Transcript CENTAR ZA MENTALNO ZDRAVLJE

CENTAR ZA
MENTALNO
ZDRAVLJE
DOM ZDRAVLJA MOSTAR
CENTAR JE OTVOREN U 11/2005



CMZ pruža usluge svim zdravstvenim
osiguranicima sa područja koje pokriva DZ
Mostar (82 400 osoba)
Pored toga, naši klijenti su osobe u stanju
psihološke potrebe sa prostora susjednih općina
u HNŽ, ZHŽ, te južnog dijela RS-a
Do sada je u CMZ-u usluge dobilo oko 5000
osoba
Radno vrijeme centra je od ponedjeljka do petka u
vremenu od 7-13 sati
Za dolazak u centar nije potrebna uputnica
Stručni tim u CMZ-u je grupa ljudi različitih
profesija, koji surađuju međusobno i posvećeni
su ostvarivanju zajedničkog cilja, koji je
usmjeren na brigu o zdravstvenim i mentalnim
potrebama svakog klijenta ponaosob, te na
potrebe populacije iz koje dolaze klijenti
Stručni tim CMZ-a čine:






neuropsihijatar
psiholozi
dipl. med. sestra
medicinska sestra
radno-okupacioni terapeut
medicinski tehničar
CILJEVI:



izvanbolnička briga za mentalno zdravlje u
zajednici
primarna prevencija
zaštita i briga o mentalnom zdravlju
Opis klijenata i usluga u CMZ-u:
1.






Kronični mentalni bolesnici koji žive sa svojim
obiteljima, a tretman obuhvaća slijedeće usluge:
depo terapija i psihofarmakoterapija
kućne posjete (patronaža)
psihoedukacija-informiranje klijenta i članova obitelji o:
bolesti, njenom nastanku, razvoju, trajanju, načinima liječenja
uvježbavanje socijalnih i životnih vještina
radno-okupaciona terapija
pomoć klijentima u pronalaženju posla, zaštiti ljudskih prava,
osmišljavanju slobodnog vremena, redovitih kućanskih
poslova, raspolaganje novcem i sl.
2. Osobe koje pate od depresivnih i anksioznih
poremećaja, a tretman obuhvaća slijedeće
usluge:
 psihijatrijska i psihološka procjena
 psihofarmakoterapija
 individualna i grupna psihoterapija po
principima KBT-a
3. Osobe koje imaju problem ovisnosti, a
tretman obuhvaća slijedeće usluge:
 rana detekcija
 psihoedukacija klijenta i članova obitelji
 razvijanje motivacije za tretman
 upućivanje u ustanovu koja se bavi liječenjem
ovisnosti (Centar za izvanbolničko liječenje
ovisnosti, Alkohološka škola, Odjel psihijatrije
KB Mostar)
4. Osobe koje pate od poremećaja osobnosti, a
tretman obuhvaća slijedeće usluge:
 psihijatrijska i psihološka procjena
 psihoedukacija članova obitelji
 kognitivno-bihevioralna terapija
 radno-okupaciona terapija
Centar za mentalno zdravlje pruža i druge
zdravstvene usluge poput:
 psihijatrijske i psihološke procjene radne
sposobnosti
 sposobnosti za roditeljstvo u procesu posvojenja
 procjene stupnja oštećenja psihičkog
funkcioniranja nakon traumatskih događaja
 psihijatrijske i psihološke procjene za potrebe
pravosudnih tijela
Pored prethodno navedenih usluga u centru se
pružaju i usluge koje klijenti ne mogu dobiti u
ostalim službama, a one se odnose na:
 individualnu terapiju
 grupnu terapiju
 radno-okupacionu terapiju
Individualna terapija po principima
KBT-a
Pojedinci su skloni usvajanja pogrešnog načina
mišljenja, što izaziva ponašajne i emocionalne
poremećaje. Misli su najvažnije odrednice naših osjećaja
i postupaka. Terapija je prvenstveno usmjerena na misli
i ponašanje i ističe uloga mišljenja, odlučivanja,
postavljanja pitanja, djelovanja i ponovnog odlučivanja.
To je psihoedukacijski model koji terapiju smatra
procesom učenja, uključujući stjecanje i uvježbavanje
novih vještina, učenja novih načina mišljenja i stjecanje
djelotvornijih načina suočavanja s problemima.
Grupna terapija
Grupa ima svoja jedinstvena obilježja zbog kojih je
grupni rad djelotvoran način pomaganja ljudima da se
promijene. Budući da su čovjekove potrebe i sukobi
socijalne prirode, grupa je idealno mjesto ne samo za
osvjetljivanje i otkrivanje prirode nečijih sukoba i
teškoća u prilagodbi, već ima i korektivan utjecaj.
Grupa stvara društveni kontekst gdje članovi mogu
razviti osjećaj pripadanja i zajedništva. Članovi grupe
počinju uviđati da su mnogi njihovi problemi po svojoj
prirodi interpersonalni, da njihovi postupci imaju
društveno značenje i da se njihovi ciljevi najbolje mogu
razumjeti u kontekstu socijalne svrhe.
UPOZNAVANJE BOLESNIKA S
KOGNITIVNO-BIHEVIORALNIM
PRISTUPOM



U procesu procjene protumačiti da je
kognitivno-bihevioralni pristup uglavnom
samopomoć
Cilj terapeuta - pomaganje bolesnika da razvije
vještine za prevladavanje ne samo postojećih
problema, već i sličnih budućih problema
Naglasiti ulogu domaćih zadaća


Isticanje da se glavni dio terapije događa u
svakodnevnom životu, u kojem pacijent
primjenjuje ono o čemu se raspravljalo tijekom
terapijske sesije
Isticanje da se od pacijenta očekuje aktivno
sudjelovanje
CILJEVI KOGNITIVNOBIHEVIORALNE PROCJENE
-
-
Opća edukativna uloga koja usmjeruje pacijenta
na unutarnje i vanjske varijable koje on možda
ne smatra relevantnim za problem ( situacija,
fiziološka stanja, kognicije, interpersonalni
faktori, ponašanje )
Utvrditi postoji li nešto čime se treba hitno
baviti ( npr. Ako je pacijent depresivan, treba
provjeriti ima li suicidalne namjere )
NAČINI PROCJENJIVANJA U
KOGNITIVNOBIHEVIORALNOM TRETMANU
Bihevioralni intervju
 Samomotrenje
 Samoiskaz (upitnici, opće ljestvice procjenjivanja: BDI,
BAI, SKVŽ,…)
 Podaci dobiveni od drugih ljudi:
 - intervjui s ključnim osobama
 - motrenje koje obavljaju ključne osobe
 Neposredno opažanje ponašanja u kliničkom okruženju
na radno-okupacionoj terapiji obratiti pozornost na :




- preostale prednosti ili vještine
- deficite ili bihevioralne gubitke
- devijacije ili ekscesna, čudna ponašanja
Radno-okupaciona terapija
Radno-okupaciona terapija, kao dio rehabilitacijskog
programa, obuhvaća sve manualne, kreativne,
rekreativne, edukativne i ostale aktivnosti s ciljem
postizanja i poboljšanja određene fizičke i mentalne
funkcije bolesnika. Uloga radne i okupacione terapije je
što brža rehabilitacija i priprema pacijenta za povratak u
socijalnu sredinu i obitelj. U radu s pacijentom sudjeluje
radni terapeut i/ili medicinska sestra/tehničar. Rad se
organizira grupno ili individualno, ovisno o interesu
samog pojedinca, njegovim željama i mogućnostima.
Nakon određenog vremena dobiva se uvid u
pacijentovo fizičko, mentalno i socijalno stanje.
Institucije koje su povezane s
centrom i sa kojima je važna
suradnja:





Obiteljska medicina
Hitna medicinska pomoć
Centar za socijalni rad
Odjel Psihijatrije
Nevladin sektor
Baza podataka Doma zdravlja za
2006. i 2007. godinu
Analizom podataka dobivenih uvidom u registar pacijenta
u službama obiteljske medicine i hitne pomoći te
evidentiranih dolazaka istih u Centar za mentalno
zdravlje, došlo se do sljedećih pokazatelja:
 F10 (intoksikacija alkoholom)-208/10
 F11 (intoksikacija opijatima)-258/8
 F20 (shizofrenija)-694/150
 F23 (akutni psihotični poremećaj)-258/7
 F25 (bipolarni afektivni poremećaj)-52/25
 F28 (ostali neorganski psihotični poremećaji)-106/9




F32 (depresivna epizoda)-645/46
F33 (povratni depresivni poremećaj)-72/5
F34 (perzistirajući afektivni poremećaj)-8/2
F48 (nespecifični anksiozni poremećaj)-869/22
BDI-II (Beck Depression Inventory)




0-13
14-19
20-28
29-63
minimalno (nedepresivni)
blago depresivni
umjereno depresivni
teže depresivni
BAI (Beck Anxiety inventory)




0-13
14-19
20-28
29-63
minimalno (anksiozni)
blago anksiozni
umjereno anksiozni
teže anksiozni