspektivi i bolji položaj od umirovljenika koji primaju
mirovinu samo iz I stupa. Trošak u početku nije velik, ali s vremenom raste.
Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj
23
1C. Učinci povratka “dobrovoljaca” u prvi stup
Procjena neto učinka povratka „dobrovoljaca” u prvi stup
(u stalnim cijenama 2010. godine)
600.000.000
400.000.000
200.000.000
0
-200.000.000
-400.000.000
-600.000.000
-800.000.000
0.2% BDP-a u 2030.
-1.000.000.000
2050.
2048.
2046.
2044.
2042.
2040.
2038.
2036.
2034.
2032.
2030.
2028.
2026.
2024.
2022.
2020.
2018.
2016.
2014.
2012.
-1.200.000.000
Povratak “dobrovoljaca” u prvi stup u trenutku umirovljenja ima u prvim godinama
pozitivan učinak na javni sustav zbog prijenosa mirovinske štednje, ali u dugom roku
trošak je veći od prihoda (kumulativno oko 0,7 posto BDP-a do 2050.)
24
Do porasta troškova dolazi
vrijeme za
kada
u mirovinu
prvi osiguranici
koji su
Izazoviui mogućnosti
ostvarenje
primjerenih odlaze
starosnih mirovina
u Hrvatskoj
obvezni sudjelovati u oba stupa (problem njihovih mirovina nije riješen)
1D. Učinci povećanja stope doprinosa
za drugi stup na 10%
Početna stopa neto zamjene
uz povećanje stope doprinosa na 10% , opseg prava
iz prvog stupa ostaje nepromijenjen
55%
16,000,000,000
53%
14,000,000,000
50%
48%
12,000,000,000
45%
10,000,000,000
43%
1.7% BDP-a
u 2050.
8,000,000,000
40%
38%
6,000,000,000
35%
4,000,000,000
2,000,000,000
Potencijalne koristi za umirovljenike od povećanja stope doprinosa za drugi stup su
velike. Iznimno su visoki troškovi za proračun ako se to povećanje ostvari na račun
smanjenog doprinosa za prvi stup
Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj
25
2051.
2049.
2047.
2045.
2043.
2041.
2039.
2037.
2035.
2033.
2031.
2029.
2027.
2025.
2023.
2021.
2019.
2017.
0
2015.
Sustav tekuće raspodjele (samo I. stup)
Mješoviti sustav (I. i II. stup) - stopa doprinosa u II. stup = 5%
Mješoviti sustav (I. i II. stup) - stopa doprinosa u II. stup = 10%
1.3% BDP-a u
2013.
2013.
2012
2014
2016
2018
2020
2022
2024
2026
2028
2030
2032
2034
2036
2038
2040
2042
2044
2046
2048
2050
2052
Stopa neto zamjene
Povećanje javnih izdataka za mirovine zbog povećanja stope
doprinosa za II stup na 10% i ekvivalentnog smanjenja za prvi
stup (u stalnim cijenama 2010.)
Ilustracija učinaka paketa reformskih mjera
Učinci paketa mjera: proširenje dodatka na osnovnu mirovinu, povećanje stope doprinosa za
2 postotna boda, postupno povećanje radnog staža s 33 na 37 godina)
a) Početni omjer neto zamjene za prosječnog radnika
b) Povećanje javnih izdataka (u % BDP-a)
45%
1.6
43%
1.4
1.2
39%
37%
1.0
35%
0.8
33%
0.6
31%
Umirovljenici I stupa (sadašnja praksa)
Ukupno
2050.
2048.
2046.
2044.
2042.
2040.
2038.
2036.
2034.
2032.
2030.
2028.
2026.
2024.
2022.
2020.
2018.
2016.
2014.
2052
2050
2048
2012.
Sustav tekuće raspodjele (samo I. stup) -bez promjena
Sustav tekuće raspodjele (samo I. stup)-duži staž
Mješoviti sustav (I. i II. stup) - bez promjena
Mješoviti sustav (I. i II. stup) - uz reformu
2046
2044
2042
2040
2038
2036
2034
2032
2030
2028
2026
2024
2022
2020
0.0
2018
25%
2016
0.2
2014
27%
2010.
0.4
29%
2012
Stopa neto zamjene
41%
Umirovljenici II stupa (moguća nova mjera)
Ovo je samo ilustracija mogućnosti dugoročnog povećanja mirovina uz razumne
troškove, dok je za cjelovit skup reformskih mjera potrebno pripremiti dodatne
procjene ekonomskih i socijalnih učinaka
Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj
26
Preporuke za nositelje ekonomske i socijalne politike

Nositelji ekonomske i socijalne politike, uz sudjelovanje ključnih
dionika mirovinskog sustava, trebaju pronaći odgovarajući reformski
paket mjera koji će:
□
teret osiguranja primjernih mirovina raspodijeliti između države i
osiguranika:
 zahtjev održivosti ukazuje da će građani za osiguranje primjerenih mirovina morati
snažnije participirati u mirovinskim shemama (dužim radom, privatnom
mirovinskom štednjom, možda većom stopom doprinosa za mirovine);
 država mora osigurati uvjete za gospodarski rast i rast zaposlenosti
□
teret troškova održavanja primjerenih mirovina
racionalno u vremenu i između generacija
□
ostvariti uštede unutar mirovinskog sustava kojima bi mogao
financirati budući rast starosnih mirovina
raspodijeliti
Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj
27
Hvala na pozornosti
Studija je dostupna na www.eizg.hr
Identifikacija ključnih problema
– (ne)zaposlenost
Stopa zaposlenosti u 2010.
(broj zaposlenih / uk. stanovništvo u dobi 15-64 g.)
90
80
70
60
50
40
30
20
10
Island
Norveška
Nizozemska
Danska
Švedska
Austrija
Njemačka
Cipar
UK
Finska
Slovenija
Portugal
Luxembourg
Češka
Francuska
Belgija
Estonija
Irska
Bugarska
Grčka
Latvija
Poljska
Rumunjska
Slovačka
Španjolska
Litva
Italija
Malta
Mađarska
Hrvatska
0
Hrvatska je 2010. imala nižu stopu zaposlenosti od bilo koje druge zemlje EU.
Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj
◄
29
Identifikacija ključnih problema
– stopa ovisnosti i nepovoljna struktura umirovljenika
Omjer potpore u javnom mirovinskom sustavu u 2007.
(broj osiguranika / 100 umirovljenika)
400
Udio umirovljenika u dobi ispod 65 godina u 2007.
(u % ukupnog broja umirovljenika)
60
350
50
300
40
250
30
200
150
20
100
10
50
Hrvatska ima jedan od najnepovoljnijih omjera broja osiguranika i broja umirovljenika
(123:100 u 2010.). Demografska kretanja ne mogu to u potpunosti opravdati.
Gotovo 40 posto umirovljenika mlađe je od 65 godina (i taj udio je povećan zadnjih godina)
usprkos tome što zakonska dob za odlazak u starosnu mirovinu nije niska (65/60 za M/Ž)
◄
Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj
30
Njemačka
Grčka
Švedska
Italija
Belgija
Danska
Nizozemska
Luxembourg
Latvija
Finska
Malta
Slovenija
Estonija
Hrvatska-2007
Bugarska
Hrvatska-2010
Češka
Rumunjska
Mađarska
Slovačka
Poljska
0
Irska
Nizozemska
Cipar
Španjolska
Švedska
Luxembourg
Malta
Danska
Latvija
Slovačka
Francuska
Češka
Estonija
Finska
Grčka
Belgija
Slovenija
Njemačka
Litva
Poljska
Austrija
Italija
Hrvatska-2007
Portugal
Mađarska
Bugarska
Hrvatska-2010
Rumunjska
0