Transcript Mirovinski sustavi u srednjoj i istočnoj Europi

Mirovinski sustavi u srednjoj i
istočnoj Europi:
u vremenima krize, štednje i dalje
3.7.2013., Zagreb
Kenichi Hirose
Viši stručnjak za socijalnu zaštitu
ILO Decent Work Technical Support Team
for Central and Eastern Europe
Email: [email protected].
Dostojanstveni rad: Uloga MOR-a u
globalizirajućem svijetu rada
Dostojanstveni rad ima za cilj
promoviranje mogućnosti za žene i
muškarce da dobiju dostojanstven i
produktivan posao u uvjetima
slobode, jednakosti, sigurnosti i
ljudskoga dostojanstva.
Globalni mandat MOR-a
glede socijalne sigurnosti
Socijalna sigurnost je ključna
komponenta MOR-ove Agende
dostojanstvenoga rada
 Povećan kapacitet države članice da razvija
politike usredotočene na unaprjeđenje
sustava socijalne sigurnosti i proširenje
obuhvata socijalne sigurnosti
 Poboljšanje kapaciteta države članice za
upravljanje shemama socijalne sigurnosti i
provedbi politika usredotočenih na
unaprjeđenje sustava socijalne sigurnosti
MOR-ove vrijednosti i instrumenti
socijalne sigurnosti
• Međunarodni radni standardi
– MOR-ova Konvencija o Minimalnim standardima
socijalne sigurnosti, 1950. (br.102)
– MOR-ova Preporuka o nacionalnom minimumu socijalne
zaštite, 2012., (br. 202)
• Tripartitnost
– Naglasak na socijalnome dijalogu
• Tehnička pomoć na razini zemlje
– Savjet u svezi strategija utemeljen na istraživanju i analizi
– Pomoć u provedbenim shemama
• Izgradnja kapaciteta i osposobljavanje
Rizici tijekom
životnoga ciklusa
Rođenje djeteta,
Majčinstvo
Nasljednici
Dječja ishrana,
obrazovanje
Smrt
ŽIVOTNI
CIKLUS
Starost
Razvod braka i
samohrani
roditelji
Oboljenje privremene
naravi
Invaliditet
Nezaposlenost
Bolest u
obitelji
Povreda na
radu
Smrt hranitelja
obitelji
Široko prihvaćena definicija
socijalne sigurnosti
MOR-ova Konvencija 102 o Minimalnim
standardima socijalne sigurnosti definira
socijalnu sigurnost kao:
… zaštitu koje društvo pruža svojim članovima
nizom javnih mjera protiv ekonomske i
socijalne nevolje, koja bi u suprotnom nastala
usljed nedostatka ili značajnog smanjenja
prihoda usljed bolesti, majčinstva, povrede na
radu, nezaposlenosti, invalidnosti, starosti ili
smrti.Ona također podrazumijeva osiguranje
zdravstvene njege i subvencije za obitelji s
djecom.
Opći ciljevi mirovina
•
•
Osigurati adekvatnu sigurnost prihoda starih
osoba
Osnovni zahtjevi
– Dugoročna održivost
– Dovoljna pouzdanost da i buduće generacije
preuzmu obveze u okviru sustava
 Mirovinska reforma odgovara na ova pitanja
istovremeno osiguravajući glavni cilj, tj. pružanje
mirovinskog dohotka
Trendovi mirovinskih reformi u SIE – vanjski
utjecaj
• Početak 1990-ih
– Mirovinski sustav korišten za rješavanje problema nezaposlenosti
– Brzo opadanje sistemske demografske ovisnosti
• Od sredine 1990-ih do sredine prvog desetljeća 2000-ih:
– Reforma putem usvajanja čileanskog tipa obaveznog, privatno
upravljanog mirovinskog sustava putem smanjivanja državne
mirovine
– Promjene parametara radi stezanja naknada (duži period
osiguranja, viša starosna granica, indeksacija cijene umjesto
zarade)
• Od 2008. do danas
– Globalna ekonomska kriza utjecala na javne i privatne mirovine
– Pritisak za smanjenje naknada u kontekstu fiskalne konsolidacije
u Europi (posebno zemlje koje primaju financijsku pomoć)
Vrste mirovinskih shema
Mirovina Osnovna
socijalnog mirovina
osiguranja
DB ili DC
Privatna
mirovina
II. stup
Švedska
(NDC)
Švedska
(FDC)
DB
DB
DC
(or DB)
DC
DC
DC
PAYG ili
Prethodno
financiranje
PAYG
PAYG
Financiranje
Financiranje
PAYG
Financiranje
Javno ili
privatno
Javno
Javno
Privatno
Privatno
Javno
Javno(PP
M)
Obvezno ili
dragovoljno
Obvezno
Zaposleni
Obvezno
Dragovoljno
Obvezno
Obvezno
Obvezno
Doprinos ili
porez
Doprinos
Doprinos
Doprinos
Doprinos
+ Porez
Doprinos
Univerzalno
Porez ili
doprinos
Mirovinska privatizacija u zemljama SIE i NNS
•
•
•
Zemlje koje su uvele obvezne mirovine kojima se privatno upravlja
Mađarska, Poljska(*), Latvija(*), Bugarska, Estonija, Hrvatska, Slovačka
Republika, Rumunsjka, Ukrajina
Kazakhstan(**), Rusija, Azerbeidžan Kirgistan(*), Tadžikistan(*),
Turkmenistan(*)
Zemlje sa PAYG mirovinama i koje razmatraju uvođenje obveznih
privatnih mirovina
Albanija, Bosna i Hercegovina, Litvanija, Moldavija, Srbija
Armenija, Bjelorusija, Gruzija, Uzbekistan
Zemlje sa PAYG mirovinama i bez obveznih privatnih mirovina (***)
Češka Republika, Slovenija
Notes: (*) NDC, (**) Cjelovita privatizacija, (***) Nedavno
Problemi kod privatne sheme II. stup
• Nepredvidivost buduće razine beneficija s aspekta mogućih
rizika financijskoga tržišta
• Ograničena preraspodjela rezultira većom nejednakošću
(primjerice nejednakost medju spolovima)
• Poteškoće za privatno tržiste u osiguranju
– Životnih anuiteta (negativna selekcija)
– Potpune indeksacije beneficija
• Visoki administrativni troškovi privatnih fondova
• Tranzicijski troškovi: Stvara se “jaz” u financiranju po sustavu I.
stupa i usljed odlijevanja dijela doprinosa u novi sustav II. stupa
• Tranzicijski trošak povećat će potrošnju vlade (zaduživanje) u
kratkoročnome i srednjoročnome razdoblju.
Efektivnost više-stupnih mirovina
•
Da li su prikladni ciljevi više-stupne reforme?
– Primarni ciljevi: Zaštita od siromaštva u starosti
– Sekundarni ciljevi: Podupire gospodarski rast putem povećane štednje
•
Da li su zemlje ispunile početne uvjete glede makro-ekonomske stabilnosti,
spremnosti financijskoga tržišta, ograničile zaduženost i smanjile rizik
korumpiranosti?
– Mnoge zemlje imaju slabe evidencije u vrijeme reforme.
•
Da li je reforma razmotrila opcije u smislu proširivanja obuhvata one koji su
izvan sustava formalnih mirovina?
•
Da li su više-stupne reforme ostvarile namjeravani makro-ekonomski utjecaj
poput diversifikacije rizika u investicijskom portfoliu, povećanje štednje,
razvitak tržišta kapitala, bolje stimulacije za tržište rada?
– Ovi ciljevi velikim dijelom ostaju neostvareni.
– Fiskalni deficiti su porasli u mnogim zemljama.
•
Obmanjujuće terminologije
– “Parametrijske reforme” protiv “paradigmatskih reformi”
– “Jedno-stupne” protiv “više-stupnih” reformi
Ovisnost o donatorima: SIE i NNS
Zemlje s obvezno financiranim stupovima
Zemlja
Zemlje s PAYG mirovinama
Iznos kredita u
milijunima $
Zemlja
Iznos kredita u
milijunima $
Kazahstan
323.8
Turska
197.7
Rusija
287.8
Bosna i Hercegovina
43.5
Ukrajina
147.0
Moldavija
37.8
Mađarska
124.1
Kirgistan
33.9
Rumunjska
58.7
Srbija
25.2
Hrvatska
52.1
Gruzija
14.7
Bugarska
47.3
Uzbekistan
10.0
Litva
26.5
Armenija
8.9
BJR Makedonija
26.2
Slovenija
7.7
Slovačka
25.4
Albanija
7.1
Latvija
20.9
Azerbaidžan
5.9
Poljska
2.6
Tadžikistan
2.9
Turkmenistan
0.6
Total
1,115.8
Total
422.3
Izvor: Independent Evaluation Group – World bank, “Pension Reform and the Development of Pension
Systems: An Evaluation of World Bank Assistance”, 2006
Europski mirovinski sustavi u post-kriznoj situaciji
• Nakon izbijanja globalne krize, brojne vlade
nameću fiskalne mjere štednje, posebno
zemlje primateljice financijske pomoći MMF-a i
EU-a
• Mirovinski sustav bio je posebno ranjiv kada
uvelike ovisi o državnom proračunu za
pokrivanje deficita (djelomično uzrokovanim
tranzicijskim troškovima vezanima uz sustav II.
stupa koji je uveden u srednjoj i istočnoj
Europi)
• Oštri rezovi i smanjivanje mirovinskih prava
potaknuti smanjivanjem državnih deficita
uzrokovali ozbiljne socijalne nemire
Državni dug i deficit u 27 zemalja EU, 2008-11
Gov.Deficit (% of GDP)
Gov.Debt(% of GDP)
170
160
150
140
130
120
110
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
Estonia
Bulgaria
Luxembourg
Romania
Sweden
Lithuania
Czech Republic
Latvia
Slovakia
Denmark
Slovenia
Finland
Poland
Netherlands
Spain
Cyprus
Malta
Austria
Hungary
Germany
United Kingdom
France
Belgium
Portugal
Ireland
Italy
Greece
-36
-33
-30
-27
-24
-21
-18
-15
-12
-9
-6
-3
0
3
6
9
12
15
Source: Eurostat
Debt 2011
Deficit 2008
Deficit 2009
Deficit 2010
Deficit 2011
Postotak troškova javne mirovine koju pokrivaju
uplatitelji doprinosa, 2007.-09.
120%
100%
80%
2009
60%
2008
40%
2007
20%
0%
Croatia
Poland
Slovakia Slovenia Bulgaria Hungary Romania
Czech
Republic
Pregled mirovinske reforme u osam zemalja SIE,
2009.-2012.
Bugarska
Hrvatska
Češka R.
Mađarska
Poljska
Rumunija
Slovačka
Slovenija
Redovna
dob za
umirovljenj
e
Muškarci
63→65
2012-15
65
62→67
Do 2044
(aut.
prilagođava
nje)
62→65
Do 2022
65→67
2013-20
(predloženo
)
64→65
Do 2015
62→65
2016-30
(predloženo
)
65
Redovna
dob za umir.
60→63
2012-17
60→65
Do 2030
60→67
Do 2044
(aut.prilago
đavanje)
62→65
Do 2022
60→67
2013-40
(predloženo
)
59→63
Do 2030
62
2016-30
(predloženo
)
63→65
Do 2030
Odložena
indeksacija
2010-11
2010-11
-
-
Jedinstvena
stopa
2012
2011
-
-
Parcijalna
indeksacija
zarada
50%
50%
33.3%
0-50%
Vezan za
BDP
20%
50%
→0%
2021-30
50%
70%
Total
Cont.
–4% –2% +
1.8%
država 12%
-
-
-
-
+3.8%
-
-
II. stup
Cont.
-
-
Uvesti 2%
+ 3% optout
Nacionalizac
ija
(uklj.
imovinu)
7.3%
→2.3%→3.5
%
Žene
Dobrovoljno
Zamrznuti
povećanje u
2010
N.D.
Plan uobičajene starosne granice za umirovljenje prema
spolu u osam zemalja SIE, 2000.-30.
67
66
65
Poland Men
64
63
Slovenia Men
Hungary Men
62
61
60
59
58
57
56
55
2000
2005
2010
2015
2020
2025
2030
Indeksacija mirovina koje se isplaćuju
• Nedavno su mnoge zemlje usvojile promjenu
indeksacije naknada
– 100% rasta prosječne plaće
– 100% inflacija
– Prosjek inflacije i plaće (Švicarska metoda)
• Promjenom indeksacije od prosječne plaće ka cijeni bi
se dugoročno unaprijedilo financijsko stanje
• Međutim, razina mirovine u odnosu na prosječnu
plaću će se smanjiti u kasnijoj fazi trajanja mirovine
Zašto je tako teško reformirati mirovine?
• Početni uvjeti
• Dugogodišnji demografski trendovi
• Opiranje višim stopama doprinosa
(agregatna potražnja, konkurentnost)
• Politička inercija (zaštita stečenih prava)
• Uplitanje politike (populističke mjere)
• Rupe u zakonu (neprijavljeni rad, izbjegavanje plaćanja poreza)
sa slabom kontrolom
• Bihevioralni faktori (opća financijska pismenost javnosti)
• Erozija povjerenja javnosti posebno generacija mladih
• Supra-nacionalni pritisak (EU, MMF)
U mirovinskoj reformi, kako balansirati između:
 Održivosti ili adekvatnosti?
Cf. Konvencija MOR-a o minimalnim standardima 102, Preporuka o
minimumu socijalne zaštite 202
 Rad i umirovljenje u životnom ciklusu (npr. nezaposlenost mladih) ?
 Kako mobilizirati pouzdane i nužne resurse (doprinosi i državni
proračun)?
 Državne mirovine i dopunske mirovine?
Također važne točke:
 Poboljšano poštovanje propisa i efikasno prikupljanje doprinosa (borba
protiv neprijavljenog rada).
 Tripartitni socijalni dijalog od ključne važnosti za postizanje nacionalnog
konsenzusa o izbalansiranom reformskom paketu.
Ključna pitanja u hrvatskom mirovinskom sustavu
• Adekvatnost naknade
– Kako zaštiti razinu naknada u budućnosti
– Minimalna zaštita radnika s kratkim radnim stažom
– Jednakost: nadomjestak za državnu mirovinu
• Mirovine iz II. stupa
– Nadzirati učinkovitost (investicije, naknade)
– Ravnoteža između I. i II. stupa
• Dob za odlazak u mirovinu za žene i muškarce
• Veza s gospodarskim rastom i radnim mjestima
• Utjecaj članstva u EU (npr. migracije)
• Proces reformi
Hvala na pažnji
Za više informacija molimo
pogledajte našu Internet
stranicu na
www.ilo.org/secsoc
www.ilo.org/budapest